1, 2. (a) Kako je Jehova postupao s izraelskim narodom? (b) Na koje pitanje odgovara ovaj članak?

U DANIMA Nehemije jedna grupa levita u molitvi je javno priznala da njihovi praoci “nisu htjeli slušati” Jehovine zapovijedi. Usprkos tome, Jehova je i dalje bio “Bog koji oprašta, dobrostiv i milosrdan, spor na gnjev i pun milosti”. Nastavio je pokazivati nezasluženu dobrotu tim izgnanicima koji su se u Nehemijino vrijeme vratili u svoju domovinu (Neh. 9:16, 17).

² Svatko od nas mogao bi se upitati: Kako meni osobno može koristiti to što je Jehova spreman opraštati? Odgovor na ovo važno pitanje pronaći ćemo ako se prisjetimo zašto je Jehova oprostio dvojici kraljeva, Davidu i Manašeu.

3-5. Koje je teške grijehe počinio David?

³ Unatoč tome što je bio bogobojazan čovjek, David je počinio teške grijehe. Dva takva grijeha bila su povezana s bračnim parom Urijom i Bat-Šebom. Posljedice tih grijeha bile su bolne za sve koji su na neki način bili u njih uključeni. No iz načina na koji je Jehova Bog ukorio Davida možemo puno naučiti o tome kada i zašto Jehova oprašta. Prisjetimo se tog biblijskog izvještaja.

⁴ David je poslao izraelsku vojsku da opsjeda amonsku prijestolnicu Rabu, koja se nalazila na drugoj strani Jordana, oko 80 kilometara istočno od Jeruzalema. Za to vrijeme David je bio u Jeruzalemu. Jedne je večeri s krova svoje palače ugledao Bat-Šebu kako se kupa. U to je vrijeme njen muž bio na bojištu kod Rabe. David je toliko  silno želio Bat-Šebu da ju je doveo u svoju palaču i s njom počinio preljub (2. Sam. 11:1-4).

⁵ Kad je saznao da je Bat-Šeba trudna, naredio je njenom mužu Uriji da se vrati u Jeruzalem, nadajući se da će on imati spolne odnose s njom. No Urija nije htio ni ući u svoju kuću premda ga je David nagovarao na to. Stoga je kralj u pismu potajno naredio zapovjedniku svoje vojske da Uriju postavi “naprijed, gdje je boj najžešći” i da se ostali vojnici odmaknu od njega. Budući da je postao laka meta, Urija je poginuo u bici, kako je David i planirao (2. Sam. 11:12-17). Tako je kralj osim preljuba počinio još jedan grijeh — ubio je nedužnog čovjeka.

6. Kako je Bog reagirao na Davidove grijehe i što iz toga učimo o Jehovi?

⁶ Naravno, Jehova je vidio sve što se dogodilo. Njemu ništa ne može promaknuti (Izr. 15:3). Iako se kralj David kasnije oženio Bat-Šebom, “ono što je David učinio bilo je zlo u očima Jehovinim” (2. Sam. 11:27). Kako je Bog reagirao na Davidove teške grijehe? Poslao je Davidu svog proroka Natana. Jehova, Bog koji rado prašta, očigledno je htio pronaći razlog da iskaže milost Davidu. Nije li to ohrabrujuće i za nas? Jehova nije prisilio Davida da prizna svoje grijehe, nego je jednostavno poslao Natana da mu ispriča priču iz koje je mogao shvatiti težinu svojih grijeha. (Pročitaj 2. Samuelovu 12:1-4.) Bio je to veoma uspješan način da se riješi ta osjetljiva situacija.

7. Kako je Natanova priča djelovala na Davida?

⁷ Natanova priča probudila je kraljev osjećaj za pravdu. David se razgnjevio na bogataša iz priče te rekao Natanu: “Tako živ bio Jehova, čovjek koji je to učinio zaslužuje smrt!” Osim toga, dodao je da žrtvi te nepravde treba nadoknaditi štetu. No onda se David morao suočiti sa strašnom istinom. “Ti si taj čovjek!” rekao mu je Natan. Zatim mu je objasnio da će snositi posljedice svojih postupaka. Kazao mu je da se “mač neće udaljiti” od njegovog doma i da će njegova obitelj doživjeti mnogo zla. Rekao mu je i da će biti javno ponižen zbog svojih grijeha. David je tada shvatio ozbiljnost svojih postupaka te je skrušeno priznao: “Zgriješio sam Jehovi” (2. Sam. 12:5-14).

8, 9. Kako nam 51. psalam otkriva Davidove najdublje misli i što iz njega učimo o Jehovi?

⁸ Riječi 51. psalma, koji je kralj David napisao nakon što je njegov grijeh bio razotkriven, otkrivaju njegovo iskreno kajanje. Ta pjesma sadrži dirljive Davidove molbe Jehovi i nedvojbeno pokazuje da on nije samo priznao svoje prijestupe. On se i pokajao za grijehe koje je počinio. Davidu je najviše bilo stalo do toga da ne izgubi Božju milost. Priznao je: “Tebi, tebi sam zgriješio.” Preklinjao je Jehovu: “Stvori u meni čisto srce, Bože, i stavi u mene novi duh, duh postojan! (...) Vrati mi radost spasenja svojega i probudi u meni želju da vršim volju tvoju!” (Psal. 51:1-4, 7-12). Jesi li i ti iskren i otvoren kad Jehovi u molitvi govoriš o svojim propustima?

⁹ Jehova nije poštedio Davida bolnih posljedica njegovih grijeha. One su ga pratile do kraja života. No Jehova mu je oprostio jer je vidio da se iskreno pokajao i da mu je “srce slomljeno  i satrveno”. (Pročitaj Psalam 32:5; Psal. 51:17.) Svemogući Bog zna što je zapravo nekoga navelo na grijeh. Stoga Davida i Bat-Šebu nije prepustio u ruke ljudskim sucima koji su preljubnike prema Mojsijevom zakonu trebali osuditi na smrt, nego im je sam sudio i ukazao im milosrđe (3. Mojs. 20:10). Bog je čak njihovog sina Salamuna postavio za izraelskog kralja nakon Davida (1. Ljet. 22:9, 10).

10. (a) Što je još možda potaknulo Jehovu da oprosti Davidu? (b) Kada će nam Jehova oprostiti grijehe?

¹⁰ Moguće je da je Jehova oprostio Davidu i zbog toga što je David bio milostiv Šaulu (1. Sam. 24:4-7). Isus je objasnio da Jehova postupa s nama onako kako mi postupamo s drugima. Rekao je: “Ne sudite, da vam se ne sudi. Jer kakvim sudom sudite, takvim će vam se suditi. I kakvom mjerom mjerite, takvom će vam se mjeriti” (Mat. 7:1, 2). Veliko je olakšanje znati da nam je Jehova spreman oprostiti grijehe, pa čak i one tako teške kao što su preljub i ubojstvo! On će nam oprostiti ako i mi sami opraštamo drugima, ako mu priznamo svoje grijehe i ako počnemo gledati na svoje loše postupke onako kako on gleda na njih. Jehova će okrijepiti grešnike koji se iskreno kaju. (Pročitaj  Djela apostolska 3:19.)

11. Koja je zla djela činio kralj Manaše?

¹¹ Osvrnimo se na još jedan biblijski izvještaj iz kojeg se vidi što je sve Jehova spreman oprostiti. Otprilike 360 godina nakon što je David postao kralj, Manaše je počeo vladati Judom. Vladao je 55 godina i bio je ozloglašen zbog zlih i odvratnih postupaka koje je Jehova osuđivao. Naprimjer, gradio je žrtvenike Baalu, klanjao se “svoj vojsci nebeskoj”, “provodio kroz vatru” svoje sinove i promicao okultizam. Doista, “mnogo je zla činio pred Jehovom” (2. Ljet. 33:1-6).

12. Kako se Manaše vratio Jehovi?

¹² Manašea su na koncu Asirci odveli iz njegove domovine, doveli ga u Babilon i bacili u tamnicu. Ondje se možda prisjetio riječi koje je Mojsije uputio izraelskom narodu: “Kad budeš u nevolji, pa te na svršetku tih dana snađu sve ove riječi, onda ćeš se vratiti Jehovi, Bogu svojemu, i poslušati glas njegov” (5. Mojs. 4:30). Manaše se doista vratio Jehovi. Kako je to učinio?  “Veoma se ponizio pred Bogom” i “molio mu se”, kao što prikazuje ilustracija na 21. stranici (2. Ljet. 33:12, 13). U Bibliji nije zapisano što je Manaše točno rekao u svojim molitvama, no možemo pretpostaviti da je rekao nešto slično kao i kralj David u 51. psalmu. U svakom slučaju, Manaše se u potpunosti promijenio.

13. Zašto je Jehova oprostio Manašeu?

¹³ Kako je Jehova reagirao na Manašeove molitve? “On je poslušao molitvu njegovu i uslišio molbu njegovu kojom je za milost molio.” Poput Davida, i Manaše je shvatio težinu svojih grijeha i iskreno se pokajao. Zbog toga mu je Bog oprostio i vratio ga na prijestolje u Jeruzalemu. Tako je Manaše “spoznao da je Jehova pravi Bog” (2. Ljet. 33:13). I Manašeov primjer pokazuje da naš milosrdni Bog oprašta onima koji se iskreno kaju. To je doista utješno!

14. O čemu ovisi hoće li Jehova nekome oprostiti grijehe?

¹⁴ Malo koji Božji sluga naći će se u situaciji da mora tražiti oproštenje teških grijeha kakve su počinili David i Manaše. Pa ipak, iz primjera te dvojice kraljeva učimo da naš Bog spremno oprašta čak i ozbiljne grijehe ako se prijestupnik iskreno kaje.

15. Kako znamo da Jehova ne oprašta automatski?

¹⁵ Naravno, ne bi bilo ispravno zaključiti da Jehova automatski oprašta svim ljudima njihove grijehe. To se dobro vidi ako usporedimo kakav su stav prema grijehu imali David i Manaše, a kakav neposlušni stanovnici Izraela i Jude. Bog je poslao Natana da ukaže Davidu na njegov grijeh i pružio mu priliku da se promijeni. David je bio zahvalan na tome i pokajao se.  Kad se Manaše našao u nevolji, iskreno se pokajao. Za razliku od Davida i Manašea, stanovnici Izraela i Jude u većini se slučajeva nisu pokajali za svoje grijehe. Stoga im Jehova nije opraštao. Umjesto toga, uvijek iznova slao im je proroke koji su ih opominjali i govorili im kako on gleda na njihovu neposlušnost. (Pročitaj Nehemiju 9:30.) I nakon što su se Židovi vratili iz babilonskog izgnanstva u svoju domovinu Jehova im je slao vjerne glasnike, naprimjer svećenika Ezru i proroka Malahiju. Kad je narod postupao u skladu s Jehovinom voljom, osjećao je veliku radost (Neh. 12:43-47).

16. (a) Što se dogodilo s izraelskim narodom u cjelini zato što se nije pokajao? (b) Koju mogućnost Jehova pruža pojedincima koji su porijeklom Židovi?

¹⁶ Isus je pokazao kako njegov Otac gleda na grijehe Židova kad je izrekao ove dirljive riječi: “Jeruzaleme, Jeruzaleme, koji ubijaš proroke i kamenuješ one koji su poslani k tebi! Koliko sam puta htio skupiti djecu tvoju, kao što kvočka skuplja piliće svoje pod krila! A vi niste htjeli.” Stoga je Isus rekao: “Evo, vaš se dom napušta i ostavlja vama” (Mat. 23:37, 38). Tako je grešan i nepokajnički narod bio zamijenjen duhovnim Izraelom (Mat. 21:43; Gal. 6:16). No što je s pojedincima koji su porijeklom Židovi? Jehova im je spreman oprostiti i ukazati milosrđe ako vjeruju u njega i u otkupnu žrtvu Isusa Krista, koja je zamijenila životinjske žrtve koje su se prinosile u Izraelu (1. Ivan. 4:9, 10). Kad na očišćenoj Zemlji počne uskrsavanje, takva će se prilika pružiti i ljudima koji su umrli, a nisu se pokajali za svoje grijehe (Ivan 5:28, 29; Djela 24:15).

17, 18. Što trebamo činiti da bi nam Jehova oprostio?

¹⁷ Što trebamo činiti s obzirom na to da Jehova spremno oprašta? Sigurno bismo trebali postupiti kao David i Manaše. Trebamo biti svjesni da smo grešni, pokajati se za svoje grijehe, preklinjati Jehovu da nam oprosti i moliti ga da očisti naše srce (Psal. 51:10). Osim toga, ako smo počinili težak grijeh, trebamo zatražiti duhovnu pomoć starješina (Jak. 5:14, 15). Bez obzira na to koliko su teški naši grijesi, utješno je imati na umu kakav je Bog Jehova. On sam rekao je Mojsiju da je on “Bog milosrdan i dobrostiv, spor na gnjev, pun milosti i istine, koji milost svoju čuva za tisuće, oprašta prijestupe, krivnju i grijehe”. Jehova se nije promijenio (2. Mojs. 34:6, 7).

¹⁸ Pomoću upečatljive usporedbe obećao je pokajničkim Izraelcima da će im potpuno oprostiti grijehe. Rekao je: “Ako grijesi vaši budu kao skerlet, postat će bijeli kao snijeg.” (Pročitaj Izaiju 1:18.) Što za nas znači činjenica da Jehova spremno oprašta? To znači da nam može u potpunosti oprostiti grijehe i prijestupe ako smo mu zahvalni na tome što nam je spreman oprostiti i ako se iskreno kajemo.

19. Što ćemo razmatrati u sljedećem članku?

¹⁹ Kako mi možemo oponašati Jehovu i opraštati drugima? Što će nam pomoći da spremno oprostimo onima koji su počinili težak grijeh, ali su se iskreno pokajali? Iz sljedećeg članka saznat ćemo kako možemo ispitati svoje srce da bismo bili što sličniji svom Ocu Jehovi, koji je “dobar i spreman oprostiti” (Psal. 86:5).