Dlulela kokumunyethweko

Dlulela erhelweni leenhloko

Hlawulela Umoya Wokuba NgomNcani

Hlawulela Umoya Wokuba NgomNcani

‘Loyo oziphatha njengomncani kini noke nguye omkhulu.’—LUKA 9:48.

1, 2. Ngisiphi isiyeleliso uJesu asinikela abapostoli bakhe, begodu kubayini abanikela sona?

BEKUMNYAKA ka-32 C.E. UJesu gade asesifundeni seGaleliya nekuphakama ubudisi. Abapostoli bakhe abambalwa bebaphikisana ngokobana ngubani omkhulu hlangana nabo. UmTloli weVangeli uLuka uyabika: “Kwaba khona ukuphikisana hlangana nabafundi bakaJesu, bafuna ukwazi bona ngubani omkhulu hlangana nabo na. UJesu wazi bona ithini imikhumbulo yabo. Yeke wathatha umntwana, wamjamisa eqadi kwakhe. Wathi kibo: ‘Loyo owamukela umntwana lo ngebizo lami, wamukela mina; naloyo owamukela mina, wamukela loyo ongithumileko. Ngombana loyo oziphatha njengomncani kini noke nguye omkhulu.’” (Luka 9:46-48) Ngomusa kodwana ngokuqinileko, uJesu wasiza abapostoli bona babone itlhogeko yokuthobeka.

2 Kghani isiyeleleliso sakaJesu sokuziphatha njengomncani besivumelana nemithethokambiso yamaJuda yangekhulu lokuthoma? Namtjhana besiphambene nomoya abawujayeleko? Ikhuluma ngobujamo obujayelekileko bangesikhatheso, i-Theological Dictionary of the New Testament ihlathulula ithi: “Kunanyana ngisiphi isenzakalo, kuhlala kunombuzo wokobana ngubani omkhulu begodu kibo bekuqakathekile ukunikela umuntu ngamunye ihlonipho emfaneleko.” UJesu wayelelisa abapostoli bakhe bona bangafani nabantu abavamileko.

3. (a) Ukuziphatha njengomncani kutjho ukuthini, begodu kubayini kungaba sitjhijilo ngathi ukuziphatha njalo? (b) Ngimiphi imibuzo ephakamako malungana nomoya wokuba ngomncani?

3 Ibizo lesiGirigi elitjhugululwe ngokobana “omncani” litjho umuntu onesizotha, othobekileko, ophasi, ongakaqakatheki namtjhana onganagunya. UJesu wasebenzisa umntwana ukukhanyisela abapostoli bona kufuze bathobeke begodu babe nesizotha. Isiyelelisweso siyasebenza kumaKrestu weqiniso namhlanjesi njengombana bekunjalo ngekhulu lokuthoma. Singakufumana kubudisi ukuziphatha njengabancani—kobunye ubujamo. Ukungapheleli kwethu kusibangela bona sizikhakhazise begodu silinge ukuzenza abangcono kunabanye. Ubujamo bokuba marhamaru esiphila ngaphasi kwabo nomoya wephasi ungasenza sizibone siqakatheke ukudlula abanye, sithande ukuphikisana namtjhana sifune abanye benze izinto ngendlela yethu. Yini engasisiza sihlawulele umoya wokuba ngomncani? ‘Omncani hlangana nathi mkhulu’ njani? Kukuziphi iindawo ekuphileni lapho kufuze silwele ukutjengisa umoya wokuthobeka kizo?

‘QALA UKUDEPHA KOMNOTHO NOKUHLAKANIPHA NELWAZI LAKAZIMU!’

4, 5. Yini engasitjhukumisela bona sihlawulele ukuthobeka? Bonisa.

4 Indlela esingahlawulela ngayo ukuthobeka kuzindla ngobukhulu bakaJehova nekamadaniswa nathi. Eqinisweni, “akuphenyeki ukuzwisisa kwakhe.” (Isa. 40:28) Akhuluma ngeengcenye ezithileko zephazimulo kaJehova, umpostoli uPowula watlola: ‘Qala ukudepha komnotho nokuhlakanipha nelwazi lakaZimu! Ngubani ongahlathulula iinqunto zakhe? Ngubani ongazifumana iindlela zakhe na?’ (Rom. 11:33) Nanyana ilwazi lesintu ngezinto ezinengi lakhula khulu kusukela uPowula atlola amezwi lawo eminyakeni ezi-2 000 eyadlulako, amezwi layo aseseliqiniso. Kungakhathaliseki bona kungangani esikwaziko, kufuze kusenze sithobeke ukwazi bona akukalinganiselwa lokho okungafundwa ngoJehova, umsebenzakhe, neendlela zakhe.

5 Ukwazi bona kungaphezu kwamandlethu ukuhlolisisa iindlela zakaZimu kwasiza uLeo * bona aziqale njengomncani. Njengesokana, uLeo bekanekareko kezesayensi. Anesifiso sokwazi okunengi ngendawo yoke, wenza iimfundo ezimalungana neenkwekwezi namaplanethi nokhunye okusesibhakabhakeni (astrophysics) begodu wafikelela isiphetho esiqakathekileko. Uthi: “Kilokho egade ngikufunda, ngabona bona iimfundiso zesayensi zizodwa ngeze zikghone ukusiza abantu bayizwisise ngokupheleleko indawo yoke. Ngalokho ngatjhentjha ngafundela zomthetho.” Ngokukhamba kwesikhathi, uLeo waba ligqwetha lesifunda kwamva waba lijaji lekhotho. Ekugcineni, yena nomkakhe bafunda iBhayibhili naboFakazi bakaJehova, bamukela iqiniso begodu baba ziinceku zakaZimu ezizinikeleko. Naphezu kwesizinda sakhe, khuyini eyasiza uLeo bona aziphathe njengomncani? Ngaphandle kokuzaza, uyaphendula, “Kulemuka bonyana kungakhathaliseki bona kungangani esikufunda ngoJehova nangendalo yoke, kusese nokunengi esingakufunda.”

6, 7. (a) Ngisiphi isibonelo esikarisako sokuthobeka uJehova asinikela sona? (b) Ukuthobeka kwakaZimu kumenza njani omncani abe ‘mkhulu’?

6 Okhunye okusisiza bona sithobeke kukobana uJehova ngokwakhe utjengisa ukuthobeka. Cabanga ngalokhu: “Siziinceku zakaZimu.” (1 Kor. 3:9) Akhe ucabange! UJehova uZimu wobukhulu obungamadanisekiko, uyasihlonipha ngendlela le ngokusinikela ithuba lokwenza ikonzwethu ngokusebezisa iliZwi lakhe, iBhayibhili. Nanyana uJehova kunguye owenza iimbewu zikhule, usinikela isikhundla esihloniphekileko sokusivumela bona sisebenze naye. (1 Kor. 3:6, 7) Akusisibonelo esikarisako sokuthobeka sakaZimu lesi? Kwamambala, isibonelo sakaJehova sokuthobeka kufuze sibe sikhuthazo esikhulu kithi soke bona siziphathe njengabancani.

7 Isibonelo sakaZimu sokuthobeka saba nomphumela okarisako kumrhalani uDavidi. Wabhinela uJehova wathi: “Uzonginikela isiviko sakho sephuluso, begodu ukuthobeka kwakho ngikho okungenza ngibe mkhulu.” (2 Sam. 22:36) UDavidi wafumana boke ubukhulu egade anabo kwa-Israyeli ngokuthobeka kwakaJehova—ngokukhothama kwakaZimu nofana ngokuzithoba kwakhe bona amnake. (Rha. 113:5-7) Kuhlukile na ngathi? Ukhona na kithi oneemfanelo, amakghono namalungelo, ‘angasisipho’ esivela kuJehova? (1 Kor. 4:7) Umuntu oziphatha njengomncani, ‘mkhulu’ ngombana uba yinceku kaJehova eligugu. (Luka 9:48) Akhe sibone bonyana kubayini lokhu kunjalo.

‘OMNCANI KINI NGUYE OMKHULU’

8. Ukuthobeka kukuthinta njani ukucabanga kwethu ngehlangano kaJehova?

8 Ukuthobeka kuqakathekile bona saneliseke ehlanganweni kaZimu begodu sisekele amalungiselelo webandla. Ngokwesibonelo, cabangela uPetra, intombi eyakhuliswa emndenini waboFakazi. Afuna ukwenza izinto ngendlelakhe, uPetra wazihlukanisa nebandla. Ngemva kweminyaka, wathoma ukuzihlanganisa nebandla godu. Kwanje uthabile ngokuba sehlanganweni kaJehova begodu uzimisele ukusekela ilungiselelo lebandla. Yini eyenza watjhentjha ukucabanga kwakhe? Uyatlola: “Okwangenza ngazizwa ngamukelekile ehlanganweni kaZimu, ngafuna ukuzwisisa nokuhlawulela iimfanelo eembili eziqakatheke khulu ezitlhogekako ezikuthobeka nesizotha.”

9. Ngikuphi ukucabanga umuntu othobekileko anakho malungana nokudla okungokomoya esikufumanako, begodu lokho kumenza njani aqakatheke khulu?

9 Umuntu othobekileko uwathabela ngokusuka ehliziyweni amalungiselelo kaJehova, ahlanganisa ukudla okungokomoya. Ngalokho, umuntu onjalo uba mfundi okhutheleko weBhayibhili begodu onetjiseko yokufunda abomagazini ISithalasokulinda ne-Phaphama! Njengezinye iinceku zakaJehova ezinengi ezithembekileko, ukwenza umkhuba ukufunda iincwadi ezitjha ngaphambi kokuzibeka etjhelfini lebulungelo lakhe leencwadi. Nengabe ngokuthobeka sitjengisa ukuthokoza ngokufunda nokutaditjha iincwadi zethu ezisekelwe eBhayibhilini, siyathuthuka ngokomoya begodu uJehova uyakghona ukusisebenzisa ngokuzeleko ekonzwenakhe.—Heb. 5:13, 14.

10. Singawutjengisa njani umoya wokuba mncani ebandleni?

10 Loyo oziphatha njengomncani ‘mkhulu’ ngenye indlela. Ibandla ngalinye linamadoda afanelekako akhethwe ngaphasi kokunqophiswa mumoya kaJehova ocwengileko bona akhonze njengabadala. Enza amalungiselelo wezinto ezingokomoya ezinjengemihlangano yebandla, ikonzo yesimini nokwalusa. Nesitjengisa umoya wokuba ngomncani ngokuzimisela ukusekela amalungiselelo la, sisekela ethabweni, ekuthuleni nebunyeni bebandla. (Funda amaHebheru 13:7, 17.) Newukhonza njengomdala namtjhana inceku ekhonzako, awumthokozi ngokuzithoba na uJehova ngokukunikela ilungelo elinjalo lekonzo?

11, 12. Ngikuphi ukucabanga okuzosenza sibe ligugu ngokungeziweko ehlanganweni kaJehova, begodu kubayini kunjalo?

11 Loyo oziphatha njengomncani ‘mkhulu,’ namtjhana uqakatheke khulu ehlanganweni kaJehova, ngombana ukuthobeka kwakhe kumenza abe yinceku kaZimu ehle nelisizo. UJesu kwafuze ayelelise abafundi bakhe bona baziphathe njengabancani ngombana abanye babo besele bangenwe mumoya wangesikhatheso. ULuka 9:46 uthi, “Kwaba khona ukuphikisana hlangana nabafundi bakaJesu, bafuna ukwazi bona ngubani omkhulu hlangana nabo na.” Kghani kungenzeka bona nathi sithome ukucabanga bonyana singcono kunabanye esikholwa kunye nabo namtjhana siphakeme kunabanye abantu? Abanengi ephasini elisibhodileko batjhukunyiswa kuzikhakhazisa nokuba marhamaru. Kufuze sizihlukanise ebantwini abazikhakhazisako ngokobana sithobeke. Nesenza njalo begodu sibeka intando kaJehova mantanzi, abanakwethu nabodadwethu bazokukhuthazeka nebanathi.

12 Isiyeleliso sakaJesu sokuziphatha njengabancani siyakhuthaza kwamambala. Akukafuzi na silwele ukutjengisa umoya wokuba ngabancani kizo zoke iingcenye zokuphila? Akhe sicoce ngobujamo obuthathu.

LWELA UKUBA NGOMNCANI

13, 14. Indoda namtjhana umfazi angaziphatha njani njengomncani, begodu lokhu kungawuthinta njani umtjhado?

13 Emtjhadweni. Abantu abanengi namhlanjesi batshwenyeka khulu ngokulwela amalungelwabo ngitjho nanyana ukwenza njalo kutjho ukuphula amalungelo wabanye. Nokho, othobekileko unqotjhiswa mumoya uPowula asikhuthaza bona sibe nawo. Encwadinakhe, watlola: “Yeke asinqophele kilokho okuletha ukuthula nokusenza sakhane.” (Rom. 14:19) Umuntu oziphatha njengomncani ulwela ukuba nokuthula nabantu boke begodu khulukhulu umlinganakhe womtjhado amthandako.

14 Cabangela zokuzithabisa. Abatjhadileko bangaba neembono engafani nekuziwa endabeni yokuzithabisa. Mhlamunye indoda ingathanda ukuhlala ithulile ekhaya ngesikhathi sokuphumula ifunde incwadi. Ngakelinye ihlangothi, umfazi angafuna ukuzikhipha ayokudla ngaphandle namtjhana ayokuvakatjhela abangani. Ngeze kwaba lula na ngomfazi ukuhlonipha indodakwakhe nekabona bonyana itjengisa ukuthobeka nokobana iyazicabangela kwamambala izinto azithandako nangazithandiko kunokobana itshwenyeke kwaphela ngalokho ekufunako? Qala bona indoda imthanda begodu imazisa kangangani umkayo neyibona bona akalingi ukwenza izinto ngendlela yakhe kodwana uyazicabangela iimfiso zayo! Isibopho somtjhado sizokuqina lokha umlingani ngamunye aziphatha njengomncani.—Funda uFilipi 2:1-4.

15, 16. Ngimuphi umoya uDavidi awukhuthazako kuRhalani 131, begodu lokhu kufuze kukuthinte njani ukuziphatha kwethu ebandleni?

15 Ebandleni. Ephasini, abantu abanengi baphilela ukwanelisa iimfiso zabo. Abakghoni ukubekezela begodu ukulinda kusilingo. Ukuhlawulela umoya wokuba mncani kusisiza bona silindele uJehova. (Funda iRhalani 131:1-3) Iinzuzo zokuthobeka nokulindela uJehova zisivikelo neembusiso, induduzo nokwaneliseka. Kungebangelo uDavidi akhuthaza ama-Israyeli akunye nawo bona alindele uZimawo ngokubekezela!

16 Ungafumana induduzo efanako newulindela uJehova ngokuthobeka. (Rha. 42:5) Mhlamunye ‘ufisa umsebenzi omuhle’ begodu ngalokho ‘ufuna ukuba mbonisi.’ (1 Thi. 3:1-7) Kwamambala, kufuze wenze koke okusemandlenakho bona uvumele umoya ocwengileko uveze kuwe iimfanelo ezitlhogekako bona ube mbonisi. Kodwana kuthiwani nengabe ngakuwe kubonakala kuthatha isikhathi eside kunakwabanye? Othobekileko, owalindela ngokuthobeka amalungelo wekonzo, uzokuragela phambili akhonza uJehova ngokuthaba begodu uzokuthabela nanyana ngisiphi isabelo asinikelwako.

17, 18. (a) Sizuzani nesifuna ukulitjalelwa begodu sizimisele nokulibalela abanye? (b) Ngiyiphi ikambo ekhuthazwa encwadini yezAga 6:1-5?

17 Ebuhlotjeni bethu nabanye. Ukubawa ukulitjalelwa kubudisi ebantwini abanengi. Nokho, iinceku zakaZimu zihlawulela umoya wokuba ngomncani ngokuvuma iimtjhaphwazo begodu zibawe ukulitjalelwa. Godu zikulungele ukulibalela abanye iimtjhaphwabo. Nanyana kunini ukuzikhakhazisa kubangela ukuhlukana nokungazwani, ukulibalela kuthuthukisa ukuthula ebandleni.

18 Kungatlhogeka ‘sizithobe’ ngokubawa ukulitjalelwa ngomunye umuntu nesibhalelwa kukwenza into ebesivumelene ngayo ngebanga lobujamo obungaphezu kwamandlethu. Nanyana angasola omunye umuntu, umKristu othobekileko utjheja khulu imitjhaphwakhe begodu azimisele ukuyivuma.—Funda izAga 6:1-5.

19. Ngimaphi amabanga ngamunye wethu okufuze awathabele ngeenluleko zeBhayibhili zokobana siziphathe njengabancani?

19 Qala bona sisithabela kangangani isikhuthazo esingokomTlolo sokuhlawulela umoya wokuba ngomncani! Nanyana ngezinye iinkhathi singakufumana kubudisi ukutjengisa umoya onjalo, ukuba nombono onqophileko ngesikhundla sethu ebuhlobeni esinabo nomBumbi wethu nokuthabela ukuthobeka kwakhe kungasitjhukumisela bona sihlawulele ifanelo ehle leyo. Ngokwenza njalo, kwamambala sizokutjengisa bona siziinceku zakaJehova eziqakathekileko ngokungeziweko. Ngalokho, kwanga ngamunye angaziphatha njengomncani.

^ isig. 5 Amabizo atjhentjhiwe.