Dlulela kokumunyethweko

Dlulela erhelweni leenhloko

UJesu WaBeka IsiBonelo SokuThobeka

UJesu WaBeka IsiBonelo SokuThobeka

‘Nginibekele isibonelo, khona nizakwenza lokho enginenzeleko.’—JWA. 13:15.

1, 2. Hlangana nobusuku bakhe bokugcina bokuphila ephasini, ngisiphi isifundo esiqakathekileko uJesu asifundisa abapostoli bakhe?

BUSUKU bakaJesu bokugcina bokuphila ephasini, begodu ubusebenzisela bona abe nabafundi bakhe ngekamurweni eliphezulu ngendlini eJerusalema. Hlangana nesidlo santambama, uJesu uyasikima bese ubekela ngeqadi isambatho sakhe. Ubhinca ithawula. Ngemva kwalokho uthela amanzi ngesitjeni begodu uthoma ukuhlamba iinyawo zabafundi bese uzisula ngethawula. Ngemva kwalokho umbatha isambatho sakhe. Kubayini uJesu enza isenzo sokuthobekesi?—Jwa. 13:3-5.

2 UJesu wahlathulula wathi: ‘Niyakulemuka na engikwenze kini? . . . Mina, nanyana ngiyiKosi noMfundisi, ngihlambe iinyawo zenu. Yeke nani kufanele nihlambe iinyawo zomunye nomunye. Nginibekele isibonelo, khona nizakwenza lokho enginenzeleko.’ (Jwa. 13:12-15) Ngokutjengisa isenzo esinjalo somsebenzi ophasi, uJesu wanikela abapostoli bakhe isifundo esiqakathekileko esizokunzinza khulu emikhumbulwenabo begodu sizobakhuthaza bona bathobeke ngokukhamba kwesikhathi.

3. (a) Ezenzakalweni eembili, uJesu ukugandelele njani ukuqakatheka kokuthobeka? (b) Kuzokucocwa ngani esihlokwenesi?

3 UJesu nekahlamba iinyawo zabapostoli bakhe, bekungasi kokuthoma aveza ukuqakatheka kokuthobeka. Esenzakalweni sangaphambilini abanye abapostoli nebatjengisa umoya wokuvelela, uJesu wajamisa umntwana omncani eqadi kwakhe, bese wathi kibo: “Loyo owamukela umntwana lo ngebizo lami, wamukela mina; naloyo owamukela mina, wamukela loyo ongithumileko. Ngombana loyo omncani kini noke nguye omkhulu.” (Luka 9:46-48) Atjheja bona abaFarisi bafuna ukuvelela, ngokukhamba kwesikhathi uJesu ekonzwenakhe wathi: “Loyo ozikhulisako uzothotjiswa loyo ozithobako uzakhuliswa.” (Luka 14:11) Ngokukhanyako, uJesu bekafuna abalandeli bakhe bathobeke, okutjho ukuthobeka engqondweni begodu balise ukuzikhakhazisa nokuzibona bangcono. Sinombono wokumlingisa, akhe sihlolisise ngokutjheja isibonelo sakhe sokuthobeka. Godu sizokubona indlela ifanelo le ezuzisa ngayo ingasi labo abayitjengisako kwaphela kodwana nabanye.

“AKHANGE NGIPHENDUKELE NGAKELINYE IHLANGOTHI”

4. INdodana kaZimu ekukuphela kwayo yakutjengisa njani ukuthobeka ngaphambi kobana ibe mumuntu?

4 INdodana kaZimu ekukuphela kwayo yatjengisa ukuthobeka ngitjho nangaphambi kobana ize ephasini. Angakakabi mumuntu, uJesu wahlala iminyaka eminengi noYise ezulwini. Incwadi yeBhayibhili ka-Isaya ikhuluma ngobuhlobo obutjhideleneko iNdodana egade inabo noYise, ithi: “IKosi emBusi uJehova ngokwayo inginikele ilimu labafundisiweko, bona ngikwazi ukuphendula odiniweko ngelizwi. Ingivusa ekuseni qobe; ivusa indlebami bona izwe njengabafundisiweko. IKosi emBusi uJehova ngokwayo ivule indlebami, begodu mina, akhange ngibe ngovukelako. Akhange ngiphendukele ngakelinye ihlangothi.” (Isa. 50:4, 5) INdodana kaZimu yatjengisa umoya wokuthobeka begodu yalalelisisa lokho uJehova ayifundise khona. Gade inetjiseko begodu izimisele ukufunda kuZimu weqiniso. Qala bona uJesu kufuze bonyana wasibona ngokuseduze kangangani isibonelo sakaJehova sokuthobeka ekutjengiseni umusa ebantwini abanesono!

5. Endimeni kaMikhayeli ingilozi ekulu, uJesu wasibeka njani isibonelo sokuthobeka nesizotha ekusebenzelaneni kwakhe noDeveli?

5 Akusizo zoke iimbunjwa ezulwini ezaba nomoya ofana neweNdodana kaZimu ekukuphela kwayo. Kunokobana ifise ukufunda ngoJehova, ingilozi eyaba nguSathana uDeveli yazivumela bona ilawulwe mimikghwa emimbi ephambene nokuthobeka—ukuzibona iqakathekile nokuzikhakhazisa—eqinisweni yavukela uJehova. Ngakelinye ihlangothi, uJesu akhenge anganeliseki ngesikhundla sakhe asinikelweko ezulwini namtjhana afune ukulisebenzisa kumbi igunya lakhe. Njengengilozi ekulu uMikhayeli, uJesu akhenge eqe igunya lakhe ‘nekaphikisana noDeveli ngesidumbu sakaMosisi.’ Kunalokho, iNdodana kaZimu yatjengisa ukuthobeka nesizotha. Beyikuthabela ukulindela uJehova, umaHluleli omKhulu wendawo yoke, bona alungise izinto ngendlelakhe nangesikhathi Sakhe.—Funda uJuda 9.

6. UJesu wakutjengisa njani ukuthobeka ekwamukeleni isabelo sokukhonza njengoMesiya?

6 Izinto uJesu azifundako ngaphambi kobana abe mumuntu akunakuzaza bona bezihlanganisa iimporofido ezibikezela imininingwana yokuphila kwakhe kwephasini njengoMesiya. Ngalokho, kungenzeka bekazi kusesengaphambili bona uzokwehlelwa zizehlakalo ezingathabisiko. Nokho, uJesu wasamukela isabelo sokuphila ephasini begodu afe njengoMesiya othenjisiweko. Kubayini? Aveza ukuthobeka kweNdodana kaZimu ekukuphela kwayo, umpostoli uPowula watlola: “Ngaso soke isikhathi gade anesimo sakaZimu, kodwana zange abe nomkhumbulo wokukakarela ukulingana noZimu. Endaweni yalokho, ngokuzinikela wahlukana nakho koke anakho, wathatha ijamo lenceku waba mumuntu, wabonakala anesimo sobuntu.”—Fil. 2:6, 7.

NJENGOMUNTU, “WAZITHOBA”

7, 8. Kungaziphi iindlela uJesu atjengisa ngazo ukuthobeka nekasesemntwana nekonzwenakhe yephasini?

7 UPowula watlola, ‘nekazifumana [uJesu] asebujamweni obunjengobomuntu wazithoba begodu walalela, kufikela ekufeni kwakhe esigodweni sokuhlunguphazwa.’ (Fil. 2:8) Kusukela ebuntwaneni bakhe, uJesu wasitjhiyela isibonelo sokuthobeka. Nanyana akhuliswa babelethi abangakapheleli—uJesefa noMariya—uJesu ngokuzithoba ‘wasolo abalalela ababelethi bakhe.’ (Luka 2:51) Qala bona sibonelo esihle kangangani ngabantu abatjha, abazokubusiswa nguZimu ngokulalela ababelethi babo!

8 Njengomuntu okhulileko, uJesu watjengisa ukuthobeka ngokubeka qangi ukwenza intando kaJehova, ingasi yakhe. (Jwa. 4:34) Hlangana nekonzwakhe, uJesu Krestu wasebenzisa ibizo lakaZimu begodu wasiza abantu abathembekileko bona bafumane ilwazi elinembileko ngeemfanelo zakaJehova nomNqophwakhe ngesintu. Godu uJesu waphila ngokuvumelana nalokho akufundako ngoJehova. Ngokwesibonelo, emthandazweni osibonelo, iphuzu lokuthoma uJesu alitjho wathi: “Baba wethu osezulwini: Ibizo lakho alicwengiswe.” (Mat. 6:9) Ngalokho uJesu wafundisa abalandeli bakhe bona benze ukucwengiswa kwebizo lakaJehova kube yinto eza qangi. Waphila ngendlela leyo. Ngekupheleni kwekonzwakhe yephasini, uJesu bekangathi emthandazweni kuJehova: “Ngikwazisile kibo [abapostoli], ngizasolo ngiraga ngokwenza njalo.” (Jwa. 17:26) Ngaphezu kwalokho, kiyo yoke ikonzwakhe uJesu wanikela uJehova idumo ngalokho akwenzileko ephasini.—Jwa. 5:19.

9. Khuyini uZakariya ayibikezelako malungana noMesiya, begodu lokhu kwazaliseka njani ngoJesu?

9 Malungana noMesiya, uZakariya waporofida wathi: “Thaba khulu, ndodakazi yeZiyoni. Rhuwelela ngokuthumba ndodakazi yeJerusalema. Qala! Ikosi yakho iza kuwe. Ilungile, kwamambala, iphulusiwe; ithobekile, begodu ikhwele isibandana esikhule ngokuzeleko ithole lakadumbanakazi.” (Zak. 9:9) Lokhu kwazaliseka lokha uJesu nekangena eJerusalema ngaphambi kwePhasika ngomnyaka ka-33 C.E. Isiqubuthu saqhisa izambatho zaso kuhlanganise namatjhwaba wemithi endleleni. Kwamambala, umuzi woke gade uthabile newuzwa bona ungena emzini. Ngitjho nalokha abantu bamdumisa njengeKosi, uJesu bekathobekile.—Mat. 21:4-11.

10. Khuyini ayavezwa nguJesu ngokulalela kwakhe bekwaba sekufeni?

10 Nekasephasini, uJesu Krestu watjengisa ukuthobeka nokulalela bekwaba sekufeni kwakhe esigodweni sokuhlunguphazwa. Ngalokho waveza ngaphandle kokuzaza bona abantu bangahlala bathembekile kuJehova ngitjho nalokha balingwa ngokudluleleko. Godu uJesu watjengisa bona uSathana bekanamala nekathi abantu bakhonza uJehova ngamabanga wokuba marhamaru. (Job. 1:9-11; 2:4) Umlando kaJesu opheleleko wokuthembeka godu waphakamisa ukulunga kokubusa kwakaJehova kwendawo yoke. UJehova ngokuqinisekileko wathaba nekabona ipendulo enzinzileko yokuthembeka kweNdodanakhe ethobekileko.—Funda izAga 27:11.

11. Ngimaphi amathemba umhlatjelo kaJesu Krestu wesihlengo owawavulela isintu esikholwako?

11 Ngokufa kwakhe esigodweni sokuhlunguphazwa, uJesu godu wabhadela inani lesihlengo sesintu. (Mat. 20:28) Lokhu kwanikela abantu abanesono ithuba lokuphila ngokungapheliko begodu kwanelisa neentlhogo zabalungileko. UPowula watlola, “Ukulunga okwenziwa mumuntu oyedwa kwenza bona boke abantu bamukelwe bahlengwe nguZimu bona balungile.” (Rom. 5:18) Ukufa kwakaJesu kwenza kwakghoneka ngalabo abazeswe ngomoya ocwengileko bona bafumane ukuphila okunganakufa ezulwini begodu “nezinye izimvu” zifumane ukuphila okungapheliko ephasini.—Jwa. 10:16; Rom. 8:16, 17.

“NGITHOBEKILE NGEHLIZIYO”

12. Ekusebenzelaneni nabantu abangakapheleli, uJesu wawutjengisa njani umoya ophasi nokuthobeka?

12 UJesu wamema boke labo ‘abadiniweko ekuthwaleni imithwalo ebudisi’ bona beze kuye. Wathi: “Thathani ijogi lami nilithwale, nifunde kimi, ngombana ngilungile ngizithobile emoyeni; nizafumana ukuphumula.” (Mat. 11:28, 29) Iimfanelo zokuthobeka nokuba nomoya ophasi kwatjhukumisela uJesu bona abe nomusa begodu angakhethi ekusebenzelaneni kwakhe nabantu abangakapheleli. Bekacabangela kilokho akulindele kubafundi bakhe. UJesu bekababuka begodu abakhuthaze. Khenge abenze bazizwe bangasililitho. Ngokuqinisekileko bekangasibukhali namtjhana agandelela. Ngokuphambene nalokho, waqinisekisa abalandeli bakhe bona ukutjhidela kuye nokwenza iimfundiso zakhe, kuzobaqabula, ngombana ijogi lakhe linomusa nomthwalwakhe ulula. Abantu abaduna nabasikazi nabayo yoke iminyaka bebazizwa batjhaphulukile nebanaye.—Mat. 11:30.

13. UJesu wasitjengisa njani isirhawu ngabantu abatlhagako?

13 Ebudlelwaneni nabantu abajayelekileko bakwa-Israyeli, uJesu bekanethando ngabo ngombana bebatlhaga, wabanikela itjhejo lethando ngeentlhogo zabo. Hlanu kweJerikho, wahlangana nesiphofu esibawako esinguBhathimeyosi sikhamba nomnganaso osiphofu okungatjhiwo ibizo laso. Baragela phambili babawa uJesu abasize, kodwana isiqubuthu satjela amadoda la bona athule. Qala bona bekuzokubalula kangangani bona angasinaki isibawo samadoda azimphofu la! Kunalokho, uJesu wababawa bona bawalethe kuye, begodu atjhukunyiswa sirhawu, wawenza abona. Kwamambala, uJesu walingisa uYise, uJehova, ngokutjengisa ukuthobeka nokutjengisa umusa ebantwini abazizoni.—Mat. 20:29-34; Mar. 10:46-52.

‘NANYANA NGUBANI OZITHOBAKO UZAKUPHAKANYISWA’

14. Ngiziphi iinzuzo ezifumaneka ngekambo kaJesu yokuthobeka?

14 Ikambo kaJesu Krestu yokuthobeka iletha ithabo begodu izuzisa khulu. UJehova wathaba ngokubona iNdodanakhe ethandekako izithoba entandweni Yakhe. Abapostoli nabafundi bebaqabulwa mumoya kaJesu ophasi nehliziyo ethobekileko. Isibonelo sakhe, iimfundiso zakhe nokubabuka kwakhe ngethando kwabenza bathuthuka ngokomoya. Abantu abavamileko bazuza ekuthobekeni kwakaJesu ngombana bamukela isizo lakhe, iimfundiso nesikhuthazo sakhe. Eqinisweni, soke isintu esihlengiweko sizokufumana iinzuzo ezingapheliko emhlatjelweni kaJesu wesihlengo.

15. UJesu wazuza njani ngokuthobeka?

15 Kuthiwani ngoJesu? Kghani ukuthobeka kwakhe kwamzuzisa? Iye, ngombana uJesu watjela abafundi bakhe wathi: ‘Nanyana ngubani ozithobako uzakuphakanyiswa.’ (Mat. 23:12) Amezwi layo afakazela ukuba liqiniso endabenakhe. UPowula uyahlathulula: “UZimu wamphakamisa [uJesu], wambeka esikhundleni esingaphezulu. Wamthiya ibizo elikhulu kunawo woke. Khona kuzakuthi ngebizo lakaJesu abasezulwini, nabasephasini, nabangaphasi kwephasi, bazaguqa ngamadolo. Boke bazakutjho bona uKrestu uyiKosi, kube lidumo lakaZimu uYise.” Ngebanga lekambo kaJesu yokuthobeka neyokuthembeka ephasini, uJehova uZimu waphakamisa iNdodanakhe, wayinikela igunya phezu kweembunjwa ezulwini nephasini.—Fil. 2:9-11.

UJESU ‘UZOKUKHAMBA NGOMNQOPHO WEQINISO, NOKUZITHOBA’

16. Khuyini etjengisa bona ukuthobeka kuzokuragela phambili kutjengisa imisebenzi yeNdodana kaZimu?

16 Ukuthobeka kuzokuragela phambili kutjengisa imisebenzi yeNdodana kaZimu. Abikezela indlela uJesu azokujamelana ngayo namanaba Wakhe asesikhundleni esiphakemeko ezulwini, umrhalani wabhina: ‘Ngobukhosi bakho ragela phambili epumelelweni; khwela ngomnqopho weqiniso, nokuzithoba, nokulunga.’ (Rha. 45:4) Ngeqiniso nangokulunga, uJesu Krestu uzokukhamba ngomnqopho wokuthobeka e-Amagedoni. Khuyini ezokwenzeka ekupheleni kokuBusa kwakhe kwemiNyaka eyiKulungwana lokha iKosi enguMesiya ‘sele itjhabalalise yoke imimoya ebusako, nephethe ubukhosi, namandla’? Izokutjengisa ukuthobeka? Iye, ngombana ‘izokubuyisela umbuso kuZimu uYise.’—Funda yoku-1 Korinte 15:24-28.

17, 18. (a) Kubayini kuqakathekile ngeenceku zakaJehova bona zilandele isibonelo sakaJesu sokuthobeka? (b) Kuzokucocwa ngani esihlokweni esilandelako?

17 Kuthiwani ngathi? Sizosilingisa isibonelo sakaJesu begodu sitjengise ukuthobeka? Sizokuphuluka njani iKosi uJesu Krestu neyizokukhupha isahlulelo e-Amagedoni? Umnqopho wokukhwela kwayo utjengisa bona izokuphulusa kwaphela labo abathobekileko nabalungileko. Ngalokho, ukutjengisa kwethu ukuthobeka kuqakathekile bona siphuluke. Ngaphezu kwalokho, njengombana ikambo yokuphila kwakaJesu Krestu yokuthobeka yamzuzisa yena nabanye, ukutjengisa kwethu ukuthobeka kuzokuzuzisa ngeendlela ezihlukahlukeneko.

18 Khuyini engasisiza bona silandele isibonelo sakaJesu sokuthobeka? Singakulwela njani ukuthobeka naphezu kweentjhijilo esingaqalana nazo? Imibuzo le kuzokucocwa ngayo esihlokweni esilandelako.