Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Tualako Okufuena Ku Jeova

Tualako Okufuena Ku Jeova

Tualako Okufuena Ku Jeova

“Fuenei ku Huku, nae opo afuene kuonwe.”—TIAGO 4:8.

1, 2. (a) Oñgeni Satanasi aovola okuyapula ovanthu? (b) Oityi matyitukuatesako okufuena ku Huku?

 JEOVA HUKU watunga ovanthu nehando liokufuena kwe. Mahi, Satanasi uhanda tusoke okuti katusukisa Jeova. Oo ounkhembi Satanasi aundapesa etyi ayondya Eva motyikunino tyo Endene. (Gênesis 3:4-6) Iya tunde opo, ovanthu ovanyingi navo vasoka okuti kavesukisile Huku.

2 Onthwe katuesukisile okutokela meliva olio. ‘Onthue omatutu a Satanasi tuei nawa.’ (2 Coríntios 2:11) Satanasi wovola okutuhongiliya okulinga omaholovono ahaviukile pala okutuyapula ku Jeova. Onthele yokualamba, yapopia oñgeni tupondola okulinga omatokolo aviuka konthele yovilinga, novitalukiso, nombunga. Onthele ei mailekesa oñgeni okukala nolusoke luaviuka konthele younongo womouye, nekongoko, nonombongo, nokulipanda, tyipondola okutukuatesako “okufuena ku Huku.”—Tiago 4:8.

OUNONGO WOMOUYE

3. Ounongo womouye upondola okuundapeswa mononkhalelo patyi mbelikalela?

3 Mouye auho ovanthu ovanyingi vekahi nokuundapesa onomakina. Tyina mbuundapeswa nawa, onomakina ombo mbupondola okukuatesako. Mahi tyina mbuundapeswa omapita, mbupondola okutuyapula ku Tate yetu keulu. Soka konthele yo nokomputadole. Omukanda ou ukahi nokutanga, wahonekua nombatelo yo nokomputadole. Mokomputadole, tupondola okuvasamo ovipuka oviwa pala okutanga, novitalukiso oviwa, nokuyundapesa pala okupopia navakuetu. Mahi, tupu tupondola okuhanda unene ovipuka ovio. Nounongo, ovalandesi vahongiliya ovanthu vasoke okuti vesukisa okulanda ovipuka aviho ovipe valinga. Omukuendye umwe ankho uhanda unene okulanda okomputadole imwe, mokonda ankho utupu onombongo, walandesa oso yae opo eilande. Otyo owova ngatyi!

4. Oñgeni Omukristau umwe apilulula otyituwa tyae tyokuundapesa unene okomputadole?

4 Haunene, katyaviukile okuyekapo oupanga wove na Jeova mokonda yokuundapesa omapita ounongo womouye. Jon, Omukristau una omanima 28, a wati: “Ndyityii okuti Ombimbiliya ipopia okuti tuesukisa okulanda omuvo opo tuundapese movilinga via Huku, mahi tyina ndyiundapesa okomputadole, hityivili vali okutalama.” Jon apeho ankho uundapesa okomputadole alo kounthiki. Wati: “Natyina naponwa unene, ankho ndyitualako okutala onosinema ononthyupi vali, mahi mbumwe ankho hanongwako.” Opo etyivile okuyekapo otyituwa otyo otyivi, Jon wapongiya okomputadole yae opo iliike aike tyina omuvo wae wokulangalapo wamehikipo.—Tanga Efésios 5:15, 16.

Wahayeke natyike tyikuyapule ku Jeova!

5, 6. (a) Otyilinga patyi ovohe vena? (b) Oityi ovohe vapondola okulinga opo ovana vavo vakale nomapanga omawa?

5 Vohe, kamuesukisile okuyunga atyiho ovana venyi valinga, mahi muesukisa okutala oityi valinga mo nokomputadole mbavo. Mueheveyekei vatale mokomputadole oundalelapo, no nosinema mbokulwa, nowanga, nokulinga oupanga novanthu ovakalavi. Inkha mulinga ngotyo, ovana venyi mavasoko okuti, ‘Mokonda Me na Tate kavesukile, tyafuile etyi ndyilinga tyaviuka.’ Mokonda onwe ovohe, muna otyilinga tyokuamena ovana venyi alo umwe vana vekulale kuatyiho tyipondola okuveyapula ku Jeova. Alo umwe ovinyama viamena ovana vavio. Soka oityi ñgeno ehunyu lipondola okulinga inkha umwe uhonga ovana valio!—Tyieleka na Oséias 13:8.

6 Kuatesako ovana vove okulinga oupanga omuwa Novakristau vaava ongeleka ongwa, ovana novakulu. Iya Hinangela okuti, ovana vove vesukisa ukale navo omuvo omunyingi! Moluotyo, ovola omuvo wokunyana, nokuyola, nokuundapa, “nokufuena ku Huku” amuho. b

EKONGOKO

7. Omokonda yatyi atuho tuhandela okukala nekongoko?

7 Oñgeni uliivite?” Ekumbululo liepulo olio pamwe litusoyesa. Atuho tuvela mokonda ovotate yetu votete vayeka Satanasi eveyapule ku Jeova. Tyina tuvela Satanasi uhambukwa, mokonda tyitupuiya okuumbila nawa Jeova. Iya inkha tunkhia, katumuumbila umwe vali. (Salmo 115:17) Moluotyo, tuhanda okulinga etyi tuvila opo tukale nekongoko. c Tupu, tuesukisa okusuka nekongoko, nouwa wovakuatate vetu.

8, 9. (a) Oñgeni tupondola okupola pokati konthele yekongoko? (b) Okuhambukwa tyieta ouwa patyi?

8 Mahi, tyakolela okupola pokati. Vamwe vamana vali omuvo nokupopila vakuavo konthele yokuhakulwa, ine ekongoko ine ovihemba, tyipona movilinga viokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku. Pamwe vasoka okuti vekahi nokukuatesako vakuavo. Nongotyo, katyaviukile okupopila vakuetu konthele yononkhalelo mbokuhakulwa ine ovihemba tyina omaliongiyo ehenehimbike na tyina amapu, Mondyuo Yomaliongiyo ine omovionge. Omokonda yatyi?

9 Tuliongiya pala okupopia konthele yondaka ya Huku, nokuyawisa ehambu lietu, onthele yotyinyango tyospilitu ya Huku. (Gálatas 5:22) Hatyiwako okupopia konthele yomahaku ine ovihemba komaliongiyo, namphila hamwe pena umwe uhanda utyipopie, mokonda tyipondola okukutalukisa, ohanoñgonoka okuti weya keliongiyo opo upameke oupanga wove na Jeova, tupu osoyesa vakuenyi. (Romanos 14:17) Yeka kese munthu atokole etyi malingi konthele yekongoko liae. Haunene, kutupu omunthu upondola okumanako omauvela aeho. Alo umwe onondotolo onongwa, mbuvela, nokukulupa, konyima ambunkhi. Iya okusukalala unene nekongoko katyiyawisa komuenyo wetu. (Lucas 12:25) Mahi, “omutima wahambukua uhakula.”—Provérbios 17:22.

10. (a) Oityi tyakolela vali ku Jeova? (b) Oñgeni tupondola okukala nekongoko ewa?

10 Tupu, otyiwa okusukalala nolupe luetu. Mahi, katuesukisile okusukalala unene tyina tuhimbika okukulupa. Okukulupa tyilekesa okuti tuekula, nokuna onondunge. Mongeleka, Ombimbiliya yati: “Onohuki onongonga otyaka tyouwa tyina mbukahi mondyila youviuki.” (Provérbios 16:31) Ongotyo Jeova etutala, iya nonthwe tuna okulitala ngetyi oe etutala. (Tanga 1 Pedro 3:3, 4.) Okuti onondunge okuovola okuhakulwa ine okutandwa no nondotolo opo tukale vali ovawa? “Okuhambukilwa Jeova” otyo ouwa wotyotyili, utunda mokati, wehetei kokuakulupa ine okekongoko. (Neemias 8:10) Omouye omupe vala matukakala nekongoko ewa, nouwa wotyotyili. (Jó 33:25; Isaías 33:24) Tyina nkhele tuukevela, tulingei ononkhono, nokukala no nondunge, nekolelo, opo tufuene vali ku Jeova. Otyo matyitukuatesako okukala nehambu atuehesukalala unene nekongoko. 1 Timóteo 4:8.

ONOMBONGO

11. Oñgeni onombongo mbupondola okutuyapula ku Jeova?

11 Okukala no nombongo ine okulinga onondando hatyivi. (Eclesiastes 7:12; Lucas 19:12, 13) Mahi, okukala “nohole nonombongo” tyituyapula ku Jeova. (1 Timóteo 6:9, 10) “Omasukalalo ouye uno,” ine okuhanda unene ovipuka, “nokuyondyua nounene womalumono” ine okusoka okuti omalumono aeta ehambu liotyotyili, nepamo, tyipondola okuhitakanesa oupanga wetu na Jeova. (Mateus 13:22) Jesus wetyiyandyululile nawa etyi ati “nawike” upondola okukala omupika wa Huku no womalumono.—Mateus 6:24.

12. Omaliva patyi konthele yonombongo akaka hono, iya oñgeni tupondola okulityilikao?

12 Okukala nolusoke luahaviukile konthele yonombongo tyipondola okutulingisa ovipuka viahaviukile. (Provérbios 28:20) Ovakuatate vamwe velipaka monondando novanthu vapopia okuti mavakala no nombongo ononyingi momuvo wehehi, iya avaovola okuhongiliya vakuavo mewaneno opo navo velipakemo. Ovakuavo, vayondyua novanthu veveita onombongo avevelae okuti mavevekondolela ononyingi vali. Wahayondyue mokonda yelungavi. Soka no nondunge. Inkha omunthu umwe ukulaa okuti mekuavela onombongo ononyingi, lunguka.

13. Oñgeni olusoke lwa Jeova konthele yomalumono luelikalela no luomouye?

13 Tyina tupaka tete “ouhamba wa Huku nouviuki wae,” Jeova uyamba ononkhono tulinga pala okulitekula. (Mateus 6:33; Efésios 4:28) Oe kahande tupoile momaliongiyo mokonda yokuundapa unene ine okusoka konombongo tyina tukahi Mondyuo Yomaliongiyo. Mahi, ovanyingi mouye vasoka okuti vesukisa okuongiya onombongo ononyingi hono opo vakakale nomuenyo omuwa komutwe. Tupu valunda ovana vavo opo vaovole omalumono. Jesus walekesile okuti okusoka ngotyo hanondungeko. (Tanga Lucas 12:15-21 ) Otyo tyituhinangelesa Geazi, wasokele okuti ankho upondola okukala nelungavi, otyo nkhele atualako noupanga omuwa na Jeova.—2 Reis 5:20-27.

14, 15. Omokonda yatyi hanondungeko okuyumba onthumbi momalumono omouye? Ava ongeleka.

14 Ononkhombe mbumwe mbunkhila momeva mokonda mbukuata ombisi ambehetyimono okuti onene, iya ombisi aimbunanena kohi. Tupu otyo tyipondola okutumonekela inkha tuovola okukala ovahona. Omukulu umwe weuaneno utiwa Alex wati: “Ame hipesela onombongo. Tyina ndyiwava, inkha ndyitala okuti napolamo unene omulela, ndyiukondolamo vali.” Mahi ankho usoka okuti inkha uundapa unene opo amone onombongo ononyingi, komutwe upondola okuhakaundapa vali iya akala omukokoli-ndyila. Moluotyo, welilongesa okulinga onondando, iya alande no nombongo mbae atyiho ankho esukisa. Alo umwe ahimbika okuundila onombongo opo alande vali ovipuka ankho esukisa! Mahi, ovipuka alanda, konyima avikala tyehena vali esilivilo. Alex wati: “Ame ankho nahanda onombongo mbange mbukondokepo vali.” Wasokele okuti inkha wakevelele vali katutu, ovipuka ankho alandesa ñgeno viakala vali nesilivilo.

15 Mokueenda kuonohanyi, olusoke lwa Alex alupiluluka. Ankho tyimupuiya unene okuundapa movilinga via Huku, iya konyima eviyekepo. Mahi, ondando yae aitoko. Onombongo mba Alex ambupupo, konyima alandesa ondyuo yae. Wati, “ombunga yange yeihamenwa unene mokonda yetyi nalinga.” Mahi welilongesilako otyipuka tyimwe tyakolela. Wati, “pahe ndyityii okuti una uyumba onthumbi mouye wa Satanasi, mekelivela unene.” (Provérbios 11:28) Tyotyili, okuyumba onthumbi monombongo, no mounongo wetu wokulinga onondando mouye uno, tyelifwa nokuyumba onthumbi mu Satanasi “huku youye uno.” (2 Coríntios 4:4; 1 Timóteo 6:17) Tunde opo Alex akala nomuenyo wapola pokati “mokonda yonondaka onongwa.” Wati, okulinga ngotyo tyaetela ombunga yae ehambu nokufuena vali ku Jeova.—Tanga Marcos 10:29, 30.

OKULIPANDA

16. Oñgeni okulipanda monkhalelo yaviuka tyelikalela nokulipanda monkhalelo yahaviukile?

16 Okulipanda mokonda yovipuka viaviuka, otyiwa. Mongeleka, onthue tuesukisa okulipanda apeho mokonda Tunombangi mba Jeova. (Jeremias 9:24) Okukala nonthilo nonthue muene tyitukuatesako okulinga omatokolo aviuka, nokulityilika ovipuka vinyona ovituwa vietu oviwa. Mahi, okupanda unene omalusoke etu muene ine onkhalelo yetu, tyipondola okutuyapula ku Jeova.—Salmo 138:6; Romanos 12:3.

Wahasukalale unene nokupewa ovilinga mewaneno, mahi, undapa nehambu movilinga viokuivisa!

17, 18. (a) Popia onongeleka mbukahi Mombimbiliya, mbovanthu ankho vena omutima weliola, novokuna elungavi. (b) Oityi omukuatate umwe alinga opo elungavi liehemuyapule ku Jeova?

17 Ombimbiliya ina onongeleka mbupopia konthele yovanthu velungavi na vana ankho vena omutima weliola. Nomutima weliola, Ohamba David yaovolele ehongolelo lia Jeova iya Jeova emuyambe. (Salmo 131:1-3) Mahi Jeova wakundisile Ohamba Nambukondonosole no Hamba Belsazar ankho vena omalityindailo. (Daniel 4:30-37; 5:22-30) Tupu hono kupondola okumoneka ononkhalelo mbutulola opo tulekese inkha tuna ine tutupu omutima weliola. Ryan una omanima 32, omukuatesiko wovakulu vewaneno, watumua akaundape mewaneno ekuavo. Ryan wati: “Ankho ndyisoka okuti mandyikala liwa omukulu weuaneno, mahi palamba enima otyo nahapewa ovilinga ovio.” Okuti Ryan wanumanene, asoko okuti ovakulu vewaneno, vetupu onthilo nae? Okuti wayekapo okuenda komaliongiyo, ayeke omalityindailo emuyapule ku Jeova no kovanthu Vae? Inkha ove, ñgeno walinga ñgeni?

18 Ryan wati: “Natangele atyiho navasa momikanda tyipopia konthele yokuhanda otyipuka, mahi otyo wehetyipeua. (Provérbios 13:12) Andyiimbuka okuti ankho nesukisa okulilongesa okukala noumphwa-lundo nokuliola omutima. Ankho nesukisa okuyeka Jeova andongese.” Ryan wayekapo okusoka vala kwe muene, aovola okuundapela vakuavo, mewaneno nomovilinga viokuivisa. Pakala vala katutu, ahimbika okulongesa ovanthu ovanyingi Ombimbiliya. Wati: “Etyi palamba enima like no nohanyi epandu, andyiholovonwa opo ndyikale omukulu weuaneno, iya andyihuvu, mokonda ankho hasukalalele vali notyo, ankho nesuka vali novilinga viange viokuivisa.”—Tanga Salmo 37:3, 4.

KALA TYAFUENA KU JEOVA!

19, 20. (a) Oityi tupondola okulinga opo ovipuka tuelilongesa mononthele ombu viehetuyapule ku Jeova? (b) Onongeleka patyi mbavana vatuaileko tyafuena ku Jeova tupondola okuhetekela?

19 Natyike povipuka epanduvali tuelilongesa mononthele ombu onombali otyivi. Onthue tulipanda mokonda tuvaumbili va Jeova. Vimwe povipuka oviwa Jeova etuavela, ombunga ina ehambu, nekongoko ewa. Tutyii okuti ovilinga, nonombongo, vipondola okutukuatesako okulitekula. Tupu tutyii okuti ovitalukiso vipondola okutukalesa nawa, iya ounongo womouye upondola okutukuatesako. Mahi, okulinga ovipuka ovio momuvo wahaviukile, nokuvilinga unene, ine okuviundapesa monkhalelo yehelikuatele nefendelo lietu, tyipondola okutuyapula ku Jeova.

Vohe, kuateseiko ovana venyi vaundapese ounongo wouye nonondunge

20 Satanasi uhanda tuyapuke ku Jeova. Mahi, ove, nombunga yove, mupondola okulityilika otyitateka otyo! (Provérbios 22:3) Fuenei ku Jeova iya kalei tyafuena kwe. Mombimbiliya tuvasamo onongeleka ononyingi mbupondola okutulongesa konthele oyo. Enoke na Noe, “vaendele na Huku yotyotyili.” (Gênesis 5:22; 6:9) Moisesi “watuaileko nekolelo ngatyina eete Una uhamoneka komaiho.” (Hebreus 11:27) Jesus wakuatesilueko na Huku, mokonda apeho ankho ulinga etyi tyihambukiswa Tate yae keulu. (João 8:29) Hetekela onongeleka ombo. “Hambukwei apeho. Likuambelei apeho. Pandulei ovipuka aviho.” (1 Tessalonicenses 5:16-18) Iya muahayekei natyike tyimuyapule ku Jeova!

a Omanyina apilululwa.

b Tala o Despertai! ya Outubro yo 2011 ina osapi yati “Como Criar Filhos Responsáveis.”

c Tala o Despertai! ya Março yo 2011 ina osapi yati “Cinco Passos Para Melhorar A Saúde.”