Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Tika Itye ki Pwoc pi Ginaleyawa I Yo Me Cwiny?

Tika Itye ki Pwoc pi Ginaleyawa I Yo Me Cwiny?

“Lubanga . . . nyuto ni eparo pi lurok kun kwanyo ki i kingi lwak ma gilwongo ki nyinge.”​—TIC PA LUKWENA 15:14.

1, 2. (a) “Aduc [nyo ot ker] pa Daudi” obedo gin ango dok onongo kibigero odoco nining? (b) Angagi ma gitye ka tic kacel macalo lutic pa Jehovah i kare-ni?

 I COKKE mo ma pire tek ma lukiko madit obedo iye i Jerucalem i mwaka 49 K.M., lapwonnye Yakobo owaco ni: “Cimeon [Petero] dong otito kit ma Lubanga okwongo nyuto kwede ni eparo pi Lurok kun okwanyo ki i kingi lwak ma gilwongo ki nyinge. Man aye lok ma yam lunebi gucwako, macalo gicoyo ni, ‘I nge meno abidwogo ci abigero aduc pa Daudi ma yam opoto pinyi-nyi, abigero odoco ka ma yam oballe, abiroco odoco amiyo cung maber, wek jo mudonge guyeny Rwot, kacel ki Lurok ducu ma gilwongogi ki nyinga. Meno Rwot aye ma owaco ma omiyo lok meno ongene nia wa con.’”​—Tic. 15:13-18.

2 “Aduc [nyo ot ker] pa Daudi” opoto i kare ma kituro ker pa Kabaka Jedekia. (Amoc 9:11) Ento “aduc” man onongo kibigero odoco ka Yecu ma en lakwar Daudi-ni odoko Kabaka ma biloc pi naka. (Ejek. 21:27; Tic. 2:29-36) Kit ma Yakobo otito kwede i cokkegi-ni, lok pa lanebi Amoc-ni onongo tye ka cobbe i coko Lujudaya ki Lurok ma gibiloc kacel i Ker-ri. I kare-ni, udong jo ma kiwirogi kacel ki dano milion mapol ata ma gin “romi mukene” pa Yecu gitye ma gunotte i tito lok ada me Baibul macalo lutic pa Jehovah.​—Jon 10:16.

JO PA JEHOVAH GURWATTE KI ATEMATEMA

3, 4. Jo pa Jehovah gucung matek i niyegi nining i kare ma gitye i Babilon?

3 I kare ma kitero Lujudaya i opii i lobo Babilon, onongo nen atir ka maleng ni ‘aduc pa Daudi opoto’ woko. Kit ma dini goba onongo pol ata i Babilon-ni, jo pa Lubanga gucung matek nining i niyegi pi mwaki 70 ma gubedo kwede kunnu cakke i mwaka 607 K.M.P. nio kwede i mwaka 537 K.M.P.? Gin gucung matek kit ma jo pa Jehovah i kareni gitye ka cung kwede matek i lobo pa Catan-ni. (1 Jon 5:19) Ginaleyagi i yo me cwiny okonyogi me timo meno.

4 Macalo but ginaleyawa i yo me cwiny, watye ki Lok pa Lubanga. I kare ma gitye i opii i Babilon, Lujudaya onongo gitye ki but Ginacoya Maleng keken, ento onongo gitye ki ngec i kom Cik ma Kimiyo bot Moses kacel ki Cik Apar. Gin onongo gingeyo ‘wer ma loko lok i kom Cion,’ wigi onongo po i kom carolok mapol, dok onongo gitye ki ngec i kom jo mogo ma gubedo lugen bot Jehovah i kare mukato angec. Ada, opii magi gukok ma cwinygi ton i kare ma wigi opo i kom Cion, ki bene wigi pe owil i kom Jehovah. (Kwan Jabuli 137:1-6.) Meno okonyogi me gwoko gennegi kadi wa i kare ma gitye i Babilon, ka ma pwony ki tim goba me tekwaro pol iye-ni.

TRINITI PE OBEDO GIN MANYEN

5. Gin ango ma moko botwa ni Lubabilon ki jo Ejipt onongo giworo triniti?

5 Triniti onongo tye pwony ma pire tek adada ma gitiyo kwede i woro i Babilon. Triniti acel pa Lubabilon onongo tye iye Sin (lubanga me dwe), Shamash (lubanga me ceng), ki dong Ishtar (lubanga me nyodo ki lweny). I kare macon i Ejipt, onongo kitero ni lubanga ma laco ginyomme gin ki lubanga ma dako ci ginywalo latin laco. Buk me New Larousse Encyclopedia of Mythology waco ni: “Gin adek-ki gidoko triniti ka ma wego pol kare pe kitero calo lubanga madit ento cwinye yom me bedo kacel ki wode cawa weng, kun lubanga ma dako aye kitero calo ngat ma pire tek.” Triniti acel pa jo Ejipt onongo tye iye lubanga ma laco ma nyinge Osiris, lubanga ma dako Isis, ki dong wodgi Horus.

6. In itwero gonyo te lok man ni Triniti-ni nining, dok kigwokowa pe me ye pwony goba man nining?

6 Dini pa Lukricitayo ata-ni bene giworo Triniti. Lupwonye dini gipwonyo ni Won, Wod ki dong cwiny maleng gitye Lubanga acel. Ento man obedo lweny i kom twero me loc pa Jehovah, ma weko nen calo i wacci en tye triniti​—ma tere ni en tye acel me adek pa lubanga mo. Jo pa Jehovah kigwokogi ki i pwony goba macalo man pien gin giye lok man ma tye i ginacoya ma wacci: “Wuwiny, wun jo Icrael: Rwot [Jehovah] Lubangawa en Rwot acel.” (Nwo. 6:4) Kit ma Yecu oloko kun tiyo ki ginacoya meno-ni, tika tye Lakricitayo ma twero kwero lokke?​—Mar. 12:29.

7. Pingo pe twere pi ngat moni me nongo batija i nyuto dyerene bot Lubanga ka ce en pud ye pwony me Triniti?

7 Pwony me Triniti pe rwatte ki cik ma Yecu omiyo bot lulub kore ni: “Wuciti wucilok jo me rok ducu gudok jo ma luba, kun wubatijagi i nying Won ki Wod ki cwiny maleng.” (Mat. 28:19) Wek kibatija ngat mo me bedo Lakricitayo me ada dok ngat acel i kin Lucaden pa Jehovah, en myero kong oye ni Won, ma en Jehovah-ni, aye dit loyo ki bene oye rwom kacel ki twero pa Yecu, ma Wod pa Lubanga. Jo ma gibinongo batija myero bene guye ni cwiny maleng obedo teko ma Lubanga tiyo kwede ento pe ngat acel i kin Triniti. (Acak. 1:2) Ka ngat moni pud ye pwony me Triniti ci pe kibatija en. Man weko dyerene bot Lubanga Jehovah bedo gin ma konye pe. Cwinywa yom ni ginaleyawa i yo me cwiny pud dong ogwokowa pe me ye pwony goba man ma pe keto deyo i kom Lubanga-ni!

TIM TYET TYET OCAKO NYA MAPOL!

8. Lubabilon onongo gineno lubange kacel ki jogi nining?

8 Pwony goba, lubange goba, jogi, kacel ki tim tyet tyet onongo dwong ata i dini me Babilon. Buk ma kilwongo ni The International Standard Bible Encyclopaedia wacci: “Jogi ma rwomgi onongo cok ki pa lubange me Babilon onongo gitye ki teko me kelo two mapat pat ma mako co. Ludini mapol me Babilon nen calo onongo dong gumoko tamgi me medde ki lweny matek i kom jogi magi ma onongo unogi-ni, ki dok onongo gilego bot lubangegi ka gimito kemme ki jogi magi.”

9. (a) I nge cwalogi i opii i Babilon, Lujudaya mapol gupoto i owic me pwony goba pa dini nining? (b) Ngo ma gwokowa ki i adwogi marac ma jogi kelo?

9 I nge cwalogi i opii i Babilon, Lujudaya mapol gupoto i owic me ye jami ma pe rwatte ki ginacoya. I kare ma gucako ye pwony pa Lugrik, onongo dong yot bot jogi me doro Lujudaya mapol pien guye tam ni jogi twero bedo ki kit maber nyo marac. Ginaleyawa i yo me cwiny gwokowa ki i adwogi marac ma jogi kelo pien wangeyo ni Lubanga okwero tim me tyet pa Babilon-ni. (Ic. 47:1, 12-15) Medo i kom meno, waye lubo cik pa Lubanga ma kwero tim tyet tyet.​—Kwan Nwoyo Cik 18:10-12; Niyabo 21:8.

10. Ngo ma waromo wacone ma lubbe ki pwony kacel ki tic pa Babilon Madit?

10 Pe Lubabilon keken aye gubedo ka timo tim tyet tyet, ento jo ma cwako Babilon Madit, ma obedo dini goba ducu me wi lobo-ni, bene dong gudonyo iye. (Yabo 18:21-24) Buk ma kilwongo ni The Interpreter’s Dictionary of the Bible wacci: “Babilon [Madit-ti] pe kwako ker nyo tekwaro acel keken. Kwako woro cal lubange ma ka lobo moni.” (Vol. 1, pot karatac. 338) Kadi bed opong ki tim tyet tyet, woro cal, ki dong bal mukene, Babilon Madit-ti gire pud tye​—ento pe pi kare malac.​—Kwan Niyabo 18:1-5.

11. Lok mene me ciko dano ma kicoyo i bukkewa wek wagwokke ki tim tyet tyet?

11 Jehovah owacci: ‘Pe atwero ciro balwu me tim tyet tyet.’ (Ic. 1:13) I cencwari me 19, dano mapol onongo gudonyo i tim tyet tyet. Zion’s Watch Tower me Mai 1885 owacci: “Bedo ki niye ni jo muto pud gikwo i kabedo mukene nyo i yo mo mapat-ti pe obedo pwony manyen. Man onongo tye but woro me dini i kare macon, dok obedo guti me niye ducu me tekwaro.” Wi Lubele-ni omedo ni pwony goba ma kiwaco ni jo muto kubbe ki jo makwo-ni “gengo nge ‘jogi’ dok minigi kero me bwolo jo makwo ni gibedo tipo pa jo muto. Gin gitiyo ki diro man wek pe kingegi, dok gimedde ki tuko ki kwo kacel ki wi jo mapol.” Buk mo matidi ma kicoyo wacon ma wi lokke tye ni What Say the Scriptures About Spiritism? ociko bene dano i kom lok man kit ma kitye ka cikowa kwede i bukkewa i kare-ni.

JO MUTO TIKA GITYE KA DENO CAN KA MO?

12. Pi teko pa cwiny pa Lubanga, Solomon oloko gin ango i kom jo muto?

12 “Jo ducu ma gingeyo lok me ada” giromo gamo lapeny man. (2 Jon 1) Wan ducu waye lok ma Solomon ocoyo ni: “Gwok makwo ber kato labwor muto. Jo makwo gingeyo ni gibito, ento jo ma dong guto woko pe gingeyo gin mo, . . . Kit gin mo keken ma inongo oye cingi me atiya, ti ki tekki; pien tic nyo tam nyo ngec nyo ryeko mo dong pe i lyel [bur], ka ma ibecito iye-.”​—Latit. 9:4, 5, 10.

13. Tekwaro ki dini pa Lugrik ogudo Lujudaya nining?

13 Lujudaya onongo gitye ki kero me ngeyo lok ada i kom gin ma timme i nge to. Ento, i kare ma kipoko lobo Grik i kin lutel wi mony pa Alegijanda Madit, kitute me ribo Juda ki Ciria kun kitiyo ki dini kacel ki Tekwaro pa Lugrik. Macalo adwogine, Lujudaya gujolo pwony goba ni tye gin mo ma medde ki kwo ka dano oto ki bene ni tye kabedo mo ma ki uno iye dano. Lugrik aye pe gucako kati ki tam ni tye lobo mo ma opong ki dano ma gideno can, ento Lubabilon con onongo gitamo ni tye “lobo . . . mo ma opong ki jami maraco, . . . dok lubange ki jogi ma gitek dok ma wigi lit aye giloyo.” (The Religion of Babylonia and Assyria) Ada, Lubabilon onongo giye ni tye gin mo ma medde ki kwo ka dano oto.

14. Ngec ango ma Yubu ki Abraim onongo gitye kwede i kom too ki nicer?

14 Kadi bed ni Yubu ma kite atir-ri onongo pe ki Ginacoya, ento en onongo ngeyo lok ada madok i kom to. En onongo ngeyo ni Jehovah tye Lubanga ma lamar dok tye ki miti matek me cero en Yubu. (Yubu 14:13-15) Abraim bene onongo tye ki niye i kom nicer. (Kwan Jo Ibru 11:17-19.) Kit ma pe twere me cero ngat mo ma pe to-ni, co magi ma gilworo Lubanga-ni onongo pe giye ni tye gin mo ma medde ki kwo ka dano oto. Labongo goba, cwiny pa Lubanga okonyo Yubu ki Abraim me niang lok ada ma lube ki gin ma timme i nge to ki bene me bedo ki niye i kom nicer. Lok ada magi gitye but ginaleyawa i yo me cwiny.

“KOKO DANO”​—GIN MA PIRE TEK

15, 16. Kikokowa ki i bal ki to nining?

15 Cwinywa yom ni Lubanga onyutiwa lok ada ma lube ki yo ma etiyo kwede me larowa ki i bal ki to ma walako ki bot Adam. (Rom. 5:12) Wangeyo ni Yecu “pe obino wek kitii pire, ento wek en etii pi dano; ki me miyo kwone pi koko jo mapol.” (Mar. 10:45, Baibol pa Katoli) Pud dong ber me ngeyo ni ‘Kricito Yecu okokowa.’​—Rom. 3:22-24.

16 Onongo mitte ni Lujudaya kacel ki Lurok me cencwari me acel gungut i kom balgi kun gibedo ki niye i kom ginkok pa Yecu. Ka pe, ci onongo pe kibitimo botgi kica pi balgi. Rom aroma bene i kare-ni. (Jon 3:16, 36) Ka ngat moni omoko i pwony goba mogo calo Triniti ki bene ni tye gin mo ma medde ki kwo ka dano oto dok pe mito wekogi, ci en pe binongo adwogi maber ma bino pi ginkok-ki. Ento wan dong wawekogi woko. Wangeyo lok ada madok i kom “Wode ma emaro. Koko dano, ma en aye weko bal, a ki bote.”​—Kol. 1:13, 14.

MEDDE ANYIM KI TIC PI JEHOVAH!

17, 18. Kakwene ma waromo pwonyo iye jami mabeco madok i kom Lucaden pa Jehovah, dok adwogi ango ma wanongo?

17 Tye jami mapol ma waromo lok iye madok i kom pwony me ada ma wajologi, jami mutimme i komwa macalo lutic pa Lubanga, ki dong jami me cwiny ki me kom ma watye ka nongo mitte. Pi mwaki mapol, i Yearbooks kibedo ka coyo jami ma yomo cwinywa ma lubbe ki ticwa i twok lobo lung. Lok kom Lucaden pa Jehovah tye nonge i vidio me Faith in Action, Bute me 1 ki 2, ki bene i bukke calo Jehovah’s Witnesses​—Proclaimers of God’s Kingdom. Magajinwa bene tito jami ma gudo cwinywa ma gutimme i kwo pa omegiwa ki lumegiwa me amara.

18 Wanongo adwogi maber ka wapwonyo jami mapol mutimme i dul pa Jehovah, kit macalo Luicrael onongo gibinongo adwogi maber ka gutamo pi kit ma Lubanga olarogi kwede ki i opii i Ejipt-ni. (Nia 12:26, 27) I kare ma Moses dong oti, en oloko i kom tic mabeco ma Lubanga otimo kun cuko cwiny jo Icrael ni: “Po i kom kare ma yam con ca, tam pi lwak mwaka pa yalwak macon. Peny woru, ci binyutti maber, ki ludongowu bene gibititti.” (Nwo. 32:7) Macalo ‘lwak pa Jehovah, ma wan romine ma en kwayowa-ni,’ wan ducu wapako Lubanga kun watito pi tic matego ma en otimo. (Jab. 79:13) Medo i kom meno, omyero wangi jami mutimme i kom Lucaden pa Jehovah, wanong pwony ki iye, ki dok wago pulan pi anyim.

19. Myero watim gin ango kit ma watye ka nongo mit pa lok me ada-ni?

19 Cwinywa yom ni pe watye ka bange i col piny ento watye ka nongo mit pa lok me ada. (Car. 4:18, 19) Pi meno, wakwanu Lok pa Lubanga ki cwinywa ducu kun watito ki mit kom bot jo mukene lok me ada, kun wabedo ki cwiny pa laco jabuli ma opako Rwot Jehovah, Ngat ma Loyo polo ki lobo ni: “Abipaki pi porreni keken. Ai Lubanga, ibedo ka pwonya cakke ka tinona, pi meno pud atuco pi ticci me aura ducu ma itiyo. Pe ibwota ata, ai Lubanga, kadi bed i kare ma dong ati ma wiya otwi lwar; ento bed kweda nio ka atuco pi tekki bot yalwak ducu me kare me anyim.”​—Jab. 71:16-18.

20. Lok mene ma pigi tego ma okemowa i kare-ni, dok itamo iye ningo?

20 Macalo jo ma gudyere bot Jehovah, wangeyo pyem ma kikelo i kom twero me loc pa Lubanga ki dong gwoko gene pa dano. I kom lok ada, watito lok ma dano pe romo kwerone ni Jehovah aye Ngat ma Loyo polo ki lobo, ma myero wami woro bote ki cwinywa ducu. (Yabo 4:11) Pien watye ki cwiny mere maleng, watito kwena maber-ri bot jo ma mwol, wakweyo cwiny jo ma cwinygi cwer ki dok ma gikumo. (Ic. 61:1, 2) Kadi bed ni tute pa Catan me loyo jo pa Lubanga ki dano ducu-ni pe onyako nyige, wan watye ki pwoc madit atika pi ginaleyawa i yo me cwiny dok wamoku tamwa me gwoko gennewa bot Lubanga kun wapako Rwot Jehovah, Ngat ma Loyo polo ki lobo, cakke tin-ni ki pi naka.​—Kwan Jabuli 26:11; 86:12.