Skip to content

Skip to table of contents

Hanganaki ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova

Hanganaki ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova

“ʻUnuʻunu ofi ki he ʻOtuá, pea te ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kimoutolu.”—SĒM. 4:8.

1, 2. (a) Ko e hā ʻa e ‘ngaahi fāliunga’ ʻa Sētané? (e) Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá?

 NAʻE fakatupu ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá fakataha mo e fiemaʻu ke nau ʻunuʻunu ofi kiate ia. Neongo ia, ʻoku fiemaʻu ʻe Sētane ke tau fakakaukau hangē ko iá—ʻoku ʻikai ke tau fiemaʻu ʻa Sihova. Ko e foʻi loi ia kuo pouaki ʻe Sētane talu pē mei hono kākaaʻi ʻaki ia ʻa ʻIvi ʻi he ngoue ko ʻĪtení. (Sēn. 3:4-6) ʻI he faai mai ʻa e hisitōliá, kuo toutou fai ʻe he tokolahi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e foʻi fehālaaki ko iá.

2 Ko e meʻa fakafiefiá, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau tō ʻi he tauhele ʻa Sētané. “ʻOku ʻikai ke tau taʻeʻilo ki heʻene ngaahi fāliungá.” (2 Kol. 2:11) ʻOku feinga ʻa Sētane ke fakamamaʻo kitautolu meia Sihova ʻaki hono ueʻi kitautolu ke fai ha ngaahi fili hala. Kae hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻe he kupu ki muʻá, ʻe lava ke tau fai ʻa e ngaahi fili totonu fekauʻaki mo e ngāué, fakafiefiá, mo e ngaahi hohaʻa fakafāmilí. Ko e kupu ko ení te ne fakahaaʻi mai ʻa e anga hono tauhi ʻa e tekinolosiá, moʻui leleí, paʻangá, mo e pōlepolé ʻi honau tuʻunga totonú ʻo tokoniʻi ai kitautolu ke “ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá.”—Sēm. 4:8.

TEKINOLOSIÁ

3. Fakatātaaʻi ʻa e founga ʻe malava ke ngāueʻaki ai ʻa e tekinolosiá ki he lelei pe ki he kovi.

3 Takatakai he māmaní, kuo lahi fau ʻa e ngaahi meʻangāue fakalakalaka fakaʻilekitulōniká. ʻI hono ngāuetotonuʻakí, ko e ngaahi meʻangāue peheé ʻe lava ke hoko ko e ngaahi meʻangāue ʻaonga. ʻI hono ngāueʻaki taʻetotonú, ʻe lava ke nau tuʻu ʻi vahaʻa ʻiate kitautolu mo ʻetau Tamai fakahēvaní. Fakakaukau ki he komipiutá. Ko e makasini ʻokú ke lolotonga laú naʻe hiki mo pulusi ia ʻaki ʻa e tokoni ʻa e ngaahi komipiutá. ʻE lava ke hoko ʻa e komipiutá ko ha meʻangāue fekumi mo fetuʻutaki ola lelei pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ko ha maʻuʻanga ia ʻo ha fakafiefia fakaivifoʻou. Kae kehe, ʻe toe lava ke tau hoko ʻo maʻunimā ʻe he tekinolosia ʻo e komipiutá. ʻOku fakaʻaiʻai pōtoʻi ʻe he kau fakamāketí ʻa e kakaí kuo pau ke nau maʻu ʻa e ngaahi koloa fakamuimui tahá. Naʻe mātuʻaki holi ha kiʻi tangata ʻe taha ke ne maʻu ha kiʻi komipiuta makehe ʻo ne fakatau fakapulipuli atu ai ʻa e taha hono kofuuá ke fakatauʻaki. He feilaulau fuonounou moʻoni ē!

4. Naʻe anga-fēfē feangainga ha Kalisitiane ʻe taha mo hono ngāueʻaki tōtuʻa ʻo e komipiutá?

4 ʻOku toe fakamamahi ange ke feilaulauʻi hoʻo fekoekoeʻi mo Sihová fakafou ʻi hono ngāuehalaʻaki pe ngāueʻaki tōtuʻa ʻa e tekinolosiá. “ʻOku ou ʻilo ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻoku totonu ke tau ‘ngāue lelei taha ʻaki ʻa e taimí,’ ki he ngaahi meʻa fakalaumālié,” ko e lau ia ʻa Jon, ko ha Kalisitiane ʻi hono taʻu 20 tupu lahí. * “Ka ʻi he taimi ʻoku haʻu ai ki he komipiutá, ko hoku fili kovi tahá pē au.” ʻOku faʻa toki fakatokangaʻi hake pē ʻe Jon kuó ne ʻi he ʻInitanetí ʻo aʻu ki he tuʻapoó. “Ko e lahi ange ʻeku helaʻiá, ko e faingataʻa ange ia ke taʻofi ʻeku fetalanoaʻaki pe mamata ʻi he ngaahi vitiō nounoú—pea naʻe ʻikai maʻu pē ko ha ngaahi vitiō lelei,” ko ʻene fakamatalá ia. Ke tokoniʻi ʻa ia tonu ke taʻofi ʻa e tōʻonga kovi ko ení, naʻe seti ai ʻe Jon ʻene komipiutá ke mate pē ʻi he taimi ke ne mohe aí.—Lau ʻa e ʻEfesō 5:15, 16.

Ngaahi mātuʻa, tokoniʻi hoʻomou fānaú ke ngāueʻaki fakapotopoto ʻa e tekinolosiá

5, 6. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi fatongia ʻoku maʻu ʻe he ngaahi mātuʻá fekauʻaki mo ʻenau fānaú? (e) ʻE lava fēfē ke fakapapauʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻoku maʻu ʻe heʻenau fānaú ha feohi lelei?

5 Ngaahi mātuʻa, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke mou puleʻi hoʻomou fānaú ʻi heʻenau māfihunga kotoa pē, ka ʻoku fiemaʻu ke mou sivisiviʻi ʻenau ngāueʻaki ʻa e komipiutá. ʻOua te mou siʻaki kinautolu ki he ʻInitaneti taʻetāú, ngaahi keimi fakamālohí, ngāue fakafaʻahikehé, mo e feohi koví ko e ʻai pē ke nau moʻua ki ai pea ʻoua ʻe fakahohaʻasi koe. Kapau te ke fai pehē, te nau fakaʻosiʻaki nai, ‘Koeʻuhi ʻoku ʻikai tokanga mai ʻa Mami ia mo Teti, ʻoku pau pē ʻoku sai ia.’ ʻI he tuʻunga ko e ngaahi mātuʻá, ko hoʻomou ngāué ia ke maluʻi hoʻomou fānaú—kau ai ʻa e kau taʻu hongofulu tupú—mei ha meʻa pē ʻe lava ke ne fakamamaʻo kinautolu meia Sihová. Naʻa mo e fanga monumanú ʻoku nau maluʻi honau ʻuhikí mei he fakatuʻutāmakí. Fakaʻuta atu ki he meʻa ʻe fai ʻe ha sināmanuʻi pea kapau ʻe fakamanamanaʻi ʻe ha taha hono ʻuhikí!—Fakafehoanaki mo e Hōsea 13:8.

6 Tokoniʻi hoʻo fānaú ke fokotuʻutuʻu ha feohi lelei mo e kau Kalisitiane ala faʻifaʻitakiʻanga kehé, ʻa e iiki mo e lalahi. Pea manatuʻi, ko hoʻo fānaú ʻoku nau fiemaʻu koe ke ke fakamoleki ha taimi mo kinautolu! Ko ia, ʻai ha taimi ke mou kakata, vaʻinga, ngāue, pea “ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá” fakataha. *

MOʻUI LELEÍ

7. Ko e hā ʻoku tau fiemaʻu kotoa ai ke nofoʻaki moʻui leleí?

7 “ʻOkú ke ongoʻi fēfē?” Ko e kupuʻi lea anga-maheni ko ení ʻokú ne fūfuuʻi ha kiʻi foʻi moʻoni. Koeʻuhi naʻe fakaʻatā heʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ʻa Sētane ke ne fakamamaʻo kinaua meia Sihova, ʻoku tau moʻulaloa kotoa ai ki he mahamahakí. ʻOku fakahoko ʻe he mahamahakí ʻa e taumuʻa ʻa Sētané, he ko e taimi ʻoku tau puke aí, ʻoku faingataʻa ange kia kitautolu ke tauhi kia Sihova. Pea kapau ʻoku tau mate, heʻikai malava ke tau toe tauhi kiate ia. (Saame 115:17) Ko e anga-mahení leva, ʻoku tau fiemaʻu ke fai ʻa e meʻa te tau lavá ke tau nofoʻaki moʻui lelei. * Pea ʻoku totonu ke tau tokanga fekauʻaki mo e moʻui lelei mo e ngaahi meʻa hotau fanga tokouá.

8, 9. (a) ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo fuʻu tōtuʻa ʻi he fekauʻaki mo e moʻui leleí? (e) Ko e hā e ngaahi ʻaonga hono fakatupulekina ʻa e fiefiá?

8 Kae kehe, ʻoku mahuʻinga ke fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo fuʻu tōtuʻá. Ko e niʻihi kuo nau pouaki faivelenga ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻakai, ngaahi faitoʻo, pe ngaahi meʻa teuteu—ʻo faivelenga ange ia ʻi he ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku nau tui loto-moʻoni nai ʻoku nau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Naʻa mo ia, ʻoku ʻikai feʻungamālie ke pouaki ʻa e moʻui leleí pe ngaahi meʻa teuteú mo e ngaahi tōʻongá ki muʻa pe hili ʻa e ngaahi fakataha ʻi he Fale Fakatahaʻangá pe ʻi he ngaahi ʻasemipilií pe ngaahi fakataha-lahí. Ko e hā ka ʻikai aí?

9 ʻOku tau fakatahataha fakatahá ke lāulea ki he ngaahi meʻa fakalaumālie pea ke fakatupulekina ʻetau fiefiá, ko ha fua ia ʻo e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. (Kal. 5:22) ʻI he ngaahi taimi peheé, ko hono ʻoatu ha faleʻi moʻui lelei pe meʻa teuteu—pe ʻoku ʻeke atu pe ʻikai—ʻe lava ke afeʻi ai ʻetau tokangá mei heʻetau taumuʻa fakalaumālié pea kaihaʻasia ai e fiefia ʻa e niʻihi kehé. (Loma 14:17) Ko e anga ʻo e fakafeangai ʻa ha taha ki heʻene ngaahi tokanga ki he moʻui leleí kuo pau ko e fili pē ia ʻaʻana. ʻIkai ko ia pē, kuo ʻikai maʻu ʻe ha taha ha fakaleleiʻanga ki he mahamahakí kotoa. Naʻa mo e kau toketā lelei tahá ʻoku nau hoko ʻo motuʻa mo puke, pea faai atu pē ʻo nau mate. Pea ko e hohaʻa tōtuʻa fekauʻaki mo ʻetau moʻui leleí heʻikai lava ke ne fakalōloaʻi ʻetau moʻuí. (Luke 12:25) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, “ko e loto fiefia ko e faitoʻo lelei.”—Pal. 17:22.

10. (a) Ko e hā ʻa e ongo ʻulungaanga ʻoku fakaʻofoʻofa kia Sihova? (e) ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻa e moʻui lelei taha ʻe malavá?

10 ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku feʻungamālie ke tokanga fekauʻaki mo hotau fōtunga hā maí. Ka ʻoku fiemaʻu ke ʻoua te tau fuʻu feinga lahi ke toʻo kotoa atu ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo e taʻumotuʻá. Ko e ngaahi fakaʻilonga ko iá ʻe lava ke hoko ia ko e fakamoʻoni ʻo e matuʻotuʻa, ngeia, mo e fakaʻofoʻofa ʻi loto. Ko e fakatātaá, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e ʻuluhina ko e kalauni matamatalelei ʻoku maʻu ʻi he hala ʻo e faitotonu.” (Pal. 16:31) Ko e anga ia ʻo e vakai mai ʻa Sihova kia kitautolú, pea ʻoku totonu ke tau feinga ke vakai kia kitautolu hangē ko ʻene vakai maí. (Lau ʻa e 1 Pita 3:3, 4.) Ko ia ai, ʻoku fakapotopoto, ke fai ha ngaahi ngāue fakaetafa fakatuʻutāmaki mo ʻikai fiemaʻu pe ngaahi ngāue faitoʻo ke ʻai pē ai ha taha ke hā fakaʻofoʻofa fakaesino lahi ange? “Ko e fiefia ʻi he ʻEiki” ko ha matavai ia ʻo e fakaʻofoʻofa moʻoní ʻoku tapua atu mei loto, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e taʻumotuʻá pe moʻui leleí. (Nehe. 8:10) ʻI he māmani foʻoú pē te tau hoko ai ʻo moʻui lelei kakató mo toe maʻu ai ʻa e fakaʻofoʻofa fakatalavoú. (Siope 33:25; ʻAi. 33:24) Ka toki hoko leva ia, ko hono fakahāhā ʻa e poto ʻaongá mo e tuí te ne tokoniʻi kitautolu ke nofo ofi kia Sihova lolotonga ʻetau fai hotau lelei tahá ʻi hotau ngaahi tuʻunga lolotongá.—1 Tīm. 4:8.

PAʻANGÁ

11. ʻE lava fēfē ke hoko ʻa e paʻangá ko ha tauhele?

11 ʻOku ʻikai kovi ʻa e paʻangá, pea ʻoku ʻikai hala ke kau ʻi ha pisinisi faitotonu. (Koh. 7:12; Luke 19:12, 13) Kae kehe, ko hono fakatupulekina ʻa e “ʻofa ki he paʻangá” te ne fakamamaʻo taʻealataʻofi kitautolu meia Sihova. (1 Tīm. 6:9, 10) “Ko e loto-moʻua fekauʻaki mo e fokotuʻutuʻu ko ení,” ko e tokanga tōtuʻa fekauʻaki mo hono maʻu ʻa e ngaahi meʻa ki he moʻuí, ʻe lava ke ne kāsia fakalaumālie kitautolu. Ko ia ʻe lava ʻe he “mālohi kākā ʻo e koloá,” ʻa e tui hala ʻe ʻomi ʻe he koloá ʻa e fiefia mo e maluʻanga taʻengatá. (Māt. 13:22) Naʻe fakamāʻalaʻala ʻe Sīsū ‘ʻoku ʻikai ha taha’ ʻe lava ke ne tauhi lavameʻa ki he ʻOtuá mo e koloá fakatouʻosi.—Māt. 6:24.

12. Ko e hā e faʻahinga tauhele fakapaʻanga ʻoku angamaheniʻaki he ʻaho ní, pea ʻe lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei ai?

12 Ko e vakai hala ki he paʻangá ʻe lava ke taki atu ki he ngaahi tōʻonga hala. (Pal. 28:20) Ko e ngaahi talaʻofa fekauʻaki mo hono maʻu ha paʻanga vave mo faingofuá kuó ne fakataueleʻi ʻa e niʻihi ke fakatau ʻa e ngaahi tikite lulu pe tuli ki he ngaahi palani fakamāketi kehekehe, naʻa mo hono tohoakiʻi ʻa e kau mēmipa kehe ʻo e fakatahaʻangá. Kuo kākaaʻi ʻa e niʻihi ʻe he ngaahi tuʻuaki ʻo e ngaahi tupu māʻolunga taʻepau ʻi he ngaahi ʻinivesí. ʻOua ʻe fakaʻatā ʻa e mānumanu ke ne ʻai koe ke kākaaʻi. Ngāueʻaki ʻa e fakakaukau leleí. Kapau ko ha tuʻuaki ʻoku hā ngali fuʻu lelei ke moʻoni, mahalo pē ʻoku pehē.

13. ʻOku anga-fēfē kehe ʻa e vakai ʻa Sihova fekauʻaki mo e paʻangá mei he māmaní?

13 ʻI he taimi ʻoku tau fakamuʻomuʻa ai ʻa e “Puleʻangá mo e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá,” ʻoku tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi feinga mafamafatatau ke maʻu ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻo e moʻuí. (Māt. 6:33; ʻEf. 4:28) ʻOku ʻikai te ne fiemaʻu kitautolu ke tau tō ʻo mohe lolotonga ʻa e ngaahi fakatahá koeʻuhí ko e ngāue tōtuʻá pe ko e tangutu ʻi he Fale Fakatahaʻangá ʻo hohaʻa fekauʻaki mo e paʻangá. Ka, ko e tokolahi ʻi he māmani takatakai ʻia kitautolú ʻoku nau tui ko e līʻoa pē kinautolu ki hono ʻai ha paʻangá ʻe lava ke nau maʻu ai ha kahaʻu malu pea moʻui faingofua ange ʻamui. ʻOku nau faʻa tenge ʻenau fānaú ki he taumuʻa fakamatelie tatau. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ko e fakakaukau peheé ʻoku taʻeʻuhinga. (Lau ʻa e Luke 12:15-21.) ʻOku fakamanatu mai heni ʻa Kēhesi, ʻa ia naʻá ne fakakaukau ʻe malava ke ne fakatōliʻa ʻene mānumanú lolotonga ʻokú ne kei tauhi maʻu hono tuʻunga lelei mo Sihová.—2 Tuʻi 5:20-27.

14, 15. Ko e hā kuo pau ai ke ʻoua te tau sio ki he fokotuʻutuʻu fakapaʻangá ko ha maluʻangá? ʻOmai ha fakatātā.

14 ʻOku līpooti ʻa e melemo e fanga ʻīkale ʻe niʻihi ʻi he ʻikai ke nau tukuange mei honau ngaahi pesipesí ha ika naʻe fuʻu mamafa ke puna mo ia. ʻE lava ke hoko ha meʻa pehē ki ha Kalisitiané? “ʻOku ou faʻa fakapotopoto ʻaupito,” ko e fakamatala ia ha tokotaha mātuʻa ko Alex. “Kapau ʻoku ou huaʻi ʻo fuʻu lahi ha semipū, ʻoku ou toe fakafoki ha niʻihi ki he foʻi hiná.” Kae kehe, naʻe maʻu ʻa Alex ʻi he fefakatauʻaki he sitoka māketí, ʻo ne fakakaukau ʻe vave ʻa e lava ke ne liʻaki ʻene ngāué pea hū ki he ngāue tāimuʻá. Naʻá ne hoko ʻo femoʻuekina lahi ange ʻi ha toe taimi ʻi hono ako ʻa e ngaahi tuʻuaki mo e ngaahi līpooti fakamāketi kehekehe. ʻI hono ngāueʻaki ʻene ngaahi paʻanga naʻe fakahuú mo e paʻanga naʻe kole mei he kau tilá, naʻá ne fakatau ʻa e ngaahi sitoka ʻa ia naʻe tomuʻa tala ʻe he kau ʻanalaisó ʻe vave tupu hono mahuʻingá. Ka, naʻe tō vave ʻaupito ia. “Naʻá ku fakapapauʻi ke toe maʻu mai ʻeku paʻangá,” ko e lau ia ʻa Alex. “Naʻá ku ongoʻi kapau te u kiʻi piki atu pē, “ʻe toe foki hake ʻa e ngaahi sitoká.”

15 ʻI he laui māhina, naʻe ʻikai malava ʻa Alex ke kiʻi fakakaukau fekauʻaki mo ha meʻa kehe. Naʻá ne ʻiloʻi ʻoku faingataʻa ke tokanga tefito ki he ngaahi meʻa fakalaumālié, pea ʻikai lava ʻo mohe lelei. Ka naʻe ʻikai ʻaupito toe foki mai ʻa e ngaahi sitoká ia. Naʻe mole meia Alex ʻene ngaahi paʻanga naʻe fakahuú pea pau ai ke fakatau hono falé. “Naʻá ku ʻai ke mamahi lahi hoku fāmilí,” ko ʻene fakahaaʻi iá. Ka naʻá ne ako ha lēsoni mahuʻinga. “ʻOku ou ʻiloʻi he taimí ni ko ha taha pē ʻoku tuku ʻene falalá ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa Sētané te ne hoko ʻo loto-mamahi lahi.” (Pal. 11:28) Ko e moʻoni, ko e tuku ʻetau ʻamanakí ʻi heʻetau ngaahi paʻanga naʻe fakahuú, ngaahi ʻinivesimení, pe malava ke maʻu paʻanga ʻi he fokotuʻutuʻu ko ení ʻoku fakatatau ia ki hono tuku ʻetau ʻamanakí ʻi he “ʻotua ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení,” ʻa Sētane. (2 Kol. 4:4; 1 Tīm. 6:17) Kuo fakafaingofuaʻi ʻe Alex ʻene moʻuí talu mei ai “koeʻuhi ko e ongoongo leleí.” Te ne tala atu kia koe ko e fai peheé kuo ʻai ai ia mo hono fāmilí ke nau fiefia ange pea kuo tohoakiʻi ai kinautolu ke toe ofi ange kia Sihova.—Lau ʻa e Maʻake 10:29, 30.

PŌLEPOLÉ

16. ʻOku anga-fēfē kehe ʻa e pōlepole ʻoku leleí mei he pōlepole ʻoku koví?

16 Ko e pōlepole ʻi he ngaahi meʻa totonú ʻe lava ke hoko ʻo lelei. Ko e fakatātaá, ʻoku totonu ke tau ongoʻi pōlepole maʻu pē ke hoko ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova. (Sel. 9:24) Ko ha kiʻi tokaʻi-kita lelei ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke fai e ngaahi fili lelei pea fakaʻehiʻehi ai mei hono fakasiʻisiʻia hotau ngaahi tuʻunga fakaeʻulungāngá. Ka ʻi hono fuʻu fakamahuʻingaʻi ʻetau ngaahi vakai pe tuʻunga pē ʻo kitautolú tonu ʻe lava ke fakamamaʻo ai kitautolu meia Sihova.—Saame 138:6; Loma 12:3.

ʻI he ʻikai fakaʻamu ki ha tuʻunga he fakatahaʻangá, fiefia ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú!

17, 18. (a) Lave ki ha ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu ʻo e kakai anga-fakatōkilalo pea pehē ki he kakai pōlepole. (e) Naʻe anga-fēfē fakaʻehiʻehi ha tokoua ʻe taha mei hono tuku ʻa e pōlepolé ke ne fakamamaʻo ia meia Sihová?

17 ʻOku ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kakai pōlepole pea pehē ki he kakai anga-fakatōkilalo. Naʻe hanga anga-fakatōkilalo ʻa Tuʻi Tēvita kia Sihova ki ha tataki, pea naʻe tāpuakiʻi ia ʻe Sihova. (Saame 131:1-3) Ka naʻe fakatōkilaloʻi ʻe Sihova ʻa e ongo Tuʻi pōlepole ko Nepukanesa mo Pelisasá. (Tan. 4:30-37; 5:22-30) ʻI he ʻahó ni foki, ʻoku malanga hake ʻa e ngaahi tuʻunga ʻe ʻahiʻahiʻi ai ʻetau anga-fakatōkilaló. Ko Ryan, ko ha sevāniti fakafaifekau taʻu 32, naʻe hiki ki ha fakatahaʻanga foʻou. “Naʻá ku ʻamanekina ʻe vave hano fokotuʻu au ke u hoko ko ha mātuʻa,” ko e lau ia ʻa Ryan, “ka ʻi he ʻosi atu ʻa e taʻu ʻe taha naʻe ʻikai ke hoko ha meʻa.” ʻE ʻita pe loto-mamahi ʻa Ryan, ʻo ongoʻi kuo ʻikai ke fakahāhā ange ʻe he kau mātuʻá ha fakaʻapaʻapa totonu? ʻE taʻofi ai ʻene maʻu ʻa e ngaahi fakatahá, ʻo tuku ʻa e pōlepolé ke fakamamaʻo ai ia meia Sihova mo ʻEne kakaí? Ko e hā naʻá ke mei faí?

18 “Naʻá ku lau ʻa e meʻa kotoa pē naʻe malava ke u maʻu ʻi heʻetau ʻū tohí fekauʻaki mo e ʻamanaki fuoloá,” ko e manatu ia ʻa Ryan. (Pal. 13:12) “Naʻe kamata ke u ʻiloʻi naʻe fiemaʻu ke u ako ʻa e kātakí mo e anga-fakatōkilaló. Naʻe fiemaʻu ke u tuku kia Sihova ke ne akoʻi au.” Naʻe afeʻi ʻe Ryan ʻene tokangá ke mamaʻo meiate ia tonu kae ngāue ki he niʻihi kehé—ʻi he fakatahaʻangá pea ʻi he malaʻe malangá. ʻIkai fuoloa naʻá ne fakahoko ʻa e ngaahi ako Tohi Tapu fakalakalaka ʻe niʻihi. “ʻI he taimi naʻe fakanofo ai au ko ha mātuʻa ʻi he taʻu ʻe taha mo e konga ki mui aí, naʻe hoko fakafokifā mai ia,” ko ʻene laú ia. “Naʻe ʻikai te u toe hohaʻa ki ai koeʻuhí naʻá ku fuʻu fiefia lahi ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú.”—Lau ʻa e Saame 37:3, 4.

NOFO OFI KIA SIHOVA!

19, 20. (a) ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻe ʻikai ha taha ʻo ʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó te ne fakamamaʻo kitautolu meia Sihova? (e) Ko e hā e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ai ki he faʻahinga naʻa nau nofo ofi ai pē kia Sihova?

19 Ko e ngaahi meʻa kotoa naʻe lāulea ki ai ʻi he kupú ni mo e kupu ki muʻá kuo ʻi ai hono tuʻunga totonu ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku tau pōlepole ʻi he hoko ko e kau sevāniti ʻa Sihová. Ko ha fāmili fiefia mo moʻui lelei ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻaʻofa lahi taha ʻa Sihová. ʻOku tau mahinoʻi ko e ngāue fakamāmaní mo e paʻangá ʻe lava ke na tokoniʻi kitautolu ke tokanga ki heʻetau ngaahi fiemaʻú. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku lava ke fakaivifoʻou kia kitautolu ʻa e fakafiefiá pea ʻe lava ke ʻaonga ʻa e tekinolosiá. Ka ko e tuli ki ha taha pē ʻo e ongo meʻá ni ʻi he taimi halá, ʻi ha tuʻunga tōtuʻa, pe ʻi ha founga ʻe fakaheleleuʻi ai ʻetau lotú ʻe lava ke fakamamaʻo ai kitautolu meia Sihova.

ʻOua naʻa tuku ha meʻa ke ne fakamamaʻo koe meia Sihova!

20 Ko e moʻoni, ʻe saiʻia ʻa Sētane ke hoko ʻa e meʻa ko iá. Ka, ʻe lava ke ke taʻofi ha fakatamaki pehē mei hono ʻai koe mo ho fāmilí ke mou tō ai! (Pal. 22:3) ʻUnuʻunu ofi kia Sihova, pea nofo ofi ai pē kiate ia. ʻOku tau maʻu e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu lahi ke fakahinohinoʻi kitautolu ʻi he meʻá ni. Ko ʻĪnoke mo Noá naʻá na “aeva moe Otua” moʻoní. (Sēn. 5:22; 6:9PM) Ko Mōsesé naʻá ne “hanganaki tuʻu maʻu ʻi heʻene sio atu ko ia ki he Tokotaha ʻa ia ʻoku taʻehāmaí.” (Hep. 11:27) Naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e poupou hokohoko ʻa e ʻOtuá koeʻuhí naʻá ne fai maʻu pē ʻa e meʻa naʻe fakahōifua ki heʻene Tamai fakahēvaní. (Sione 8:29) Faʻifaʻitaki ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga peheé. “Hoko ʻo fiefia maʻu pē. Lotu maʻu pē. Fai ʻa e fakafetaʻi ʻi he meʻa kotoa pē.” (1 Tes. 5:16-18) Pea ʻoua naʻa tuku ha meʻa ke ne fakamamaʻo koe meia Sihova!

^ Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoá.

^ Sio ki he “Founga Hono ʻOhake ha Fānau Fua Fatongia” ʻi he ʻīsiu ʻo e ʻĀ Hake! ʻo Sanuali-Maʻasi 2012.

^ Sio ki he “Founga ʻe Nima ki he Moʻui Lelei Angé” ʻi he ʻīsiu ʻo e Awake! ʻo Maʻasi 2011.