Skip to content

Al lor tablo konteni

Contigne Vinn Proche ar Jéhovah

Contigne Vinn Proche ar Jéhovah

“Vinn proche ar Bondié, ek Li pou vinn proche ar zot.”​—JACQ. 4:8.

1, 2. (a) Ki bann “l’intention” Satan ena? (b) Ki pou aide nou pou vinn proche ar Bondié?

 JÉHOVAH ti crée bann dimoune pou zot ena enn desir pou vinn proche ar Li. Pourtant, Satan envie ki nou pense pareil couma li, setadir faire nou croire ki nou pa bizin Jéhovah. C’est enn mensonge ki Satan inn favorisé depuis ki li ti embete Ève dan jardin Éden. (Gen. 3:4-6) Depuis sa, beaucoup croire ki bann dimoune pa bizin Bondié.

2 Heureusement, nou pa bizin tombe dan piege Satan nou aussi. La Bible dire: “Nou konn bien so bann l’intention.” (2 Cor. 2:11) Satan essaye eloigne nou ar Jéhovah kan li pousse nou pou faire bann mauvais choix. Mais, pareil couma lartik avant ti montré, nou kapav faire bann bon choix concernant enn carriere, bann divertissement ek nou famille. Sa lartik-la pou montré couma, si nou laisse technologie, la santé, l’argent, ek fierté, dan place ki bizin, sa kapav aide nou pou “vinn proche ar Bondié.”​—Jacq. 4:8.

TECHNOLOGIE

3. Donne enn l’exemple couma nou kapav bien servi ou-soit mal servi bann l’appareil electronik.

3 Zordi, preské partout dan le monde, dimoune servi bann l’appareil electronik. Si nou servi zot couma bizin, sa bann kitsoz-la kapav bien utile. Mais si nou mal servi zot, zot kapav eloigne nou ar nou Papa ki dan le ciel. Anou prend l’exemple bann ordinateur. Sa periodik ki ou pé lire-la finn ecrire ek imprimé grace a bann ordinateur. Enn ordinateur kapav enn bon moyen pou faire bann recherche ek pou communiké, ek parfois li mem permette nou passe bann bon moment. Mais, nou kapav aussi obsedé par bann l’appareil electronik. Bann vendeur zot bien malin, zot essaye convaink bann dimoune ki zot bizin ena bann l’appareil electronik dernier modele. Enn jeune garson ti tellement obsedé par enn iPad ki li ti vann enn so lé-rein en secret pou acheté sa iPad-la. C’est vrai-mem enn sacrifice ki pa raisonnable ditou!

4. Ki enn chretien ti faire pou arrete servi so ordinateur dan enn fason exageré?

4 Li pli pa bon encore si nou laisse bann l’appareil electronik mette en danger nou bann bon relation avek Jéhovah. Sa kapav arrivé si nou mal servi zot, ou-soit servi zot dan enn fason exageré. Jon, a enn chretien ki ena plus ki 20 an, dire: “Mo koné ki la Bible dire nou ‘ré-acheté le temps ki bizin.’ Mais, kan sa concerne ordinateur, mo vinn mo pli pire l’ennemi.” Souvent, Jon reste ziska bien tard a-soir lor so ordinateur. Li raconté: “Plus mo ti fatigué, plus mo ti trouve sa difficile pou arrete kozé par ordinateur, ou-soit pou arrete guette bann ti film video ki pa ti touletan bon.” Pou li kapav arreté avek sa mauvais l’habitude-la, Jon ti programme so ordinateur pou li teigne par li-mem kan ti’nn arrive ler pou li al dormi.​—Lire Éphésiens 5:15, 16.

Parent, aide ou bann zenfant pou servi bann l’appareil electronik avek sagesse

5, 6. (a) Ki responsabilité bann parent ena envers zot bann zenfant? (b) Couma bann parent kapav faire sur ki zot bann zenfant ena bann bon frequentation?

5 Parent, li pa necessaire ki ou controle tou seki ou bann zenfant faire, mais ou bizin veille lor fason ki zot servi ordinateur. Pa laisse zot al lor bann site immoral, bann video-games violent, bann site kot ena spiritisme ek gagne bann mauvais frequentation, zis pou ki sa occupe-zot ek laisse ou trankil. Si ou faire sa, kitfois zot pou pensé: ‘Papa ek Mama pa prend compte, alors, tou corek.’ En tant ki parent, c’est ou travail pou protege ou bann zenfant kont n’importe ki kitsoz ki kapav eloigne zot ar Jéhovah. Oui, mem si zot bann adolescent. Mem bann zanimo protege zot bann tipti kont bann danger. Maziné ki enn mama l’ours kapav faire si enn kikenn menace so bann tipti!​—Compare avek Hoshéa 13:8.

6 Aide ou bann zenfant pou ena bann bon frequentation avek bann lezot chretien ki donne bon l’exemple, ki zot jeune ou-soit agé. Ek pa blié, ou bann zenfant bizin ou pou passe le temps avek zot! Alors, reserve le temps pou riyé, joué, travail, ek “vinn proche ar Bondié” ensam avek zot. b

LA SANTÉ

7. Kifer nou tou nou envie reste en bonne santé?

7 “Ki maniere?” Sa question-la montré enn realité bien triste. Nou premier parent finn laisse Satan eloigne zot ar Jéhovah, a cause sa, nou tou nou tombe malade. Satan bien content kan nou malade, parski lerla, li pli difficile pou nou servi Jéhovah. Ek si nou mort, nou pa kapav servi Jéhovah ditou. (Ps. 115:17) Alors, li normal ki nou envie faire tou seki nou kapav pou ena enn bon la santé. c Ek nou bizin tracasse-nou pou la santé nou bann frere ek zot bien-etre.

8, 9. (a) Couma nou kapav evité exageré concernant la santé? (b) Ki bienfait nou gagné si nou ena la joie?

8 Mais li important ki nou pa exageré en seki concerne nou la santé. Certain passe beaucoup le temps pou koz lor bann regime, bann traitement, ou-soit bann produit beauté ek medical​—kitfois-mem zot passe plus le temps pou koz lor la ki lor la bonne nouvelle concernant Royaume Bondié. Li possible ki zot sincere ek zot croire ki zot pé aide lezot. Mais mem-sa, li pa bon ki nou faire publicité ou-soit vann bann produit beauté ou-soit medical avant ou apré reunion dan la Salle du Royaume ou-soit dan bann l’assemblée. Kifer?

9 Nou zwenn ensam dan reunion pou koz lor bann kitsoz spirituel ek pou augmente nou la joie, enn qualité ki forme partie dan fruit l’esprit saint Bondié. (Gal. 5:22) Si, dan sa bann l’occasion-la, nou donne bann conseil lor la santé, ou-soit nou koz lor bann produit medical, ki lezot inn demann nou conseil ou-soit non, sa kapav detourne nou ar nou l’objectif spirituel ek empeche lezot trouve la joie. (Rom. 14:17) Chaque dimoune bizin decidé personnellement couma li pou prend compte so la santé. En plus, personne pena remede pou tou bann maladie. Mem pli bon docteur vinn vié, tombe malade, ek finalement mort. Ek si nou tracasse-nou plus ki bizin lor nou la santé, sa pa pou faire nou vive pli longtemps. (Luc 12:25) De lot coté, “enn leker ki dan la joie faire di-bien couma enn kitsoz ki gueri.”​—Prov. 17:22.

10. (a) Ki bann qualité ki faire enn dimoune joli pou Jéhovah? (b) Kan eski nou pou gagne enn pli bon la santé?

10 Li pareil aussi concernant nou l’apparence, li bon ki nou prend compte sa aussi. Mais fodé pa ki nou rod efface tou signe vieillesse. Sa bann signe-la montré ki nou ena maturité, dignité ek enn beauté au fond nou-mem. Par exemple, la Bible dire: “Bann cheveux blanc, zot couma enn couronne beauté kan zot dan chemin la justice.” (Prov. 16:31) C’est coumsa ki Jéhovah trouve nou, ek nou bizin essaye trouve-nou-mem pareil couma Jéhovah. (Lire 1 Pierre 3:3, 4.) Alors, eski li sage ki nou faire bann l’operation ou-soit gagne bann traitement medical ki inutile ou-soit ki kapav dangereux zis pou nou vinn inpé pli joli? “La joie Jéhovah” c’est sa ki donne nou enn vrai beauté, n’importe ki l’age nou ena ou-soit couma nou la santé été. (Neh. 8:10) Zis dan le monde nouveau ki nou pou gagne enn bon la santé ek ki nou pou ré-trouve nou jeunesse. (Job 33:25; Is. 33:24) Mais ziska ki sa arrivé, nou bizin faire bann bon choix ek ena la foi dan bann promesse Jéhovah. Sa pou aide nou pou reste proche ar nou Bondié ek profite nou la vie sans ki nou tracasse-nou plus ki bizin ar nou la santé.​—1 Tim. 4:8.

L’ARGENT

11. Couma l’argent kapav vinn enn piege?

11 Li pa mauvais pou ena l’argent, ou-soit pou faire enn business honnete. (Eccl. 7:12; Luc 19:12, 13) Selman, si nou developpe “l’amour pou l’argent,” pena okenn doute ki sa pou eloigne nou ar Jéhovah. (1 Tim. 6:9, 10) Bann “tracas ki ena dan sa systeme-la” setadir kan nou trop tracassé pou gagne bann kitsoz ki nou bizin dan la vie, sa kapav touffe nou lor plan spirituel. Alors, “pouvoir ki la richesse ena pou embete dimoune,” setadir kan enn dimoune croire ki la richesse kapav faire li heureux ek vive en securité, sa aussi kapav touffe so spiritualité. (Mat. 13:22) Jésus ti faire bien comprend ki “personne” pa kapav servi Bondié ek la richesse toulé-deux.​—Mat. 6:24.

12. Ki qualité piege financier ki bien commun zordi, ek couma nou kapav evite zot?

12 Si nou pensé ki l’argent c’est kitsoz ki pli important, sa kapav pousse nou pou faire bann mauvais kitsoz. (Prov. 28:20) Certain finn laisse-zot attiré par bann promesse pou gagne l’argent bien vite ek avek facilité, ek sa finn pousse zot pou acheté bann loterie. Certain finn aussi implik-zot dan bann business pou zot gagne vite beaucoup l’argent, ek zot inn mem implik lezot membre congregation ladan. Ena encore ki finn laisse-zot embeté par bann l’offre ki pa realiste, zot inn faire bann investissement ek zot ti pensé ki sa ti pou rapporte zot beaucoup l’argent. Pa laisse desir pou gagne plus l’argent faire ou perdi beaucoup l’argent. Servi ou bon sens. Si enn l’offre parette trop interessant pou li vrai, kitfois ena enn piege ladan.

13. Couma fason ki Jéhovah considere l’argent li pa pareil ar le monde?

13 Kan nou mette ‘royaume Bondié ek so justice’ en premier dan nou la vie, Jéhovah beni nou bann zeffort equilibré pou nou gagne seki nou bizin pou vive. (Mat. 6:33; Éph. 4:28) Li pa envie ki nou gagne sommeil pendant bann reunion parski nou finn travail plus ki bizin, ou-soit ki nou pé tracassé pou l’argent kan nou pé assizé dan la Salle du Royaume. Pourtant, beaucoup dimoune dan le monde croire ki c’est zis kan zot consacré tou zot la vie pou gagne l’argent ki zot pou kapav gagne enn l’avenir sur ek ena enn la vie pli facile plitar. Souvent, zot pousse zot zenfant pou ena sa mem l’objectif materialiste-la. Jésus ti montré ki li pa raisonnable pou pense coumsa. (Lire Luc 12:15-21.) Sa faire nou rappel l’exemple Guéhazi, ki ti croire li ti pou kapav gagne beaucoup plus kitsoz materiel ek en mem temps contigne ena bann bon relation avek Jéhovah.​—2 Rois 5:20-27.

14, 15. Kifer fodé pa nou pensé ki l’argent kapav faire nou vive en securité? Donne enn l’exemple.

14 Bann rapport montré ki ena bann l’aigle ki finn deja noyé parski zot pa finn largue enn poisson ki trop lourd pou zot sarié. Eski enn kitsoz coumsa kapav arrive enn chretien? Alex, enn ancien dire: “En general, mo enn dimoune ki content faire l’economie. Si mo verse enn tigit shampooing en plus, mo ré-vide inpé dan bouteille-la.” Pourtant, Alex ti tombe dan enn piege: pou gagne plus l’argent, li ti rente dan enn business ki ti implik acheté ek ré-vann bann action. Li ti pensé ki sa ti pou permette li bientot quitte so travail ek faire pionnier. Li ti’nn commence bien occupé pou etudié couma faire sa business-la pli bien. Li ti servi so bann l’economie ek li ti prend l’argent preté pou acheté bann action. Bann specialiste ti predire ki sa bann action-la pa ti pou tardé pou gagne valeur. Mais c’est le contraire ki’nn arrivé, valeur sa bann action-la ti bien diminué. Alex raconté: “Mo ti bien decidé pou ré-gagne mo l’argent. Mo ti croire ki si mo contigne attann, sa bann action-la ti pou ré-gagne valeur.”

15 Pendant plusieurs mois, Alex pa ti kapav pense nanyé a part so business. Li pa ti kapav concentré lor bann kitsoz spirituel, ek li pa ti gagne sommeil. Mais sa bann action-la pa ti ré-gagne valeur. Alex ti perdi tou so l’economie, ek li ti bizin vann so lakaz. Li reconette: “Mo ti faire mo famille bien souffert. Mais mo ti tire enn leson important. Asterla mo koné ki n’importe kisannla ki mette so confiance dan le monde ki dirigé par Satan, pou bien regretté.” (Prov. 11:28) Oui, si nou mette nou l’espoir dan nou bann l’economie, nou bann investissement, ou-soit nou capacité pou gagne l’argent dan sa systeme-la, c’est coumadir nou pé mette nou l’espoir dan Satan, “bondié sa systeme-la.” (2 Cor. 4:4; 1 Tim. 6:17) Depuis sa, Alex inn simplifié so la vie “a cause la bonne nouvelle.” Li pou kapav dire ou ki sa finn faire li ek so famille pli heureux ek finn faire zot vinn pli proche ar Jéhovah.​—Lire Marc 10:29, 30.

LA FIERTÉ

16. Ki difference ena entre enn bon fierté ek enn mauvais fierté?

16 Li bon ki nou fiere pou bann bon kitsoz. Par exemple, nou bizin touletan fiere ki nou bann Témoins de Jéhovah. (Jér. 9:24) Si nou ena enn l’opinion raisonnable lor nou-mem, sa pou aide nou pou prend bann bon decision ek evité faire bann kitsoz ki pou baisse nou niveau lor plan spirituel. Mais si nou pa faire attention ek nou mette trop l’accent lor nou prop l’opinion ek lor nou position, sa kapav eloigne nou ar Jéhovah.​—Ps. 138:6; Rom. 12:3.

Au lieu ki ou trop tracassé pou gagne enn privilege dan congregation, apprecié ou ministere!

17, 18. (a) Cite l’exemple bann dimoune ki mentionné dan la Bible ki ti humble ek aussi bann ki ti fiere. (b) Couma enn frere pa ti laisse fierté eloigne li ar Jéhovah?

17 Dan la Bible, ena l’exemple bann dimoune ki ti fiere ek bann ki ti humble. Le Roi David ti humble, li ti touletan rod direction Jéhovah, ek Jéhovah ti beni li. (Ps. 131:1-3) Mais Jéhovah ti humilié le Roi Neboukadnetsar ek Belshatsar, bann le roi ki ti orgueilleux. (Dan. 4:30-37; 5:22-30) Zordi aussi, ena bann situation ki testé nou l’humilité. Ryan, enn assistant ministeriel ki ena 32 an, ti al servi dan enn lot congregation. Ryan dire: “Mo ti pensé ki mo pa ti pou tardé pou nommé ancien, mais enn l’année ti’nn passé ek nanyé pa ti arrivé.” Eski Ryan ti en colere ou-soit ti vinn amer parski bann ancien pa ti’nn nomme li? Eski li ti pou arrete assisté reunion, ek laisse so fierté eloigne li ar Jéhovah ek So peuple? Ki ou ti pou faire ou?

18 Ryan rappel: “Mo ti lire tou seki mo ti trouvé dan nou bann publication lor bann l’espoir ki tardé pou realisé.” (Prov. 13:12) “Mo ti realisé ki mo ti bizin aprann pou ena patience ek l’humilité. Mo ti bizin laisse Jéhovah forme moi.” Ryan ti arrete pense-li-mem ek ti interesse-li plus pou aide lezot dan congregation ek dan predication. Bien vite, li ti commence conduire plusieurs l’etude la Bible. Li dire: “Kan, enn an et demi plitar, mo ti nommé ancien, mo-mem mo pa ti pé attann. Mo ti’nn arrete tracassé concernant mo nomination parski mo ti pé tellement apprecié mo service.”​—Lire Psaume 37:3, 4.

RESTE PROCHE AR JÉHOVAH!

19, 20. (a) Couma nou kapav faire attention ki bann kitsoz ki nou faire toulé-jour pa eloigne nou ar Jéhovah? (b) Cite l’exemple bann dimoune ki finn reste proche ar Jéhovah ki nou kapav imité.

19 Sa sept kitsoz ki nou finn examiné dan sa lartik-la ek dan lartik avant, zot ena zot place dan nou la vie. Nou fiere ki nou bann serviteur Jéhovah. Enn famille ki heureux ek enn bon la santé forme partie parmi bann pli grand don ki Jéhovah inn donne nou. Nou comprend ki travail ek l’argent kapav aide nou pou gagne seki nou bizin pou vive. Nou koné ki detente kapav faire nou gagne bann bienfait ek ki technologie kapav aide nou. Mais si nou faire sa bann kitsoz-la dan enn mauvais moment, nou laisse zot prend tou nou le temps, ou-soit prend place ki nou finn reservé pou nou l’adoration, sa kapav eloigne nou ar Jéhovah.

Pa laisse nanyé eloigne ou ar Jéhovah!

20 Bien sur, Satan ti pou content ki sa arrivé. Mais ou kapav empeche enn malheur coumsa arrive ou ek ou famille! (Prov. 22:3) Vinn proche ar Jéhovah ek reste proche ar Li. Nou ena beaucoup l’exemple biblik ki enseigne nou dan sa domaine-la. Hénok ek Noé “ti marche avek vrai Bondié.” (Gen. 5:22; 6:9) Moïse “ti tini ferme, coumadir li ti pé trouve sa Kikenn ki invisible-la.” (Héb. 11:27) Bondié ti contigne soutenir Jésus parski li ti touletan faire so Papa plaisir. (Jean 8:29) Imite sa bann l’exemple-la. La Bible dire: “Garde zot la joie touletan. Prié touletan. Remercié Bondié pou tou kitsoz.” (1 Thess. 5:16-18) Pa laisse nanyé eloigne ou ar Jéhovah!

a Nou finn change bann nom.

b Guette lartik “ Faites de vos enfants des adultes responsables ” dan Réveillez-vous ! Octobre 2011.

c Guette lartik “ Une meilleure santé en cinq leçons ” dan Réveillez-vous ! Mars 2011.