Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Yu Mas Kam Klosap Long Jehova

Yu Mas Kam Klosap Long Jehova

“Yufala i mas stap klosap long God, nao hem bambae i kam stap klosap long yufala.”​—JEM. 4:8.

1, 2. (1) ?Wanem plan blong Setan? (2) ?Wanem i save givhan long yumi blong yumi kam klosap long Jehova?

JEHOVA GOD i mekem yumi long fasin ya we yumi nidim hem. Be Setan i wantem we yumi gat sem tingting we hem i gat, se yumi no nidim Jehova. Hemia nao giaman tok we hem i talem long Iv long garen blong Iden, mo hem i leftemap tingting ya kam kasem tede. (Jen. 3:4-6) Long olgeta yia we oli pas, plante man oli mekem sem mastik olsem Iv.

2 Be yumi no nid blong mekem mastik ya. Baebol i mekem se yumi savegud ol plan blong Setan. (2 Kor. 2:11) Setan i stap pulum yumi blong jusumaot rod we i no stret. Olsem nao, yumi go longwe long Jehova. Long las stadi, yumi lanem se yumi save jusumaot stret rod long ol samting olsem wok, mo pleplei, mo famle. Stadi ya bambae i tokbaot ol samting olsem kompiuta, mo helt, mo mane, mo fasin praod. Bambae yumi luk se stret tingting long ol samting ya i save mekem se yumi “kam klosap long God.”—Jem. 4:8.

KOMPIUTA

3. ?Man i save yusum kompiuta blong mekem wanem gudfala samting? ?Be ol samting olsem kompiuta oli save kam wan trap olsem wanem?

3 Naoia, ol man long klosap olgeta ples long wol, oli gat ol samting olsem kompiuta mo mobaelfon. Sipos yumi yusum olgeta long stret fasin, oli save givhan long yumi. Be sipos yumi yusum olgeta long fasin we i no stret, oli save mekem se yumi go longwe long Papa blong yumi long heven. Yu traem tingbaot kompiuta. Buk ya we yu stap ridim, oli raetem long kompiuta mo kompiuta i givhan blong printim. Yu save lukaot save long kompiuta, yu save toktok mo raet long ol fren blong yu, mo samtaem yu save lukluk wan muvi no mekem wan pleplei we yu harem gud long hem. Be sipos yu no lukaot gud, yu save bitim mak. Ol kampani we oli wokem ol kompiuta, oli waes blong givim tingting long ol man se oli mas gat las kompiuta we i jes kamaot. Wan yangfala man i wantem tumas wan niufala kompiuta we oli kolem Ipad, nao hem i salem wansaed kidni blong hem, blong ol dokta oli yusum long wan man we kidni blong hem i nogud. Long rod ya, hem i kasem mane blong pem kompiuta ya. !Man ya i no gat hed nating!

4. ?Wan Kristin i mekem wanem blong winim fasin ya blong lukluk kompiuta bitim mak?

4 I nogud moa sipos ol samting olsem kompiuta i mekem se yumi no moa fren gud wetem Jehova. Hemia i save hapen taem yumi yusum ol samting ya long fasin we i no stret no yumi yusum bitim mak. Jon i wan Kristin we i gat klosap 30 yia, * mo hem i talem se bifo, hem i stap westem tumas taem long kompiuta, nao i no moa stadi plante long Baebol. Plante taem, hem i stap lukluk kompiuta gogo i let long naet. Hem i talem se, nating we hem i taed, be hem i wantem gohed yet blong storian wetem narafala, mo blong lukluk ol sot video long kompiuta. Mo sam long ol video ya oli nogud. Jon i mekem wan samting blong givhan long hem blong i winim nogud fasin ya. Hem i yusum wan program we i ofem kompiuta long stret taem we hem i mas slip.—Ridim Efesas 5:15, 16.

Ol papa mo mama, yufala i mas givhan long pikinini blong yufala blong i yusum gud kompiuta

5, 6. (1) ?Wanem wok blong ol papa mo mama? (2) ?Ol papa mo mama oli mas mekem wanem blong ol pikinini blong olgeta oli joen wetem ol gudfala fren?

5 Ol papa mo mama, i no nid blong yufala i bos long evri samting we ol pikinini blong yufala oli mekem. Be yufala i mas bos long fasin blong olgeta blong yusum kompiuta. Yufala i no mas letem olgeta oli lukluk Intenet blong mekem olgeta oli stap bisi nomo, nao oli no blokem yu long samting we yu wantem mekem. Maet oli lukluk ol rabis pija blong man wetem woman, mo ol samting we i joen wetem ol rabis spirit, mo oli save toktok long ol rabis fren tu. Maet oli plei ol video gem we oli leftemap faet. Sipos yufala i letem olgeta oli lukluk, oli save ting se ol nogud fasin ya oli oraet nomo. Ol papa mo mama, wok blong yufala i blong blokem ol samting we oli save mekem ol pikinini mo ol yangfala blong yufala oli go longwe long Jehova. Ol anamol oli blokem ol samting we i save spolem ol pikinini blong olgeta. Ol papa mo mama tu oli mas blokem ol samting we oli save spolem pikinini blong olgeta.—Skelem wetem Hosea 13:8.

6 Yufala i mas mekem plan blong ol pikinini blong yufala oli joen wetem ol Kristin we oli soemaot gudfala eksampol, ol yangfala mo ol olfala. Mo yufala i mas tingbaot se: !Yufala i mas spenem taem wetem ol pikinini blong yufala! !Oli nidim yufala! Taswe yufala i mas makemaot taem blong laf mo pleplei mo wok wetem olgeta. Samting ya bambae i givhan long olgeta blong oli stap klosap long God. *

HELT

7. ?Yumi evriwan i wantem lukaot gud long bodi blong yumi from wanem?

7 “?Olsem wanem? ?I gud?” Plante taem yumi askem kwestin ya blong faenemaot sipos man i oraet. Stat long taem we Adam mo Iv tufala i lesin long Setan mo tufala i go longwe long Jehova, yumi stap kasem ol sik. Setan i glad taem yumi sik, from we i had blong yumi mekem wok blong Jehova. Mo sipos yumi ded, yumi no save mekem wok blong Jehova nating. (Sam 115:17) Taswe, yumi wantem se bodi blong yumi i stap strong. * Mo i stret nomo we yumi wari long helt blong ol brata mo sista blong yumi tu.

8, 9. (1) Long ol samting we i joen wetem helt, ?yu save mekem olsem wanem blong yu no bitim mak? (2) Sipos yumi glad oltaem, ?samting ya i save givhan long yumi olsem wanem?

8 Be yumi mas lukaot gud se yumi no tingbaot mo tokbaot helt bitim mak. Samfala oli stap tokbaot oltaem ol spesel kakae, mo tritmen, mo meresin, i bitim we oli talemaot gud nius blong Kingdom blong God. Maet oli bilif strong se ol samting ya oli save givhan long narafala. Nating se i olsem, i no stret blong tokbaot ol meresin mo ol tritmen bifo mo afta long ol miting long Haos Kingdom, mo long ol asembli blong yumi. ?I no stret from wanem?

9 Yumi joen wanples blong tokbaot Baebol, mo blong yumi kasem glad we tabu spirit i givim. (Gal. 5:22) Nating se yumi tokbaot meresin mo tritmen from we narafala i askem no nogat, be i no stret we yumi tokbaot ol samting ya long miting. Yumi save mekem se narafala i no kasem bigfala glad ya we hem i mas kasem taem yumi joen wanples. (Rom 14:17) Evriwan oli mas mekem prapa desisen blong olgeta long ol meresin mo tritmen. I no gat wan man we i save winim olgeta sik. Ol gudfala dokta tu, oli no naf. Mo tu, taem yumi wari tumas long helt blong yumi, hemia i no save mekem se laef blong yumi i kam longfala moa. (Luk 12:25) Baebol i talem se, sipos yumi “stap glad oltaem,” hemia i save givhan long bodi blong yumi tu.—Prov. 17:22.

10. (1) Long tingting blong Jehova, ?wanem nao i mekem man i naes? (2) ?Wetaem bambae yumi no moa sik nating?

10 I stret tu we yumi wantem luk naes. Be yumi no mas traehad bitim mak blong stap yangfala. Baebol i talem se: “Waet hea i olsem wan hat we i naes tumas long man we i mekem stret fasin.” (Prov. 16:31, NW) Tingting blong Jehova, hemia se i moa impoten we yumi gat ol gudfala fasin i bitim we bodi mo fes blong yumi i naes. Yumi mas gat sem tingting olsem hem. (Ridim 1 Pita 3:3, 4.) Taswe, ?yu ting se i waes blong letem dokta i katem yumi no yumi folem ol spesel tritmen, blong yumi kam naes moa? Sam long ol samting ya oli denja, mo yumi no nidim tu. Jehova nao “i stap mekem yumi glad.” Nating se yumi olfala tumas mo yumi sik, be glad ya we i stap long hat blong yumi i mekem se yumi naes yet. (Neh. 8:10) Long niufala wol nomo bambae yumi kam fri olgeta long sik, mo bambae yumi kam yangfala bakegen we yumi naes tumas. (Job 33:25; Aes. 33:24) Go kasem taem ya, yumi mas waes, yumi mas holem bilif we bambae i givhan long yumi blong stap klosap long Jehova, mo yumi mas glad nomo long laef we yumi gat.—1 Tim. 4:8.

MANE

11. ?Mane i save mekem wanem long yumi?

11 Mane i givhan long yumi, mo i no rong blong mekem bisnes long fasin we i stret. (Pri. 7:12; Luk 19:12, 13) Be sipos yumi laekem mane tumas, samting ya bambae i mekem se yumi go longwe long Jehova. (1 Tim. 6:9, 10) I nogud yumi ‘tingting tumas long laef blong yumi long wol ya,’ mo yumi wari tumas se bambae yumi kasem ol samting we yumi nidim olsem wanem. Samting ya i save mekem se yumi seraot long God. Sem mak sipos yumi “wantem tumas blong kam rijman.” Hemia i save mekem se yumi bilivim giaman tok ya se mane i save mekem we yumi glad oltaem mo yumi gat gudfala laef. (Mat. 13:22) Jisas i talem klia se “i no gat man” we i save wok blong tu masta wantaem, God mo mane.—Mat. 6:24.

12. ?Plante man we oli wantem mane tumas oli mekem wanem? ?Yumi save mekem wanem blong yumi no foldaon long ol trap ya?

12 Man we i tingting tumas long mane, hem i save mekem samting we i no stret. (Prov. 28:20) Samfala oli wantem winim plante mane kwiktaem, ale oli pem lotri tikit. Sam brata oli joen long ol bisnes we oli blong winim mane kwiktaem, mo oli pulum samfala long kongregesen tu blong oli joen. Sam narafala brata oli askem lon long narafala long kongregesen blong oli save putum mane ya long wan bisnes, mo oli promes se bambae oli givimbak mane ya wetem plante moa mane antap long hem. Tingting ya blong wantem plante samting tumas i save lidim yumi blong joen long wan bisnes we i go nogud, ale yumi lusum bigfala mane. Yumi mas lukaot gud se yumi no wantem plante samting tumas. Ol plan we ol man oli tokbaot blong winim bigfala mane kwiktaem, oli giaman nomo.

13. ?Jehova i wantem se yumi tingbaot mane olsem wanem?

13 Taem yumi lukaot kingdom mo stret fasin blong God fastaem, hem i blesem yumi, from we yumi wok had long fasin we i stret blong kasem ol samting we yumi nidim long laef. (Mat. 6:33; Efes. 4:28) Hem i no wantem se yumi wok tumas nao yumi slip long miting. Mo hem i no wantem we taem yumi stap long miting, yumi stap wari long mane. Plante man blong wol oli ting se oli mas yusum olgeta paoa blong olgeta blong kasem mane, nao long fiuja bambae oli gat wan gudfala laef mo oli spel gud. Plante oli pusum ol pikinini blong olgeta tu blong oli mekem olsem. Be Jisas i soemaot se tingting ya i no stret. (Ridim Luk 12:15-21.) Yu traem tingbaot Gehasi. Hem i ting se hem i save kasem plante samting mo fren gud yet wetem Jehova. Be hem i rong.—2 King 5:20-27.

14, 15. ?From wanem i nogud yumi trastem mane blong givim wan gudfala laef long yumi? Yu talem wan eksampol.

14 Sam long ol pijin ya igel oli ded long solwota from we oli no wantem lego wan bigfala fis we i hevi tumas blong oli karem i go antap. Samting olsem i save hapen long yumi tu sipos yumi traehad blong kam rijman. Wan elda we nem blong hem Alex, i talem se, oltaem hem i lukaot gud blong i no westem mane. Mo hem i no westem ol narafala samting tu, olsem sop mo oel blong bodi. Nating se i olsem, Alex i ting se, sipos hem i winim moa mane, hem i save lego wok blong hem mo mekem wok blong paenia. Ale, hem i spenem plante taem blong ridim ol buk we oli tokbaot olsem wanem blong wingud long wan bisnes. Nao hem i yusum olgeta mane we hem i sevem, mo i karem lon tu blong putum mane long ol bisnes we hem i ting se bambae oli win gud. Be oli no win. Alex i talem se: “Mi mi lusum olgeta mane blong mi, be mi harem yet se sipos mi gohed blong traehad, bambae mi winimbak mane ya.”

15 Alex i stap tingbaot bisnes nomo. I had blong hem i putum tingting blong hem long Baebol mo long wosip blong hem. Hem i no moa slip gud. Mo hem i no kasembak mane we hem i lusum tu. Ale hem i mas salem haos blong hem. Hem i talem se, hem i mekem woman blong hem mo ol pikinini blong hem oli trabol tumas. Be hem i lanem wan bigfala lesen. Hem i talem se, man we i trastem wol blong Setan blong mekem laef blong hem i gud mo blong mekem hem i glad, bambae hem i harem nogud tumas. (Prov. 11:28) Tru ya, taem yumi putum tingting blong yumi i stap strong long mane, no long wok we yumi gat blong winim mane, yumi stap trastem “Setan we i rabis god blong wol ya.” (2 Kor. 4:4; 1 Tim. 6:17) Naoia, Alex i jenisim fasin blong hem. Hem i no moa joen tumas long bisnes, be hem i spenem moa taem blong talemaot gud nius. Hem mo famle blong hem oli glad, mo hem i kam klosap moa long Jehova.—Ridim Mak 10:29, 30.

FASIN PRAOD

16. ?Gudfala fasin praod i olsem wanem? ?Wanem i save hapen sipos yumi kam flas?

16 Yumi mas praod oltaem se yumi Witnes blong Jehova. (Jer. 9:24) From samting ya, oltaem yumi traehad blong mekem ol gudfala desisen, mo blong folem ol fasin we God i wantem. Be yumi mas lukaot gud se yumi no kam flas, nao yumi folem prapa tingting blong yumi, i no tingting blong Jehova. Fasin ya i save lidim yumi i go longwe long hem.—Sam 138:6; Rom 12:3.

!I moagud yu harem gud long wok blong prij, i bitim we yu tingting tumas blong kasem wok long kongregesen!

17, 18. (1) Yu traem talem wan man long Baebol we tingting blong hem i stap daon, mo man we i gat flas tingting. (2) ?Wan brata i mekem wanem blong flas tingting i no pulum hem i go longwe long Jehova?

17 Baebol i tokbaot sam man we oli gat flas tingting mo sam man we tingting blong olgeta i stap daon. King Deved i mekem tingting blong hem i stap daon, mo i lukaot rod we Jehova i wantem se hem i folem. From samting ya, Jehova i blesem hem. (Sam 131:1-3) Be Jehova i daonem flas blong tufala king ya Nebukadnesa mo Belsasa. (Dan. 4:30-37; 5:22-30) Yumi tu, yumi save fesem sam samting we oli traem yumi se tingting blong yumi i stap daon no nogat. Ryan we i gat 32 yia, i wan man blong givhan. Hem i muv i go long narafala kongregesen. Hem i ting se kwiktaem nomo bambae hem i kam wan elda. Be i no olsem. Wan yia i pas be hem i no kam elda yet. ?Olsem wanem? ?Ryan i kam flas mo i kros long ol elda from we oli no putumap hem? ?Hem i lego ol miting, mo i letem flas i lidim hem i go longwe long Jehova mo ol man blong hem? Sipos yu, ?bambae yu mekem wanem?

18 Ryan i stadi plante long wanem we hem i mas mekem taem hem i stap wet blong kasem wan gudfala samting. (Prov. 13:12) Hem i talem se: “Mi mi kasem save se mi mas mekem tingting blong mi i longfala mo i stap daon. Mi mas letem Jehova i tijim mi.” Ale Ryan i no moa tingbaot hem wan, be hem i tingbaot wanem we hem i save mekem blong givhan long ol narafala long kongregesen mo long wok blong prij. I no longtaem, hem i stadi Baebol wetem plante man. Hem i talem se: “Mi mi stap harem gud tumas long wok blong prij, ale mi no moa tingbaot blong kam wan elda. Wan yia haf biaen, mi sek se oli putumap mi mi kam wan elda.”—Ridim Ol Sam 37:3, 4.

STAP KLOSAP LONG JEHOVA

19, 20. (1) ?Yu save mekem wanem blong ol samting we yu mekem evri dei oli no pulum yu yu go longwe long Jehova? (2) ?Hu sam man blong bifo we oli stap klosap long Jehova, we yumi save folem fasin blong olgeta?

19 Ol seven samting we yumi tokbaot long stadi ya mo long las stadi oli gud nomo. Yumi praod blong stap olsem ol Witnes blong Jehova. Wan gudfala famle mo gud helt, oli ol nambawan presen we oli kamaot long Jehova. Mane mo wok i givhan long yumi, blong yumi kasem ol samting we yumi nidim. Spel mo pleplei i save mekem yumi harem gud, mo ol samting olsem kompiuta oli save givhan long yumi. Be sipos yumi ronem ol samting ya bitim mak, no yumi westem tumas taem long olgeta, no yumi letem olgeta oli blokem yumi long wok blong Jehova, naoia oli save pulum yumi i go longwe long Jehova.

!Yu no mas letem wan samting i pulum yu yu go longwe long Jehova!

20 Setan i wantem se yu yu go longwe long Jehova. Be yu save blokem trabol ya, blong i no kasem yu mo famle blong yu. (Prov. 22:3) Yu mas kam klosap long Jehova, mo yu mas stap klosap long hem oltaem. Plante man long Baebol oli mekem olsem. Inok mo Noa, tufala i “fren gud wetem God.” (Jen. 5:22; 6:9) Moses i bilif strong long God, olsem we hem i save luk God stret. (Hib. 11:27) Jehova i blesem Jisas from we oltaem Jisas i mekem samting we Jehova i wantem. (Jon 8:29) Yu save folem fasin blong ol man ya. ‘Oltaem yu yu mas glad, mo oltaem yu mas prea. Mo long olgeta samting we oli stap kamtru long yu, yu mas talem tangkiu long God.’ (1 Tes. 5:16-18) !Yu no mas letem wan samting i pulum yu yu go longwe long Jehova!

^ par. 4 Mifala i jenisim sam long ol nem ya.

^ par. 6 Yu save lukluk Wekap! Oktoba-Disemba, 2011, “Tijim Pikinini Blong Bambae i Gruap Wetem Ol Gudfala Fasin.”

^ par. 7 Lukluk Wekap! Maj 2011 (Franis mo Inglis) “Five Keys to Better Health.”