Kala Nomuenyo Omuwa
Kala Nomuenyo Omuwa
“Ondyila yove maiende nawa, iya . . . mokalinga aviho nounongo.” —JOSUÉ 1:8.
OÑGENI MOKUMBULULA?
Oñgeni Salomau akalele nomuenyo omuwa?
Omononkhalelo patyi Paulu akalele nomuenyo omuwa?
Oñgeni upondola okutualako okukula nomuenyo omuwa?
1, 2. (a) Ovanthu ovanyingi vati omuenyo omuwa oityi? (b) Oityi una okulinga opo unoñgonoke oñgeni utala omuenyo omuwa?
OKUKALA nomuenyo omuwa tyihangununa tyi? Inkha upula ovanthu, mavekukumbulula mononkhalelo mbelikalaila. Ovanyingi vasoka okuti omuenyo omuwa, okukala nomalumono omanyingi, novilinga oviwa, ine okulilongesa unene mosikola. Ovakuavo, vapopia okuti omuenyo omuwa okukala noupanga omuwa nombunga, nomapanga, na vana tuundapa navo ine tulongeswa navo kosikola. Mahi pala omunthu uumbila Huku, omuenyo omuwa okukala novilinga mewaneno ine okuundapa nombili movilinga viokuivisa.
2 Opo unoñgonoke oñgeni utala omuenyo omuwa, honeka omanyina ovanthu vamwe ove utala ngoti vena omuenyo omuwa, ovanthu uhole nokuna onthilo navo. Ovituwa patyi vena vielifwa? Vamona ine vankhimana? Omakumbululo ove alekesa nawa etyi tyikahi momutima wove, iya apondola okuhongiliya unene etyi ulinga netyi wovola okuvasa.—Lucas 6:45.
3. (a) Oityi Josue alingile opo akale nomuenyo omuwa? (b) Oityi matulilongesa?
3 Tyakolela vali, okunoñgonoka inkha Jeova ututala ngovanthu vena omuenyo omuwa, mokonda omuenyo wetu utei kokupandwa nae. Etyi Jeova aavela Josue otyilinga otyinene tyokutuala ova Isilayeli Motyilongo Valaelwe, wemupopila atange Ovitumino Viapelwe Moisesi, “otyitenya notyinthiki” nokulandula nawa etyi tyahonekuamo. Huku wemulaa okuti: “Ngotyo ondyila yove maiende nawa, iya mokalinga aviho nounongo.” (Josué 1:7, 8) Iya ove utyii okuti Josue wakalele nomuenyo omuwa. Iya onthue? Oñgeni tupondola okunoñgonoka inkha olusoke luetu konthele yomuenyo omuwa luelikuata no lwa Huku? Opo tutyilinge, tutalei onongeleka mbovanthu vevali vapopiwa Mombimbiliya.
OKUTI SALOMAU WAKALELE UMWE NOMUNYO OMUWA?
4. Omokonda yatyi tupopila okuti Salomau wakalele nomuenyo omuwa?
4 Salomau wakalele nomuenyo omuwa mononkhalelo ononyingi. Omokonda yatyi? Mokonda, mokueenda kuomanima omanyingi, wakalele nonthilo na Jeova nokumutavela, iya ayambwa unene. Hinangela okuti etyi Jeova apopila Salomau opo aite etyi ahanda, ohamba yaitile ounongo opo etyivile okuhongolela ovanthu vae. Moluotyo, Huku emuavela ounongo nomalumono. (Tanga 1 Reis 3:10-14.) Ounongo wae ankho “wavilapo vali tyipona ounongo waveho Koutundilo, nounongo auho wo mo Egitu.” Salomau ankho ‘wankhimana movilongo aviho vikala popepi.’ (1 Reis 4:30, 31) Iya kese enima ankho upewa 25 onotonelata mbo olu, hono otyo tyihika pombiliau yonondolale! (2 Crônicas 9:13) Oe ankho utyivila okupopia nawa novanthu, nokutunga, nokulinga nawa onondando. Eenga, momuvo Salomau ankho etavela ku Huku, wakalele nomuenyo omuwa.—2 Crônicas 9:22-24.
5. Oityi Salomau apopile konthele yokukala nomuenyo omuwa komaiho a Huku?
5 Etyi Salomau ahoneka momukanda wa Eclesiastes tyilekesa okuti ankho kasoko okuti vokuna omalumono ine vokuankhimana ovo vala vena ehambu. Wahoneka okuti: “Nanoñgonoka okuti ovanthu vetupu vali natyike otyiwa, tyipona okuhambukwa nokulinga oviwa mokueenda kuomuenyo wavo. Tupu, nanoñgonoka okuti omunthu ulia, unwa, ahambukwa mokonda yovilinga viae aundapa no nonkhono. Otyo, otyali tya Huku.” (Eclesiastes 3:12, 13) Iya Salomau waimbukile okuti ovipuka ovio vina vala esilivilo komunthu wapandua na Huku, nokuna oupanga omuwa Nae. Wapopia nawa okuti: “Etetululo liovipuka aviho tueiva olieli: Tila Huku yotyotyili, nokutualako okuendela movitumino viae. Mokonda etyi, otyo ovanthu aveho vena okulinga.”—Eclesiastes 12:13.
6. Oñgeni ongeleka ya Salomau itukuatesako okunoñgonoka oityi omuenyo omuwa?
6 Salomau wakalele nonthilo na Huku mokueenda kuomanima omanyingi. Tuatanga okuti oe “watuaileko okukala nohole na Jeova, nokuendela movitumino via David, he yae.” (1 Reis 3:3) Okuti otyo hamuenyo omuwa? Nehongolelo lia Huku, Salomau watungile ondyuo ya Huku pala efendelo liotyotyili, iya ahoneka omikanda vitatu Viombimbiliya. Namphila tuhakevela okulinga ngevi Salomau alingile, ongeleka yae etyi ankho omukuatyili ku Huku, itukuatesako okunoñgonoka oityi omuenyo omuwa, noñgeni tupondola okuuvasa. Hinangela okuti Salomau watuminue na Huku okuhoneka okuti etyi ovanthu ovanyingi hono vasoka okuti otyo omuenyo omuwa, olumono, nounongo, nomunkhima, nepondolo, kavisilivila. Tyotyili, ovipuka ovio vielifwa “nokulinga ononkhono mbokukuata omphepo.” Kunemone okuti vokuna omalumono no nombongo, vahanda vali unene ovipuka ovio? Tupu apeho vasukalala unene novipuka vena. Mahi, omalumono avo nthiki imwe maakala ovanthu ovakuavo.—Tanga Eclesiastes 2:8-11, 17; 5:10-12.
7, 8. Oñgeni Salomau ayekapo oukuatyili, iya otyo atyimuetela tyi?
7 Tupu, utyii okuti konyima Salomau wayapukile mondyila yokutavela noukuatyili. Ondaka ya Huku yati: “Iya kononthiki mbokukulupa kwae, ovakai vae avemuhindila okulandula ono huku ononkhuavo. Kalandulile vali Jeova Huku yae nomutima wae auho, ngetyi David emulandulile nomutima auho. . . . Salomau ahimbika okulinga ovivi komaiho a Jeova.”—1 Reis 11:4-6.
8 Nokuanumana, Jeova wapopilile Salomau okuti: “Mokonda walinga ngotyo, kuatuaileko okuendela momphango yange, no movitumino viange nekupele, tyotyili mandyikutukula ouhamba andyiupe omuundapi wove.” (1 Reis 11:11) Namphila Salomau atuaileko nomuenyo omuwa mononkhalelo ononyingi, mokueenda kuomuvo, wayekapo okulinga ehando lia Jeova. Wayekapo otyipuka ankho tyakolela vali momuenyo wae, oukuatyili ku Huku. Kese umwe puonthue upondola okulipula okuti: ‘Natokola umwe okulandula etyi nelilongesa konthele ya Salomau opo ndyikale nomuenyo omuwa?’
OMUENYO TYILITYILI OMUWA
9. Mokusoka kuovanthu vouye, okuti Paulu ankho una omuenyo omuwa? Hangununa.
9 Omuenyo wa apostolu Paulu ankho welikalela unene no Wohamba Salomau. Kakalele nomuenyo omuwa ngo wono hamba. Mahi, pamwe wakalele nondyala, nohunga, noutalala, nokuhena omuvalo. (2 Coríntios 11:24-27) Etyi Paulu etavela okuti Jesus o Mesiya ankho utupu otyilinga tyankhimana mongeleya yova Judeu. Mahi, ononkhalamutwe mbongeleya yova Judeu ankho vemuyele. Vemupakele mokaleya, nokumuveta novimuti, nomamanya. Paulu ankho utyii okuti oe kumwe Novakristau ovakuavo, mavatendeleyua, nokumoneswa ononkhumbi, nokupenyua. “Tuakala oviyaya viouye, esilo liovipuka aviho, alo pahe.”—1 Coríntios 4:11-13.
10. Omokonda yatyi ankho tyimonekela ngoti Paulu ankho kesukile nomuenyo omuwa?
10 Apostolu Paulu etyi ankho omukuendye ankho utiwa Saulu, iya tyafuile apa ekulila ovanthu ankho vasoka okuti makala omunthu wankhimana mouye. Mokonda hamwe ankho watyitilua mombunga yankhimana, walongesilue na Gamaliele, omulongesi umwe ankho wankhimana, Paulu wahoneka okuti: “Ame ankho ndyitualako okuenda komutwe melongeso lio va Judeu, tyipona ovanyingi pomakula ange.” (Gálatas 1:14) Saulu ankho upopia nawa o Hebreu no Gregu, elihonekesa ngomutyitwa tyilongo wo Roma, moluotyo ankho utavelwa, nokupewa ovipuka vimwe. Inkha waholovonene okuovola omuenyo omuwa wouye, ñgeno wakalele nomalumono omanyingi nomunkhima. Mahi, oe waholovona etyi ovanyingi, alo umwe ombunga yae ankho vasoka okuti owova. Omokonda yatyi?
11. Ovipuka patyi Paulu ankho apanda, iya omokonda yatyi?
11 Paulu ankho uhole Jeova iya ankho uhanda okupandwa nae, tyipona okukala nomalumono ine omunkhima pokati kovanthu. Etyi akala nenoñgonoko liafuapo konthele yotyili, Paulu wapanda ofeto yeyovo, novilinga Vioukristau, nekevelelo liomuenyo keulu, ovipuka ouye ankho wehesukile navio. Paulu ankho utyii okuti pena otyitateka ankho tyesukisa okutetululwa. Satanasi wapopile okuti upondola okuyapula ovanthu aveho opo vahaumbile Huku. (Jó 1:9-11; 2:3-5) Namphila Paulu akalele novitateka, ankho watokola okukala omukuatyili ku Huku, nokutualako mefendelo liotyotyili. Otyo otyipuka ovanthu vomouye vaovola omuenyo omuwa, vahalingi.
12. Omokonda yatyi ove waholovonena okuvela ku Huku liavo?
12 Okuti nove una etokolo ngo lia Paulu? Namphila okukala nomuenyo woukuatyili katyapepukile, tutyii okuti inkha tulinga ngotyo matuyambwa nokupandwa na Jeova, iya otyo tyieta omuenyo tyilityili omuwa. (Provérbios 10:22) Tupolako ouwa pehepano, iya tyilityili tupondola okukayambwa komutwe. (Tanga Marcos 10:29, 30.) Pahe, onthwe tuna ehunga aliho liokutualako nekevelo lietu, “katupake ekevelelo lietu momalumono ahayumbwa nthumbi, mahi omu Huku, una wava ovipuka aviho, pala ehambu lietu.” Onthwe ‘tulipakela olumono maluketwetela ouwa komutwe, opo tukakatele momuenyo wotyotyili.’ (1 Timóteo 6:17-19) Tyotyili, tupondola okukala nonthumbi yokuti namphila palamba omanima omanyingi-nyingi, tyina tuamatale konyima, matupopi okuti, “tyotyili ondyila tuaholovona, omuenyo omuwa wotyotyili!”
OLUMUNO LUOVE LUKAHI PI
13. Oityi Jesus apopile konthele yokuongiya omalumono?
13 Jesus wapopile konthele yomalumono okuti: “Yekeipo okulipakela omalumono pano pohi, pana ofwa, nonkhume vilulia, novimphulu viluvaka. Anthi, pakei omalumono enyi keulu, kuhena ofwa nonkhume, iya kuna ovimphulu vihapondola okutemba nokuvaka. Oku kuna olumono luove, oko makukala omutima wove.”—Mateus 6:19-21.
14. Omokonda yatyi owova okuongiya omalumono pano pohi?
14 Pamwe Omalumono omunthu aongiya pano pohi hanombongo vala. Pamwe, ovipuka vina Salomau ahoneka okuti komaiho ovanthu ovipuka ovio vieta omuenyo omuwa, omunkhima ine epondolo. Jesus wapopia ngetyi Salomau ahoneka momukanda wa Eclesiastes okuti, omalumono ouye uno kaatualako. Ngetyi tuete mouye hono, omalumono aeho apwa, apondola okunyoneka liwa-liwa. Omulongesi F. Dale Bruner, wahoneka konthele yomalumono oo okuti: “Tyiiwe nawa okuti omunkhima kautualako. Una ankho wankhimana Motyasapalo tyokualamba, hono keiwe vali. Una, una onombongo enima lino, enima ekuavo utupu vali. . . . [Jesus] uhole unene ovanthu. Wevelondola velityilike oluihamo lutundilila komunkhima, mokonda kautualako apeho. Jesus kahande ovalongwa [vae] vakale noluihamo olo. ‘Ononthiki ambuho, ovanthu vomouye vahanda okupolako vana vankhimana.’” Namphila ovanthu ovanyingi vetavela onondaka ombo, veñgapi vayeka onondaka ombo mbuhongolele omuenyo wavo? Okuti ove moyeke?
15. Tuna okulinga ononkhono mbokuongiya omalumono patyi?
15 Ononkhalamutwe mbumwe mbonongeleya mbulongesa okuti okuovola okukala nomuenyo omuwa katyaviukile. Mahi, tala okuti Jesus hatyoko apopia. Oe ankho ukahi nokulondola ovalongwa vae vaovole omalumono monkhalelo yaviuka, nokuveavela ondundo opo vaongiye “omalumono keulu.” Ehando lietu liavilapo, okulinga ononkhono mbokukala nomuenyo omuwa komaiho a Jeova. Tyotyili onondaka mba Jesus mbutuhinangelesa okuti tuna okuholovona omalumono patyi matuongiya. Eenga, matuongiya etyi tyikahi momutima wetu, etyi tyakolela vali kuonthue.
16. Tupondola okukala nonthumbi yatyi?
16 Inkha momutima wetu tuhanda okuhambukiswa Jeova, tupondola okukala nonthumbi yokuti oe metuavela etyi tuesukisa. Pamwe metuyeke tukale nondyala, nohunga, ngo apostolu Paulu. (1 Coríntios 4:11) Mahi, tupondola okuyumba onthumbi melondolo eli lia Jesus: “Muhasukalalei unene amupopi okuti: ‘Oityi matuli?’ ine: ‘Oityi matunu?’ ine: ‘Oityi matuvale?’ Mokonda ovanthu vomouye vekahi nokuovola ovipuka ovio, iya Tate yenyi keulu utyii okuti muesukisa ovipuka ovio aviho. Tualeiko okuovola tete ouhamba wa Huku nouviuki Wae, iya ovipuka ovikuavo aviho mamuviyawiswa.”—Mateus 6:31-33.
KALA NOMUENYO OMUWA KOMAIHO A HUKU
17, 18. (a) Omuenyo omuwa wotyotyili utei kutyi? (b) Omuenyo omuwa kautei kutyi?
17 Otyipuka tyakolela otyetyi: Okukala nomuenyo omuwa katyitei kokukala nomalumono ine enkhimano mouye. Tupu, okukala nomuenyo omuwa katyitei kovilinga tuna mewaneno lio Vakristau. Mahi, tyitei kokutavela nokukala omukuatyili ku Huku, utupameka okuti: “Etyi tyovolwa movaumbili, okukala ovakuatyili.” (1 Coríntios 4:2) Tuesukisa okulinga ononkhono mbokutualako noukuatyili. Jesus wapopile okuti: “Una wakoleleya alo konthyulilo, oe makayovolwa.” (Mateus 10:22) Kutavela okuti okukayovolwa otyo matyikalekesa okuti tuna omuenyo wotyotyili?
18 Okusoka kuetyi tuapopia pombanda, okukala omukuatyili ku Huku katyelikuatele nomunkhima, nokulongeswa unene mosikola ine nomalumono, tupu oukuatyili kautei kenoñgonoko ine kounongo. Tyihatale onkhalelo yetu yomuenyo, tupondola okukala ovakuatyili ku Huku. Kohale, ovanthu vamwe va Huku ankho ovahona, ovakuavo ankho vahepa. Iya Paulu wevelondolele “opo valinge oviwa, vakale ovahona vovilinga oviwa, nokukala ovakuatyali, velipongiya pala okuava.” Aveho, ovahona novahepi ankho vapondola ‘okukakatela momuenyo wotyotyili.’ (1 Timóteo 6:17-19) Nonthue otyo tuesukisa okulinga. Atuho tuna omphitilo, novilinga vielifwa: Tuna okutualako noukuatyili, nokukala “ovahona vovilinga oviwa.” Inkha tulinga ngotyo, matukala nomuenyo omuwa komaiho Omutungi wetu, nehambu liokunoñgonoka okuti tukahi nokumuhambukiswa.—Provérbios 27:11.
19. Konthele yomuenyo omuwa, oityi ove watokola?
19 Hamwe kumetyivili okulityilika ovitateka aviho, mahi upondola okupilulula omalusoke ove tyina ulwa novitateka ovio. Linga ononkhono mbokukala omukuatyili mononkhalelo ambuho. Otyo matyikuetela ouwa. Kala nonthumbi yokuti Jeova mekuyambe unene, hono nokomutue wandyila. Wahalimbueko onondaka ombu Jesus apopila Ovakristau ovalembulwa, okuti: “Kala nekolelo alo pononkhia, iya ame mandyikuavela ekolowa liomuenyo.” (Revelação 2:10) Tyotyili, otyo omuenyo omuwa!
[Omapuko Elongeso]
[Olutalatu pefo 14]
Mokusoka kuovanthu vouye, okuti Saulu ankho una omuenyo omuwa
[Olutalatu pefo 15]
Paulu wakalele nomuenyo omuwa wotyotyili
