Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Mafuta Vavalalata Atu Pea iā Ieova

Ia Mafuta Vavalalata Atu Pea iā Ieova

“Ia outou mafuta vavalalata atu i le Atua, ona mafuta vavalalata mai lea o ia iā te outou.”​—IAKO. 4:8.

1, 2. (i) Ua faapefea ona taumafai Satani e faasesēina tagata? (ii) O le ā e fesoasoani iā i tatou ina ia mafuta vavalalata atu ai iā Ieova?

NA FOAFOAINA e Ieova le tagata ma le fuafuaga ia iai se faiā lelei ma ia. Peitaʻi, e manaʻo Satani e tatou te mafaufau e lē manaʻomia ona iai sa tatou faiā ma Ieova. Sa amata ona taumafai Satani e faatalitonu tagata i lenā manatu, ina ua ia faasesēina Eva. (Kene. 3:4-6) Talu mai lenā taimi, e toʻatele ua latou mafaufau e latou te lē manaʻomia le Atua.

2 E lē tatau ona faasesēina i tatou e Satani, auā ua faapea mai le Tusi Paia, e “tatou te lē vālea i ana togafiti.” (2 Kori. 2:11) E faaosoosoina e Satani i tatou ina ia faia filifiliga e vavaeeseina ai i tatou mai iā Ieova. Na tatou iloiloina i le mataupu ua mavae le auala e faia ai filifiliga e faatatau i galuega, faafiafiaga, ma mataupu i le aiga. Peitaʻi, o le a iloiloina i le mataupu lenei le auala e faaosoosoina ai i tatou e Satani e ala mai i masini faaonapōnei, soifua mālōlōina, tupe, ma le uiga mimita. E mafai ona tatou “mafuta vavalalata” atu iā Ieova, pe a lelei ona faia a tatou filifiliga i nei vala o le olaga.​—Iako. 4:8.

MASINI FAAONAPŌNEI

3. Faamatala itu e mafai ona aogā ma lamatia ai le faaaogāina o masini faaonapōnei.

3 Ua faaaogā e le toʻatele o tagata komepiuta ma le tele o isi masini faaonapōnei. E aogā nei masini pe afai e faaaogā tatau. Ae e mafai ona vavaeeseina ai i tatou mai iā Ieova, pe a faaaogāsesēina. E aogā komepiuta. Ua faaaogā e uso e tusia ma lolomia ai le Olomatamata. Ua mafai foʻi ona faia ai saʻiliʻiliga, fesootaʻiga, ma taaloga. Peitaʻi e mafai ona alu uma ai lo tatou taimi ma mafaufau. E masani ona uunaʻia e faasalalauga faapisinisi tagata, ina ia tatau lava ona latou faatauina masini fou. Na faapea mai se talavou, o lona naunau tele i se tasi o masini fou, na faatau ai se tasi o ona fatugaʻo ina ia mafai ai ona faatauina lenā masini.

4. Na faapefea ona tuu e se tasi o uso lana masaniga o le soona faaaogā o le komepiuta?

4 E sili atu ona leaga pe afai e aafia la tatou faiā ma Ieova ona o masini faaonapōnei. E mafai ona alu uma ai le taimi, pe faaaogāina sesē foʻi. Na faapea mai Ioane, na ia faaalu le tele o lona taimi i le komepiuta nai lo o le faia o suʻesuʻega. * E masani ona tuai ona moe pe a ia faaaogāina le Initaneti i le pō. E ui i lona lē lavā, ae na atili faigatā ai iā te ia ona taofi le faaaogāina o le komepiuta, e oo lava i le matamata i ata lē lelei. Na ia taumafai e tuu lana masaniga. O lea, na ia faapolokalameina ai lana komepiuta, ina ia pē i le taimi e tatau ona moe ai.​—Faitau le Efeso 5:15, 16.

Mātua, ia fesoasoani i le fanau e faaaogā tatau masini faaonapōnei

5, 6. (i) O le ā e tatau ona faia e mātua mo fanau? (ii) E faapefea ona faamautinoa e mātua o loo lelei aumea a le fanau?

5 E lē manaʻomia ona pulea e mātua gaoioiga uma a le fanau. Peitaʻi, e tatau ona latou pulea le faaaogāina e fanau o le komepiuta. E lē tatau ona faaaogāina e tamaiti tuatusi e faatatau i faiga faataulāitu ma faiga lē mamā, taaalo i taaloga sauā, pe faifaimea foʻi ma tagata leaga i le initaneti. Afai e tuufau i latou, atonu o le a latou mafaufau e leai se afāina o na mea. O le tiute o mātua le puipuia o fanau ma talavou mai le vavaeese mai iā Ieova. E oo lava i meaola e latou te puipuia a latou toloaʻi. O lea, e alagatatau ai i mātua ona puipuia a latou fanau mai i tulaga e lamatia ai.​—Faatusatusa i le Hosea 13:8.

6 Ia fesoasoani i lau fanau ina ia aumea atu i Kerisiano taʻumatuaina i le faapotopotoga. Ae ia manatua, e manaʻomia ona faaalu lou taimi ma lau fanau, e ala i le taliē, taaalo ma galulue faatasi. O le faia faapea, o le a outou mafuta vavalalata atu ai iā Ieova. *

SOIFUA MĀLŌLŌINA

7. Aiseā e tatou te mananaʻo ai e soifua mālōlōina?

7 Na amata ona mamaʻi tagata talu mai le taimi na usitaʻi ai Atamu ma Eva iā Satani, ma vavaeeseina ai i laʻua mai iā Ieova. E fiafia Satani pe a tatou mamaʻi, ona o le a faafaigatā ai la tatou auaunaga. Ae pe a tatou feoti, o le a lē mafai ona tatou toe auauna iā Ieova. (Sala. 115:17) O le faalogona masani lava le naunau ia ola mālōlōina. * Peitaʻi, e tatau foʻi ona tatou manatu mamafa i le soifua mālōlōina o o tatou uso ma tuafāfine.

8, 9. (i) E faapefea ona ʻalofia le avea o le soifua mālōlōina ma o tatou popolega autū? (ii) O ā aogā o le mauaina o le olioli?

8 E tāua lo tatou soifua mālōlōina, peitaʻi, e lē tatau ona avea ma o tatou popolega autū. Ua faaalu e nisi le tele o le taimi e talanoa ai i meaʻai paleni, faapea vailaau ma togafitiga faafomaʻi, nai lo o le talaʻia o le Malo. E latou te manatu o loo latou fesoasoani i isi. Peitaʻi, e lē tatau ona faaaogā Maota mo Sauniga, fonotaga ma tauaofiaga, e faatau ma faailoa atu ai a tatou togafitiga faafomaʻi. Aiseā?

9 E tatou te auai i sauniga ina ia aʻoaʻoina ai mea faaleagaga, ma maua ai le olioli, se tasi o vala o le fua o le agaga paia. (Kala. 5:22) E leʻi fuafuaina a tatou sauniga ina ia talanoa ai i togafitiga faafomaʻi, auā o le a aveesea ai le olioli o isi. (Roma 14:17) E tatau ona fai e le tagata lava ia ana filifiliga e faatatau i lona soifua mālōlōina. E oo lava i fomaʻi, e lē mafai ona latou aumaia vaifofō o faamaʻi uma. O le soona popole i o tatou ola, e lē mafai ona faafualoaina ai o tatou aso. (Luka 12:25) Peitaʻi, “o le loto e fiafia e aogā auā e mālōlō ai.”​—Faata. 17:22.

10. (i) O le ā e sili ona tāua i le silafaga a Ieova? (ii) O afea o le a tatou maua ai le soifua mālōlōina atoatoa?

10 E tatau ona tatou manatu mamafa i o tatou foliga vaaia. Peitaʻi, e lē tatau ona tatou soona naunau e toe maua foliga a o talavou. Ua faapea mai le Tusi Paia: “O le ulusinā o le pale matagofie lea pe a iai i le ala o le amiotonu.” (Faata. 16:31) E sili atu ona tāua i le silafaga a Ieova le tagata lilo i totonu, ma o le auala foʻi lenā e tatau ona tatou mafaufau ai. (Faitau le 1 Peteru 3:3, 4.) E lē tatau ona lamatia o tatou ola i le faia lea o ni togafitiga ma ni taotoga lavelave, ina ia aulelei atili ai. Po o le ā lava lo tatou matutua ma lo tatou soifua mālōlōina, ae “o le olioli mai iā Ieova,” e maua ai le fiafia moni. (Nee. 8:10) E na o le lalolagi fou o le a maua ai le soifua mālōlōina atoatoa, ma toe foʻi ai i le tulaga talavou. (Iopu 33:25; Isa. 33:24) O lea, ia faia filifiliga atamai i le taimi lenei, ma faatuatuaina folafolaga a Ieova. O le faia faapea, o le a maua ai le olioli i le taimi lenei, ma lē avea ai le mauaina o le soifua mālōlōina ma o tatou popolega autū.​—1 Timo. 4:8

TUPE

11. E faapefea ona avea tupe ma mailei?

11 E lē leaga le mauaina ma le saʻilia o tupe. (Fai. 7:12; Luka 19:12, 13) Peitaʻi, o le “manaʻo tele i tupe,” o le a vavaeeseina ai i tatou mai iā Ieova. (1 Timo. 6:9, 10) O le “popole i mea a lenei lalolagi,” e mafai ona faavaivaia ai i tatou i le itu faaleagaga. O le ʻmalosi taufaasesē foʻi o le ʻoa,’ e mafai ona faasesēina ai i tatou i le manatu e faapea, e mafai e ʻoa ona aumaia le puipuiga ma le fiafia tumau. (Mata. 13:22) Peitaʻi, na faapea mai ma le manino Iesu, “e lē mafai ona pologa se tasi” i le Atua atoa ma ʻoa.​—Mata. 6:24.

12. O ā auala e taumafai tagata e vave ona maua ai tupe, ma e faapefea ona tatou ʻalofia?

12 E mafai ona faaosoosoina i tatou e faia mea sesē, pe a mafaufau o tupe o le mea lea e sili ona tāua i le olaga. (Faata. 28:20) Ua faatauina e nisi pepa lotto, ona ua tosina i folafolaga o le mauagofie o ʻoa. Ua faia e nisi uso faiga faapisinisi e nonō atu ni tupe i ni pasene e sili ona tetelē, po o pisinisi e faatogafiti ona maua mai ai tupe a isi tagata. Ua latou taumafai e faalaeiau tagata o le faapotopotoga e teu a latou tupe i a latou pisinisi faapena. Ua seetia isi i folafolaga e lē faavaea e faapea e tele tupe e toe maua mai. Ia faautauta, ma aua e te seetia pe aafia i faiga matapeʻapeʻa ma faatogafalea.

13. O le ā le eseesega o le silafaga a Ieova i tupe ma le manatu o le lalolagi?

13 O le a faamanuia e Ieova i tatou pe a tatou faamuamua le “malo ma le amiotonu.” (Mata. 6:33; Efe. 4:28) E lē finagalo Ieova e tatou te tautulemomoe pe a auai i le sauniga, ona o le faaalu o le tele o le taimi i galuega, pe popole foʻi i tupe a o iai i le Maota mo Sauniga. O le toʻatele o tagata e popole i le saʻilia o tupe, ma e taumafai malosi e faamautū o latou lumanaʻi i le itu faaletino. E latou te uunaʻia foʻi a latou fanau ina ia faia faapea. Peitaʻi, na faaalia e Iesu le leai o se aogā o le faia faapea. (Faitau le Luka 12:15-21.) E tatou te manatua ai Kiasi, o lē na mafaufau e mafai ona ia mauʻoa ma iai pea sana faiā lelei ma Ieova.​—2 Tu. 5:20-27.

14, 15. Aiseā e lē tatau ai ona tatou mafaufau e mafai e tupe ona aumaia le puipuiga? Aumai se faataʻitaʻiga.

14 E ono magoto ifo se aeto pe a taumafai e puʻea se iʻa telē. E mafai foʻi ona tupu se mea faapena iā i tatou, pe a tatou taumafai e fia mauʻoa. Na faamatala e se toeaina e igoa iā Aleki, e masani ona fuafua lelei le faaaogāina o ana tupe. O se faataʻitaʻiga, e oo lava i se shampoo e na te lē faamaʻimauina. Peitaʻi, na ia mafaufau e amata sana pisinisi ina ia mafai ona ia faamavae ai i lana galuega, ae fai lana paeonia. E lē gata na ia faaaogāina ana teugātupe, ae na ia nonōina foʻi se vaegātupe ina ia mafai ona faagaoioi ai lana pisinisi, ma maua ai se polofiti telē. Peitaʻi, na gau le pisinisi ma lē toe maua ai le tele o ana tupe. Na ia faapea mai, “na ou naunau e toe maua mai aʻu tupe.” Peitaʻi, na ia mafaufau, a onosaʻi, atonu o le a toe maua ana tupe, pe a toe sologa lelei le tulaga o mea.

15 Na alu le mafaufau o Aleki i ana tupe. Na faigatā ona ia faamuamua le auaunaga iā Ieova, ma lē moe lelei ai. Peitaʻi, e leʻi toe sologa lelei le tulaga o mea. Na alu uma ai ana tupe, ma na iʻu lava ina faatau lona fale. Na ia taʻua, “na ou faapogaia faafitauli i loʻu aiga.” Peitaʻi, na ia aʻoaʻoina mai ai se lesona tāua. Na ia faapea mai: “E faanoanoa iʻuga e oo iā i latou e tuu atu lo latou faatuatuaga i le faiga o mea a Satani.” (Faata. 11:28) Pe a tuu atu lo tatou faatuatuaga i tupe po o auala e saʻilia ai tupe, e faailoa mai ai o loo tatou faatuatuaina Satani, le “atua o lenei faiga o mea a le lalolagi.” (2 Kori. 4:4; 1 Timo. 6:17) Ua faafaigofie le olaga o Aleki, ma ua toe faaalu le tele o lona taimi i le talaʻiga. Ua toe fiafia lona aiga, ma mafuta vavalalata atu iā Ieova.—Faitau le Mareko 10:29, 30.

FAAMAUALUGA

16. (i) O le ā e tatau ona tatou mitamita ai? (ii) O le ā e tupu pe a tatou mafaufau ua sili atu lo tatou iloa nai lo o Ieova?

16 E tatau ona tatou mitamita i le avea o i tatou ma Molimau a Ieova. (Iere. 9:24) O le māfuaaga lenā e tatou te faia ai filifiliga atamai, ma taumafai e ola i tapulaa maualuluga a Ieova. Peitaʻi, e lē tatau ona tatou faamaualuga ma manatu e sili atu lo tatou iloa nai lo o Ieova. O le faia faapea, e vavaeeseina ai i tatou mai iā te ia.​—Sala. 138:6; Roma 12:3.

Ia olioli i lau faiva, nai lo o le naunau i faaeaga

17, 18. (i) Aumai ni faaaʻoaʻoga i le Tusi Paia o ē na faaalia le faamaualuga ma le lotomaulalo. (ii) Na faapefea ona lē faatagaina e se tasi uso le faamaualuga e vavaeeseina ai o ia mai iā Ieova?

17 Ua taʻua i le Tusi Paia faaaʻoaʻoga o i latou na faaalia le faamaualuga faapea le lotomaulalo. Na faamanuia e Ieova Tavita ina ua ia talosaga atu ma le lotomaulalo mo le taʻitaʻiga. (Sala. 131:1-3) Peitaʻi, na faasalaina e le Atua le tupu o Nepukanesa ma Pelesara ona o le faamaualuga. (Tani. 4:30-37; 5:22-30) E iai taimi e tofotofoina ai lo tatou lotomaulalo. O se faaaʻoaʻoga, na siitia atu se auauna o le faiva e 32 tausaga e igoa iā Ryan, i se faapotopotoga fou. Na ia mafaufau e lē o toe umi ae avea o ia ma toeaina. Peitaʻi, ina ua mavae le tausaga, e leʻi avea lava o ia ma toeaina. Pe na lē fiafia ai Ryan i toeaina ona o lenā mea? Pe na taofia ai lona auai i sauniga, ma faataga le faamaualuga e vavaeeseina o ia mai iā Ieova ma le faapotopotoga? O le ā e te faia pe ana faapea e oo se tulaga faapena iā te oe?

18 Na faia saʻiliʻiliga a Ryan i le auala e atiaʻe ai le uiga faatalitali. (Faata. 13:12) Na ia faapea mai, “na manaʻomia ona ou atiaʻe le onosaʻi ma le lotomaulalo, ma na manaʻomia ona ou faataga Ieova e toleniina aʻu.” Na amata ona uaʻi o ia e fesoasoani i isi i le faapotopotoga, faapea i latou e feiloaʻi ai i le talaʻiga. E leʻi umi ae tele ana suʻesuʻega faale-Tusi Paia. Na ia faapea mai: “Na faateʻia aʻu ina ua tofia aʻu e avea ma toeaina i le tasi ma le ʻafa tausaga mulimuli ane. O loʻu fiafia tele i laʻu faiva na ou lē toe popole ai i le avea o aʻu ma toeaina.”​—Faitau le Salamo 37:3, 4.

IA MAFUTA VAVALALATA ATU IĀ IEOVA

19, 20. (i) E faapefea ona faamautinoa e tatou te lē faatagaina se tasi o vala na talanoaina e vavaeeseina i tatou mai iā Ieova? (ii) O ā ni faaaʻoaʻoga o ē na mafuta vavalalata atu iā Ieova?

19 E tāua uma i o tatou olaga vala e fitu na talanoaina i nei mataupu e lua. Ia mitamita i le avea o i tatou ma auauna a Ieova. E mafai ona tatou maua le olioli i le olaga faaleaiga faapea le soifua mālōlōina. E aogā foʻi a tatou galuega ma tupe, auā e mafai ona tausia ai i tatou ma o tatou aiga. E aogā faafiafiaga, ma e fesoasoani foʻi masini faaonapōnei iā i tatou. Ae ia manatua, o le faaalu sesē o le taimi ma le faaaogā sesē o na mea, e mafai ona vavaeeseina ai i tatou mai iā Ieova.

Ia aua neʻi faatagaina se mea e vavaeeseina ai i tatou mai iā Ieova

20 E naunau Satani e vavaeeseina i tatou mai iā Ieova. Peitaʻi, e tatau ona tatou taumafai malosi e puipuia i tatou ma o tatou aiga. (Faata. 22:3) E tele faaaʻoaʻoga o i latou na mafuta vavalalata atu iā Ieova. O se faataʻitaʻiga, na “savavali” Enoka ma Noa ma le Atua moni. O lea, ia tatou mafuta vavalalata atu pea iā Ieova. (Kene. 5:22; 6:9) Sa ʻtūmausalī pea Mose e pei ua ia iloa atu Lē e lē o vaaia.’ (Epe. 11:27) Na faamanuia e Ieova Iesu ona sa ia naunau e faia lona finagalo. (Ioa. 8:29) Ia tatou mulimuli i na faaaʻoaʻoga. “Ia olioli pea. Ia tatalo e lē aunoa. Ia faafetai i mea uma lava.” (1 Tesa. 5:16-18) O lea, ia aua neʻi faatagaina se mea e vavaeeseina ai i tatou mai iā Ieova.

^ pala. 4 Ua suia nisi igoa.

^ pala. 6 Tagaʻi i le mataupu, “Le Auala e Tausia Aʻe ai Fanau e Maufaatuatuaina” i le Ala Mai! o Ianuari-Mati 2012.

^ pala. 7 Tagaʻi i le mataupu “Auala e Lima e Maua ai le Soifua Mālōlōina Lelei,” i le Ala Mai! o Iulai-Setema 2011.