Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

¿Baʼax utsil jeʼel a kʼamik ikil u perdonar Jéeobaeʼ?

¿Baʼax utsil jeʼel a kʼamik ikil u perdonar Jéeobaeʼ?

¿Baʼax utsil jeʼel a kʼamik ikil u perdonar Jéeobaeʼ?

«[Jéeobaeʼ,] muun u puksiʼikʼal[,] ku chʼaʼ óotsilil, chúukaʼan yóol, [...] ku [perdonartik] le loobiloʼ, le kʼoʼox óolaloʼ bey le kʼebanoʼ.» (ÉXO. 34:6, 7)

KAXT U NÚUKIL

¿Baʼax tu beetaj Jéeoba le ka kʼebanchaj David yéetel Manasés, yéetel baʼaxten?

¿Baʼaxten Jéeobaeʼ maʼ tu perdonartaj u kaajil Israeliʼ?

¿Baʼax unaj k-beetik utiaʼal u perdonartikoʼon Jéeoba?

1, 2. 1) ¿Baʼax jatsʼuts modos tu yeʼesaj Dios tiʼ u kaajil Israel? 2) ¿Baʼax ken k-il teʼ xookaʼ?

TU KʼIINILOʼOB Nehemíaseʼ junmúuchʼ levitaʼobeʼ, tiʼ junpʼéel payalchiʼ tu beetoʼob tu táan u maasileʼ, tu yaʼaloʼobeʼ u máanjaʼan chʼiʼibaloʼobeʼ yaʼab u téenel «maʼ tu yóotoʼob u yuʼub[oʼob]» u tʼaan Diosiʼ. Baʼaleʼ Jéeobaeʼ yaʼab u téenel tu yeʼesaj letiʼeʼ juntúul Dios ku perdonar, ku «chʼaʼ óotsilil, chúukaʼan u yóol, chúukaʼan u yaakunaj». Letiʼeʼ seguernaj u yeʼesik u yutsil tiʼ u yéet kʼiiniloʼob Nehemías le ka suunajoʼob tu luʼumoʼoboʼ (Neh. 9:16, 17).

2 Cada juntúul tiʼ toʼoneʼ unaj u tuklik: «¿Baʼax utsil jeʼel in kʼamik ikil u perdonar Jéeobaeʼ?». Utiaʼal k-núukik le kʼáatchiʼaʼ, koʼoneʼex ilik bix tu perdonartil kaʼatúul rey: David yéetel Manasés.

U NUKUCH KʼEBANOʼOB DAVID

3-5. ¿Bix úuchik u lúubul David tiʼ nukuch kʼeban?

3 Kex David tu yilaj u beetik baʼax u kʼáat Dioseʼ, lúub tiʼ nukuch kʼeban. Kaʼapʼéeleʼ yaan u yil yéetel Urías yéetel Betsabe (wa Bat-seba). Lelaʼ jach tu beetaj u muʼyaj yaʼab máakoʼob. Baʼaleʼ le baʼax tu beetaj Dios utiaʼal u yáantik Davidoʼ ku yeʼesik bix u perdonar. Koʼoneʼex ilik baʼax úuchi.

4 Davideʼ u túuxmaj kaʼach u soldadoiloʼob Israel u baʼpachtoʼob Rabá, u noj kaajil Ammón, kex 20 leguas (80 kilómetros) yanil tu lakʼin Jerusalén, maas tu paachil u áalkab jaʼil Jordán. Bey túunoʼ le tiaʼan tu kaʼanlil u palacio yaan Jerusalenoʼ, tu yilaj táan u yichkíil Betsabe yéetel teʼ kʼiinoʼoboʼ u yíichameʼ bijaʼan baʼateʼel. Leloʼ tu beetaj u jach tsʼíiboltik u yantal baʼax u yil tu yéetel, le oʼolal tu túuxtaj tʼanbileʼ ka núupkʼebanchaj tu yéetel (2 Sam. 11:1-4).

5 Ka tu yojéeltaj David tsʼoʼok u embarazar Betsabeeʼ tu beetaj u suut Urías tu kaajil Jerusalén, tumen beyoʼ maʼ xaaneʼ jeʼel u yantal baʼax u yil yéetel Betsabe, u yatanoʼ. Baʼaleʼ Uríaseʼ maʼ bin tu yotoch kex sen aʼalaʼabtiʼ tumen Davidiʼ. Le oʼolal le reyoʼ tu túuxtaj junpʼéel carta tuʼux ku yaʼalik tiʼ u nojchil le soldadoʼob ka u tsʼáa Urías «tuʼux chokochajaʼan le baʼateloʼ» yéetel ka pʼaʼatak tu juunal utiaʼal u séeb kíimsaʼal. Jach jeʼex u tukultmil Davidoʼ, kíimsaʼab Urías teʼ baʼateloʼ (2 Sam. 11:12-17). Bey túunoʼ maʼ chéen núupkʼebanchajiʼ, baʼaxeʼ tu kíimsaj xan juntúul máak mix baʼal kʼaas u beetmaj.

DAVIDEʼ TU KʼEXAJ U TUUKUL

6. 1) ¿Baʼax tu beetaj Dios ka kʼebanchaj David? 2) ¿Baʼax ku kaʼansiktoʼon yoʼolal Jéeoba le bix tu yutskíintil le baʼax úuchoʼ?

6 U jaajileʼ Jéeobaeʼ tu yilaj tuláakal, tumen mix baʼal ku máan ichtik (Pro. 15:3). Kex David tsʼoʼok u beel yéetel Betsabe ka máan kʼiineʼ «maʼ lúub utsil tiʼ Yuumtsil baʼax tu beet[iʼ]» (2 Sam. 11:27). ¿Baʼax túun tu beetaj Dios ka tsʼoʼok u lúubul David tiʼ nukuch kʼeban? Tu túuxtaj Natán, u profeta, utiaʼal u tʼaan tu yéetel. Tumen letiʼ juntúul Dios ku perdonareʼ maʼ xaaneʼ taak u kaxtik kaʼach baʼax oʼolal u chʼaʼik óotsilil tiʼ. ¿Máasaʼ jach maʼalob le baʼax tu beetoʼ? Maʼ tu obligartaj David u yaʼal le baʼax u beetmoʼ; baʼaxeʼ chéen tu yaʼalaj tiʼ Natán ka u tsikbalttiʼ junpʼéel baʼal utiaʼal u yeʼesiktiʼ le nojoch kʼebanoʼob tu beetoʼ (xokaʼak 2 Samuel 12:1-4). Jach maʼalob le bix tu beetiloʼ.

7. ¿Baʼax tu yaʼalaj David unaj u beetaʼal tiʼ le ayikʼal máak tu tsikbaltaj Natanoʼ?

7 Le baʼax tu tsikbaltaj Natanoʼ tu beetaj u yaʼalik le rey baʼax unaj u beetaʼal tiʼ le máak ayikʼaloʼ. Tumen jach pʼuʼuj Davideʼ, tu yaʼalaj tiʼ le profetaoʼ: «¡Kin jalaʼachtʼantiktech tu kʼaabaʼ [Jéeobaeʼ], máax beet le baʼaloʼ ku náajmatik u kíimil!». Tsʼoʼoleʼ tu yaʼalaj bix unaj u yáantaʼal le máax beetaʼab le nojoch kʼaas tiʼoʼ. Baʼaleʼ le ka aʼalaʼabtiʼ tumen Natán «¡teech le máakoʼ!», tu yuʼubaj bey láalaʼab síis jaʼ tu yóokʼoleʼ. Aʼalaʼab xan tiʼ Davideʼ tu yoʼolal le baʼaxoʼob u beetmoʼ yaan máaxoʼob kun kíimil ichil u familia yéetel yaan u yantal uláakʼ talamiloʼob ichil u yotoch. Tsʼoʼoleʼ letiʼeʼ yaan u pajaʼal u suʼtal tu táan le kaajoʼ. Tumen tu naʼataj David bukaʼaj kʼaasil le baʼax tu beetoʼ, jach yaachaj u yóoleʼ ka tu yaʼalaj: «Tsʼoʼok in kʼebanchajal tu táan [Jéeoba]» (2 Sam. 12:5-14).

U PAYALCHIʼ DAVID YÉETEL BIX PERDONARTAʼABIK TUMEN DIOS

8, 9. ¿Bix u yeʼesik le Salmo 51 bix tu yuʼubiluba Davidoʼ, yéetel baʼax ku kaʼansiktoʼon yoʼolal Jéeoba?

8 Junpʼéel kʼaay tu tsʼíibtaj David ka máan kʼiineʼ tu yeʼesaj bukaʼaj yaachajaʼanil u yóol. Le baʼax tu kʼáataj tiʼ Jéeoba ku chíikpajal teʼ Salmo 51, ku yeʼesik maʼ chéen tu yaʼalaj maʼ maʼalob le baʼax tu beetoʼ, baʼaxeʼ arrepentirnaji. Baʼax maas ku tuklik kaʼacheʼ letiʼe bix kun tsʼoʼokol le bisba yaantiʼ yéetel Diosoʼ. Letiʼeʼ tu yaʼalaj tiʼ Dios: «Kʼebanchajen tiʼ teech, chéen tiʼ teech». Tu kʼáataj xan tiʼ: «¡Tsʼáaten junpʼéel sak puksiʼikʼaliʼ! ¡tsʼáaten junpʼéel túumben yéetel toj pixan [wa espíritu]! [...] Beet in wuʼuyik tu kaʼatéen u kiʼimak óolil a [salvación]; áanten yéetel tuláakal u yutsil in puksiʼikʼal» (Sal. 51:1-4, 7-12). ¿Bey wa xan k-aʼalik tiʼ Jéeoba le ken k-beet baʼax maʼ maʼalobiʼ?

9 Jéeobaeʼ maʼ tu luʼsaj tiʼ David le talamiloʼob ken u aktáant kaʼach tuláakal u kʼiinil u kuxtal yoʼolal le baʼaxoʼob maʼ maʼalob tu beetoʼ. Baʼaleʼ tu perdonartaj tumen tu yilaj yaantiʼ «junpʼéel puksiʼikʼal xeʼexeʼetʼpajaʼan» yéetel jach tu jaajil arrepentirnajaʼan (xokaʼak Salmo 32:5; Sal. 51:17). Dioseʼ jach u yojel bix u tuukul máak yéetel baʼax beetik u kʼebantal. Tu lugar u chaʼik u juzgartaʼaloʼob tumen chéen wíinik yéetel ka kíimsaʼakoʼob jeʼex u yaʼalik u Ley Moiseseʼ, Jéeobaeʼ tu chʼaʼaj óotsilil tiʼ David yéetel Betsabeeʼ ka tu juzgartoʼob (Lev. 20:10). Ka máan kʼiineʼ tu tsʼáaj Salomón, u hijoʼob, bey u reyil Israeleʼ (1 Cró. 22:9, 10).

10. 1) Maʼ xaaneʼ, ¿baʼax uláakʼ tu chʼaʼaj en cuenta Jéeoba utiaʼal u perdonartik David? 2) ¿Baʼaxoʼob péeksik Jéeoba u perdonartoʼon?

10 Maʼ xaaneʼ uláakʼ baʼax oʼolal perdonartaʼab David tumen Jéeobaeʼ, tumen letiʼeʼ tu chʼaʼaj óotsilil tiʼ Saúl (1 Sam. 24:4-7). Jéeobaeʼ ku beetik t-éetel jeʼex k-beetik tiʼ u maasiloʼ, Jesuseʼ tu yaʼalaj: «Maʼ a pʼis óoltikeʼex uláakʼ máakoʼob tu yoʼolal maʼ a pʼis óoltaʼaleʼex. Tumen bíin pʼis óoltaʼakeʼex tumen Jajal Dios jeʼel bix a pʼis óoltikeʼex uláakʼ máakoʼobeʼ, bíin xan pʼiʼisikeʼex yéetel le x-pʼisib ikil a pʼisikeʼex uláakʼ máakoʼoboʼ» (Mat. 7:1, 2). ¡Jach ku kiʼimaktal k-óol k-ojéeltik Jéeobaeʼ ku perdonartik nukuch kʼebanoʼob jeʼex le núupkʼebanoʼ yéetel le u kíimsaʼal máakoʼ! Baʼaleʼ chéen yaan u perdonartikoʼon wa k-perdonar, k-aʼalik le kʼeban k-beetmoʼ yéetel k-kʼexik bix k-tuukul. Wa juntúul máax ku kʼebantal ku arrepentir yéetel tuláakal u puksiʼikʼaleʼ, Jéeobaeʼ ku beetik u bin utsil tiʼ bey ka yanak «maʼalob kʼiinoʼob» tiʼeʼ (xokaʼak Beetaʼanoʼob 3:19).

MANASESEʼ LÚUB TIʼ NUKUCH KʼEBAN, BAʼALEʼ ARREPENTIRNAJ TU JAAJIL U YÓOL

11. ¿Baʼaxoʼob jach kʼaastak tu táan Jéeoba tu beetaj Manasés?

11 Koʼoneʼex ilik uláakʼ tsikbal ku yeʼesik tak tuʼux ku náakal u perdonar Jéeoba. Kex trescientos sesenta jaʼaboʼob káajak u reinar David ka joʼopʼ u reinar Manasés tu luʼumil Judá. Jach mix junpʼéel uts tu taasaj le cincuenticinco jaʼaboʼob reinarnaj Manasesoʼ, tumen tu beetaj baʼaloʼob kʼaastak, yéetel Jéeobaeʼ tu yaʼalaj bix kun tsʼoʼokol tiʼ. Letiʼeʼ tu beetaj altaroʼob tiʼ Baal, tu adorartaj «tuláakal u eekʼiloʼob kaʼan», tu tóokaj u paalal utiaʼal u kʼubik tiʼ diosoʼob yéetel tu beetaj u yoksikuba u maasil tiʼ espiritismo. Jeʼex k-ilkoʼ, «sen kʼaas úuchik u kuxtal tu táan [Jéeoba]» (2 Cró. 33:1-6).

12. ¿Bix úuchik u suut Manasés yiknal Jéeoba?

12 Ka máan kʼiineʼ bisaʼab kʼalbil Manasés tu luʼumil Babilonia, náach tiʼ u luʼumil. Maʼ xaaneʼ le tiaʼan teʼeloʼ tu kʼaʼajsaj le baʼax aʼalaʼan tiʼ le israelitaʼob tumen Moisesoʼ: «Le ken tsʼoʼokok a máanskeʼex tuláakal le muʼyajoʼob yéetel yaayaj óolaloʼoboʼ, [unaj a] táan óoltikeʼex Yuumtsil utiaʼal a wuʼuyikeʼex u tʼaan» (Deu. 4:30). Manaseseʼ jach bey tu beetiloʼ, suunaj yiknal Jéeoba. ¿Bix tu beetil? «Tu tʼonkíintaj u yóol» yéetel «payalchiʼinaj[i]» (ilaʼak le táan juʼun 21) (2 Cró. 33:12, 13). Maʼ k-jach ojel baʼax tu yaʼalaj Manasés ichil u payalchiʼoboʼ, baʼaxeʼ maʼ xaaneʼ jach chíikaʼan tiʼ le baʼax tu tsʼíibtaj David teʼ Salmo 51. Baʼax k-ojleʼ Manaseseʼ xuʼul u beetik baʼax kʼaas.

13. ¿Baʼaxten perdonartaʼab Manasés tumen Jéeoba?

13 ¿Baʼax tu beetaj Jéeoba ka tsʼoʼok u payalchiʼ Manasés? Tu yuʼubaj «u kʼáat óol[al]». Jeʼex Davideʼ, Manaseseʼ tu kʼamaj jach kʼaas le baʼax u beetmoʼ yéetel arrepentirnaj tu jaajil u yóol. Le oʼolal perdonartaʼab tumen Dios yéetel tu chaʼaj u kaʼa reinar Jerusalén. «Manasés túuneʼ, tu yoksaj óoltaj» Jéeoba u jaajil Dios (2 Cró. 33:13). Jach ku líiʼsik k-óol le tsikbalaʼ, tumen ku yeʼesik Dioseʼ ku perdonartik máax ku arrepentir.

¿MANTATSʼ WA KU PERDONAR JÉEOBA?

14. ¿Chéen bix jeʼel u perdonartaʼal máak tumen Dioseʼ?

14 Bejlaʼeʼ maʼ yaʼab máaxoʼob meyajtik Dios ku kʼaʼabéettal u kʼáatik ka perdonartaʼaktiʼob nukuch kʼebanoʼob jeʼex le tu beetaj David yéetel Manasesoʼ. Lelaʼ ku kaʼansiktoʼoneʼ Jéeobaeʼ jeʼel u perdonartik tak nukuch kʼebanoʼob wa jach tu jaajil ku arrepentir máakeʼ.

15. ¿Baʼax eʼesik Dioseʼ maʼ deporsi ku perdonartik tuláakal kʼebaniʼ?

15 ¿Maʼalob wa túun ka k-tukult Dioseʼ deporsi ku perdonartik u kʼeban tuláakal máak? Jach junpuliʼ. Koʼoneʼex ilik u jelaʼanil le baʼax tu beetaj David yéetel Manasés tiʼ le baʼax tu beetaj u kajnáaliloʼob Israel yéetel Judaoʼ. Yáanal u nuʼuktaj Dioseʼ Nataneʼ u taatsʼ tu yeʼesil tiʼ David u kʼeban, beyoʼ tu tsʼáaj u páajtalil u kʼexik u tuukul, le rey túunoʼ tu tsʼáaj u nib óolalil. Ka joʼopʼ u muʼyaj Manaseseʼ, arrepentirnaj yéetel tuláakal u puksiʼikʼal. Baʼaleʼ u kajnáaliloʼob Israel yéetel Judaeʼ seguernaj u beetkoʼob baʼax kʼaas, le oʼolal maʼ perdonartaʼaboʼob tumen Jéeobaiʼ. Yaʼab u téenel tu túuxtaj u profetaʼob utiaʼal ka xiʼik u yaʼaloʼob bix u yilik le baʼax kʼaas ku beetkoʼoboʼ (xokaʼak Nehemías 9:30). Tak le tiaʼanoʼob tu luʼumoʼob le tsʼoʼok u lukʼloʼob Babiloniaoʼ Dioseʼ tu túuxtaj le sacerdote Esdras yéetel profeta Malaquías utiaʼal u yaʼalikoʼob baʼax ku tuklikoʼ. Ken uʼuyaʼak u tʼaan Dios tumen le kaajoʼ tuláakal ku kiʼimaktal u yóol (Neh. 12:43-47).

16. 1) ¿Baʼax úuch tiʼ u kaajil Israel tumen maʼ arrepentirnajiʼ? 2) ¿Baʼax jeʼel u kʼamik cada juntúul tiʼ le israelitaʼoboʼ?

16 Jéeobaeʼ le ka tu túuxtaj u Hijo way Luʼum utiaʼal u kíimil yéetel u salvartik wíinikeʼ, xuʼul u kʼamik baʼalcheʼob bey tóokbil siibaloʼobeʼ (1 Juan 4:9, 10). Jesuseʼ tu yeʼesaj bix u yuʼubikuba u Taata le ka tu yaʼalaj: «¡Jerusalén, Jerusalén, teech ka kíimsik le [profetaʼob] yéetel ka muruxtuntik [le máaxoʼob] túuxtaʼaboʼobtech tumen Jajal Dios! ¡Jaytéen tin wóotaj in muchʼkíint a paalal jeʼel bix le x-kaax ku muchʼkíintik u mejniloʼob yáanal u xiikʼoʼ, baʼaleʼ maʼ ta wóotiʼ! Ileʼex túun a kajtalileʼexeʼ yaan u tokoy[tal]» (Mat. 23:37, 38). Tumen u yóoliliʼ kʼebantal u úuchben kaajil Israeleʼ jeelintaʼab tumen u Israel Dios (Mat. 21:43; Gal. 6:16). Baʼaleʼ ¿kux túun cada juntúul tiʼ le israelitaʼoboʼ? Utiaʼal u perdonartaʼal yéetel u chʼaʼabal óotsilil tiʼobeʼ ku invitartaʼal cada juntúul u tsʼáa u fe tiʼ Jéeoba yéetel tiʼ u kuxtal Jesús tu kʼuboʼ. Le utsilaʼ yaan u kʼamik xan le máaxoʼob kun kaʼa kuxtaloʼob way Luʼum tuʼux maʼ kun antal kʼasaʼaniloʼ, yaan u kʼamkoʼob kex kíimoʼob maʼ arrepentirnajoʼob tiʼ u kʼebanoʼobiʼ (Juan 5:28, 29; Hch. 24:15).

KʼAM U YUTSIL U PERDONAR JÉEOBA

17, 18. ¿Baʼax unaj k-beetik utiaʼal u perdonartikoʼon Jéeoba?

17 ¿Baʼax unaj k-beetik tumen k-ojel ku perdonar Jéeoba? Jach unaj k-beetik jeʼex David yéetel Manaseseʼ. Kʼaʼabéet k-kʼamik tsʼoʼok k-kʼebantal, unaj k-arrepentir, unaj k-kʼáatik tiʼ Dios ka u perdonartoʼon yéetel k-kʼáatik ka u tsʼáatoʼon junpʼéel maʼalob puksiʼikʼal (Sal. 51:10). Wa tsʼoʼok k-lúubul tiʼ junpʼéel nojoch kʼebaneʼ unaj k-kʼáatik u yáantaj le ancianoʼoboʼ (Sant. 5:14, 15). Kex tiʼ jeʼel baʼaxak kʼebanil tsʼoʼok k-lúubuleʼ jach ku kiʼimaktal k-óol k-kʼaʼajsik le baʼax tu yaʼalaj Jéeoba tiʼ Moisesoʼ: tu yaʼaleʼ letiʼeʼ juntúul «¡[Dios] muun u puksiʼikʼal[,] ku chʼaʼ óotsilil, chúukaʼan yóol, nojoch u yaakunaj bey xan u jaajil! Tiʼ mil chʼiʼibaloʼobeʼ maʼ [tu] kʼexik u yaakunaj, ku [perdonartik] le loobiloʼ». Letiʼeʼ maʼ kʼexpajkiʼ (Éxo. 34:6, 7).

18 Utiaʼal u ketikeʼ Jéeobaeʼ tu yaʼalaj tiʼ le israelitaʼob arrepentirnajoʼoboʼ yaan u pʼoʼik u kʼebanoʼob, le oʼolal kex «chakjopʼeʼen[eʼ]», yaan u pʼáatal «sen sak bey [nieveeʼ]» (xokaʼak Isaías 1:18). ¿Baʼax túun utsil jeʼel k-kʼamik ikil u perdonar Jéeobaeʼ? Wa k-arrepentir yéetel wa k-tsʼáaik nib óolal tiʼ Dioseʼ jeʼel u perdonartik tuláakal k-kʼebaneʼ.

19. ¿Baʼax ken k-il teʼ tuláakʼ xookoʼ?

19 Tumen ku perdonartikoʼon Jéeobaeʼ, ¿baʼax unaj k-beetik yéetel k-éet máakil? ¿Baʼax ken u yáantoʼon k-perdonart le máaxoʼob ku lúubloʼob tiʼ nukuch kʼeban, baʼaleʼ ku arrepentiroʼoboʼ? Le uláakʼ xookoʼ yaan u yáantkoʼon k-xakʼalt k-puksiʼikʼal utiaʼal k-beetik jeʼex Jéeoba, k-Taata yaan teʼ kaʼanoʼ, le salmistaoʼ tu yaʼalaj tiʼ Dios: «Utsech, ka saʼatsaj siʼipil» (Sal. 86:5).

[U kʼáatchiʼiloʼob le xookoʼ]

[Foto yaan teʼ táan juʼun 24]

Manaseseʼ kaʼa reinarnaj tu kaajil Jerusalén, tumen perdonartaʼab tumen Jéeoba