Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Lo Tatou Tofi Faaleagaga

Lo Tatou Tofi Faaleagaga

“O le tofi lenei o auauna a Ieova.”​—ISA. 54:17.

1. O le ā le sauniuniga alofa ua aumaia e Ieova mo tagata?

O IEOVA o “le Atua soifua, o lē e tumau.” Ua ia faasaoina lana Afioga tusia, ina ia iloa ai e tagata mea e tatau ona fai, ma maua ai le ola e faavavau. E lē masuia taʻiala o loo iai, auā ua faapea mai le 1 Peteru 1:23-25, “o le afioga a Ieova, e tumau lea e faavavau.” E tatou te faafetaia Ieova ona ua ia aumaia le Tusi Paia, faapea le feʻau tāua o loo iai.

2. O le ā e finagalo Ieova ina ia tatou iloaina?

2 E finagalo Ieova ia tatou iloa lona suafa. O le taimi muamua na taʻua ai le suafa o Ieova i le Tusi Paia, o le Kenese 2:4 ina ua ia foafoaina le lagi ma le lalolagi. E silia ma le faatasi ona tusia e Ieova lona suafa i papamaa, lea na iai Tulafono e Sefulu. O se faataʻitaʻiga, o loo taʻua i le uluaʻi tulafono e faapea: “O aʻu o Ieova o lou Atua.” (Eso. 20:1-17) E leʻi faatagaina lava e Ieova taumafaiga a le Tiapolo e tafiesea le Tusi Paia, ina ia lē mafai ai e tagata ona aʻoaʻoina e faatatau iā te Ia faapea lona suafa.​—Sala. 73:28.

3. O le ā e finagalo Ieova e tatou te aʻoaʻoina mai le Tusi Paia?

3 Ua aʻoaʻoina tagata i le tele o manatu sesē e faatatau iā Ieova. Peitaʻi, o loo manino i le Tusi Paia le finagalo o Ieova, ina ia tatou iloa le upu moni. (Faitau le Salamo 43:3, 4.) O lea, e tatou te olioli ona e tatou te lē o iai i le pogisa faaleagaga e pei o le lalolagi.​—1 Ioa. 1:6, 7.

IA FAATĀUA LOU TOFI

4, 5. O le ā le faaeaga tautele na tatou maua i le 1931?

4 E tofu lava le atunuu ma o latou tofi, lea e aofia ai tū ma aga, aganuu, faapea le auala e ola ai o latou tagatānuu. I se tulaga talitutusa, i le avea ai o i tatou ma Molimau a Ieova, e iai foʻi o tatou tofi faaleagaga. O le fesoasoani a Ieova, ua mafai ai ona tatou malamalama i le Tusi Paia, aʻoaʻoina mea moni e faatatau iā te ia, faapea ana fuafuaga. Ua ia tuuina mai foʻi se faaeaga tautele iā i tatou, o le tauaveina lea o lona suafa.

Na tatou taliaina ma le fiafia le igoa Molimau a Ieova i le tauaofiaga i le 1931

5 I le 1931, sa faia ai se tauaofiaga i Columbus i Ohio i le Iunaite Setete. Sa lomia i le polokalame o lenā tauaofiaga le “JW.” Sa faapea mai se tasi tuafafine, na mafaufau uso ma tuafāfine po o le ā le uiga o na mataʻitusi. Sa taʻua i tatou o Tagata Aʻoga o le Tusi Paia. Peitaʻi, iā Iulai 26 i le tausaga lava lenā, na faia ai se iʻugāfono. I lenā iʻugāfono, na suia ai lenā igoa ma taʻua ai i tatou o Molimau a Ieova (Jehovah’s Witnesses). Na taliaina ma le fiafia e le aofia sa auai lenā igoa faale-Tusi Paia. (Faitau le Isaia 43:12.) Na faapea mai se tasi uso: “Na faaalia e le aofia lo latou matuā fiafia, ma o se vaaiga e lē mafaagaloina.” E ui i le ʻinoʻino o tagata i lenā igoa, ae ua silia ma le 80 tausaga o o tatou mitamita i lenei faaeaga tautele, o le taʻua o i tatou o Molimau a Ieova.

6. O le ā se isi vala e aofia ai i lo tatou tofi faaleagaga?

6 O se isi vala o lo tatou tofi faaleagaga, o le tele o faamatalaga moni ma tāua mai le Tusi Paia, e faatatau i auauna a Ieova. O se faaaʻoaʻoga, o Aperaamo, Isaako ma Iakopo. Atonu sa masani ona talatalanoa o latou aiga, i le auala e finagalo Ieova e latou te ola ai. Atonu sa fesoasoani foʻi lenā iā Iosefa e teena ai le avā a Potifara, mai le faia o le mulilua. (Kene. 39:7-9) Sa fetufaaʻi foʻi Kerisiano i le uluaʻi senituri, i faamatalaga e faatatau iā Ieova. O se faataʻitaʻiga, na faamatala e Paulo i faapotopotoga manatu sa ia aʻoaʻoina mai iā Iesu, e faatatau i le Talisuaga Afiafi a le Alii. (1 Kori. 11:2, 23) O loo iai i le Tusi Paia taʻiala i le auala e tapuaʻi ai iā Ieova “i le agaga ma le upu moni.” (Faitau le Ioane 4:23, 24.) Ua fesoasoani le Tusi Paia i tagata uma. Peitaʻi, e sili atu ona tatou faatāuaina auā o i tatou o tagata o Ieova.

7. O le ā se isi vala o le tofi faaleagaga o loo i le Isaia 54:17?

7 E aofia foʻi i le tofi faaleagaga, faamatalaga o loo i a tatou lomiga, lea e faamaonia ai ʻo loo ʻau Ieova ma i tatou.’ (Sala. 118:7) O lenā vala, e tatou te lagona ai le saogalemu e tusa pe tatou te fesagaʻia sauāga. O se isi vala o lo tatou tofi faaleagaga, o le folafolaga o loo i le Isaia 54:17: “ʻO so o se auupega ua faia e faasagatau iā te oe e lē manuia, ma o so o se laulaufaiva e tetee atu iā te oe i le faamasinoga e te taʻusalaina. O le tofi lenei o auauna a Ieova, ma o la latou amiotonu e mai iā te aʻu,’ ua fetalai mai ai Ieova.” Po o ā lava ituaiga o sauāga e faaaogā e Satani, e lē faavavau ona tatou mafatia ai.

8. O le ā o le a talanoaina i lenei mataupu, faapea le mataupu o le a sosoo mai?

8 E leʻi faatagaina e Ieova taumafaiga a Satani e tafiesea le Tusi Paia, aveesea Lona suafa, ma natia le upu moni. O le a talanoaina i nei mataupu: (1) le auala na faasaoina ai e Ieova lana Afioga; (2) faamautinoa e Ieova e iloa e tagata lona suafa; ma le (3) auala ua avea ai Ieova o le Puna ma Lē e faasaoina le upu moni.

UA IA FAASAOINA LANA AFIOGA

9-11. Ua faapefea ona faasaoina mai e Ieova le Tusi Paia?

9 Sa faasaoina e Ieova lana Afioga, e ui i taumafaiga ina ia tafiesea. Na faamatala i se tasi tusi e faapea, o le tetee i tagata lotu e taʻua o Albigenses ma Waldenses, na faasā ai i se fono na faia i Toulouse i le 1229, ona faaaogā e tagata le Tusi Paia i a latou lava gagana. O le mea foʻi lenā na tupu i se fono na faia i Sepania i le 1234, lea na taʻitaʻia e le tupu o James I. Na aafia le lotu Katoliko i lenei mataupu i le 1559, ina ua lomia e Paulo IV se lisi o Tusi Paia e faasā ona lomia pe mauaina e tagata.​—Enciclopedia Cattolica (Catholic Encyclopedia).

10 E leʻi faatagaina foʻi e Ieova taumafaiga a tagata e tafiesea le Tusi Paia. Pe tusa o le 1382, na faia ai e Ioane Uikilifi le uluaʻi faaliliuga o le Tusi Paia i le gagana faa-Peretania. O le isi tagata faaliliu o le Tusi Paia, o Viliamu Tiniteli. Ina ua lata ina fasiotia o ia, na ia alaga leotele a o saisaia o ia i se laau: “Le Alii e, ia faapupulaina mata o le tupu o Egelani.” Na fasiotia ma susunuina o ia i le 1536.

11 Na faaliliuina foʻi e Miles Coverdale le Tusi Paia i le gagana faa-Peretania i le 1535. Sa faaaogā e Coverdale se vaega o le faaliliuga a Tiniteli o le Tusi Paia. Na ia faaaogāina foʻi nisi vaega mai le Tusi Paia i le gagana Latina, faapea le faaliliuga a Matini Luteru o le Tusi Paia i le gagana Siamani. O se fiafiaga mo i tatou le mauaina O le Tusi Paia—O le Faaliliuga a le Lalolagi Fou. E manino, saʻo aʻiaʻi, ma o se meafaigaluega aogā i le galuega talaʻi. E leʻi mafai e Satani ma tagata ona tafiesea le Tusi Paia.

FAAMAUTINOA E ILOA E TAGATA LONA SUAFA

Sa faaliliuina e Tiniteli faapea isi tagata le Tusi Paia, e ui sa lamatia ai o latou ola

12. Ua faapefea ona fesoasoani le Faaliliuga a le Lalolagi Fou i tagata ina ia iloa le suafa o Ieova?

12 Na faamautinoa e Ieova e lē aveesea atoatoa lona suafa mai le Tusi Paia. Na matuā faamatilatila lenā vala, ina ua saunia le Faaliliuga a le Lalolagi Fou. I upu tomua, na faapea mai ai i latou na faaliliuina lenā Tusi Paia: “O le vala e sili ona tāua o lenei faaliliuga, o le toe tuu lea o le suafa e patino i le Atua i le tulaga e tatau ona iai i le Tusi Paia. Ua faia lenei tulaga i le faaaogāina o le suafa e masani ai i le gagana Samoa o ʻIeova,’ ma o loo tusia e 6,973 taimi i Tusitusiga Eperu, ae e 237 taimi i Tusitusiga Eleni.” Ua maua le Faaliliuga a le Lalolagi Fou a lē o le Tusi Paia atoa, pe e na o se vaega foʻi i le silia ma le 116 gagana, ma e silia ma le 178,545,862 kopi ua lomia ai.

13. O ā faamaoniga e iloa ai sa faaaogāina e tagata le suafa o Ieova talu mai le amataga?

13 Sa faaaogāina foʻi e Atamu ma Eva le suafa o Ieova. (Kene. 4:1) I le Kenese 9:26, ua faaalia ai na faaaogāina foʻi e Noa le suafa o Ieova, ina ua ia faapea mai: “Ia faamamaluina Ieova, le Atua o Semu.” O Ieova lava ia na fetalai: “O aʻu o Ieova. O loʻu igoa lea; ou te lē avatua loʻu mamalu i se tasi.” (Isa. 42:8) Na ia toe fetalai foʻi i le Isaia 45:5 e faapea: “O aʻu o Ieova e leai se isi. E leai se isi Atua seʻi vaganā ai aʻu.” Ua faamautinoa e Ieova ia iloa e tagata lona suafa. O lea, o se faaeaga mo i tatou le faaaogāina o lenā suafa, faapea le avea o i tatou ma ana Molimau. O le māfuaaga lea ua faapea mai ai le Salamo 20:5: ʻE sii aʻe a matou tagāvai i le suafa o lo matou Atua.’

14. E faapefea ona faamaonia e lē na o le Tusi Paia o loo taʻua ai le suafa o Ieova?

14 E lē na o le Tusi Paia o loo taʻua ai le suafa o Ieova. O loo tusia foʻi i le Maa Moapi sa maua i Tipona, o se vaipanoa e 13 maila (21 km) le mamao mai le itu i sasaʻe o le Sami Mate. O loo tusia ai foʻi faamatalaga e faatatau i le tupu o Isaraelu o Omeri. E lē gata i lea, o faamatalaga a le tupu o Moapi o Mesa, i le taua sa ia faia ma le nuu o Isaraelu. (1 Tu. 16:28; 2 Tu. 1:1; 3:4, 5) Peitaʻi, o le vala e sili ona mataʻina ai, ona o loo tusia ai le suafa o Ieova i le gagana Eperu i mataʻitusi e fā o le “YHWH,” e taʻua o le Tetakalamatone. O loo tusia foʻi nei mataʻitusi i omea sa maua mai i Lakisa i Isaraelu.

15. O le ā le Septuagint, ma aiseā sa manaʻomia ai?

15 E silia ma le 2,000 tausaga ua mavae talu ona faaliliuina Tusitusiga Eperu i le gagana Eleni. Na taʻua lenā faaliliuga o le Septuagint. Aiseā na manaʻomia ai lenā faaliliuga? E 70 tausaga o ave faatagataotaua tagata Iutaia i Papelonia. Ina ua faasaʻolotoina i latou i le 537 T.L.M., sa iai pea nisi na nonofo i Papelonia. Ae a o faagasolo taimi, sa siitia atu le toʻatele o tagata Iutaia i Alesania i Aikupito. O le gagana autū i lenā vaipanoa o le gagana Eleni. O lea, sa manaʻomia ai e nei tagata Iutaia se faaliliuga Eleni o Tusitusiga Eperu. E iai kopi o le Septuagint o loo taʻua ai le suafa o Ieova i le gagana Eperu.

16. Aumai se faaaʻoaʻoga o se tusi na faaaogāina ai le suafa o Ieova.

16 I le 1640, na lomia ai le tusi o le Bay Psalm Book. O lenei tusi, o se faaliliuga o le tusi o Salamo i le faa-Peretania mai i le gagana Eperu. O le uluaʻi tusi lenei sa lomia i kolone a Egelani na iai i Amerika. O loo faaaogā foʻi i lenei faaliliuga le suafa o Ieova. O se faataʻitaʻiga, i le Salamo 1:1, 2, o loo taʻua ai e lē savali le tagata amiotonu i ala o le tagata amioleaga, ae e “naunau o ia i le tulafono a Ieova.” Mo nisi faamatalaga e uiga i le suafa o Ieova, tagaʻi i le itulau e 195 o le tusi O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia?, i le mataupu “Le Uiga o le Suafa o le Atua ma le Auala e Taʻu Ai.”

FAASAOINA E IEOVA LE UPU MONI

17, 18. (i) O le ā le “upu moni”? (ii) O ā aʻoaʻoga e aofia ai i “upu moni o le tala lelei”?

17 O loo tatou auauna ma le fiafia iā ʻIeova le Atua moni.’ (Teu. 7:9) O le upu moni, o le mea moni lea e faatatau i se mea. I uluaʻi gagana na tusia ai le Tusi Paia, e masani ona faasino atu le upu na faaliliuina mai ai le “upu moni” i se mea moni, e tonu, ma e maufaatuatuaina.

18 Ua faamautinoa e Ieova e tatou te iloa le upu moni, ma ua ia fesoasoani foʻi i lo tatou aʻoaʻoina atili o lenā upu moni. (2 Ioa. 1, 2) Ua faapea mai le Faataoto 4:18, “o le ala o ē e amiotonu ua pei o le susulu o le malamalama lea e atili ai ona malamalama ma malamalama pea, seʻia oo ina matuā ao lelei le aso.” Na tatalo Iesu i le Ioane 17:17 e faapea: “O lau afioga o le upu moni lea.” O loo iai i le Afioga a le Atua “upu moni o le tala lelei,” po o aʻoaʻoga uma faa-Kerisiano. (Kala. 2:14) E aofia i nei aʻoaʻoga le mea moni e faatatau i le suafa o Ieova, lana pule silisili ese, le taulaga togiola a Iesu, le faamoemoe o le toetū, faapea le Malo. Seʻi o tatou iloiloina nei le auala na faasaoina ai e Ieova le upu moni, e ui i taumafaiga a Satani e taofia.

E LEʻI TAOFIA LE UPU MONI

19, 20. (i) O ai Nimarota? (ii) O le ā na taumafai tagata e fai i le taimi o lana pulega?

19 Ina ua mavae le Lolo, sa iai se tagata tulimanu malosi e igoa iā Nimarota, ma o sē sa tetee iā Ieova. (Kene. 10:9) Sa ia tapuaʻi iā Satani, ma e tutusa ma i latou sa tetee iā Iesu. I le Ioane 8:44, na fetalai ai Iesu e uiga iā i latou e faapea: ʻO outou e mai i lo outou tamā le Tiapolo, ma ua outou mananaʻo foʻi e faia mea e tuʻinanau i ai lo outou tamā. E leʻi tumau lava o ia i le upu moni.’

20 Na pulea e Nimarota Papelu, faapea isi aai sa i le va o le Vaitafe o Tikarise ma Eufirate. (Kene. 10:10) Atonu sa ia taulamua i le fausiaina o Papelu ma lona ʻolo, i le pe tusa o le 2269 T.L.M. Na feteenaʻi o latou faanaunauga ma le finagalo o Ieova ina ia ʻainā e tagata le lalolagi. Na latou faapea mai: “Ō mai ia! Seʻi o tatou fausia se aai ma se ʻolo e oo lona tumutumu i le lagi, ina ia taʻutaʻua ai i tatou, ina neʻi taapeape solo i tatou i le fogāeleele.” Peitaʻi, e leʻi māeʻa lenā galuega, ona sa ʻfaafenuminumiaʻi e Ieova le gagana a le lalolagi.’ O lea, sa ō ese ai loa tagata mai Papelu. (Kene. 11:1-4, 8, 9) Sa taumafai Satani e tafiesea le tapuaʻiga moni, ae ia tapuaʻi atu tagata iā te ia. Peitaʻi, e leʻi faatagaina e Ieova lenā mea e tupu, auā o loo faatoʻateleina pea Ona tagata tapuaʻi.

21, 22. (i) Aiseā e lē mafai ai ona tafiesea le tapuaʻiga moni? (ii) O le ā o le a talanoaina i le mataupu o loo sosoo mai?

21 O Ieova o lo tatou Aʻoaʻo Sili. Ua ia faamautinoa ua faasaoina lana Afioga, ia tatou iloa lona suafa, ma aʻoaʻoina le upu moni. O māfuaaga na e lē mafai ai ona tafiesea le tapuaʻiga moni. (Isa. 30:20, 21) E maua le fiafia moni, pe a tatou tapuaʻi iā Ieova i lana auala. Peitaʻi, e na o mea moni e tatau ona tatou talitonu i ai, ma ia mulimuli i le taʻitaʻiga a le agaga paia.

22 I le mataupu o loo sosoo mai, o le a talanoaina ai le amatamataga mai o aʻoaʻoga sesē e faatatau i le Atua. E lē o taʻua i le Tusi Paia na aʻoaʻoga sesē, ma ua faamanuiaina i tatou e Ieova i le faailoa mai o mea moni e faatatau iā te ia. O nei mea uma e aofia i lo tatou tofi faaleagaga tautele.