Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Ove upanda Epingo Lietu Tuapewa Na Huku?

Ove upanda Epingo Lietu Tuapewa Na Huku?

“Huku . . . wahimbika okutala nawa momalongo, opo aholovonemo ovanthu vaihanwa enyina liae.”—ATOS 15:14.

1, 2. (a) “Ekaka lia David” ankho oityi, iya oñgeni liapinduluapo? (b) Hono, ovanthu va Jeova ovalie?

 MOKUEENDA kueliongiyo enene lialingilwe no nonkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova mo Jelusalei menima 49 P.K., omulongwa Tiagu wapopile okuti: “Simiau [Petulu] wahipulula nawa oñgeni Huku, otyikando tyotete ahimbika okutala nawa momalongo, opo aholovonemo ovanthu vaihanwa enyina liae. Iya otyo tyelikuata no nondaka mbo Vauli, ngetyi tyahonekwa okuti: ‘Konyima yovipuka evi, mandyikondoka andyipindulapo ekaka lia David, liatoka. Omiti viatyo mandyivitungu vali nawa, andyivikatula. Opo vana vesalapo vaovole Jeova nombili, kumwe novanthu vomalongo aeho, ovanthu vaihanwa enyina liange, otyo tyapopia Jeova ukahi nokulinga ovipuka evi, viiwe tunde kohale.’”—Atos 15:13-18.

2 “Ekaka lia David lilekesa onohamba mbatunda mombunga ya David,” iya liatoka etyi Zedekia Ohamba yahulililako yo Judaa yapoluako. (Amós 9:11) Mahi, “ekaka” olio malikapinduluapo na Jesus ombuto ya David, iya akala Ohamba yaapeho. (Ezequiel 21:27; Atos 2:29-36) Tiagu wapopile okuti eulo olio tupu ankho lipopia okuti ova Judeu nono Sindiyu, mavalembulwa avakakala onohamba keulu kumwe na Jesus. Ovalembulwa ovo, ‘ovanthu’ vaihanwa enyina lia Jeova. Otyinyingi “tyonongi ononkhuavo” mba Jesus vekahi nokuvekuatesako okuivisa otyili tyo.—João 10:16.

OVANTHU VA JEOVA VAKALELE NOTYITATEKA

3, 4. Oityi tyakuatesileko ova Judeu ankho vekahi Mombambilonia okutualako noupanga wavo na Jeova?

3 Etyi ova Judeu vatuailwe koukonde ko Mbambilonia, ankho tyamoneka nawa okuti “ekaka lia David” liatoka. Ova Mbambilonia ankho vafenda ono huku mbomatutu. Moluotyo, oñgeni ovanthu va Huku ankho mavetyivili okutualako noupanga wavo na Jeova mokueenda kuomanima 70 vakala Mombambilonia, okupolelela menima 607 P.K.E. alo mo 537 P.K.E.? Vetyivilile okutualako noupanga wavo na Jeova ngetyi onthue hono tutyivila, namphila tukahi mouye wa Satanasi. (1 João 5:19) Tyevekuatesileko okulinga ngotyo, epingo liavo vapewa na Huku.

4 Mepingo lietu tuapewa na Huku muakutikinya Ondaka yae. Ova Judeu ankho vekahi koupika Mombambilonia, ankho vetupu Ombimbiliya aiho, mahi ankho vei Ovitumino Viapelwe Moisesi, Novitumino viavio Ekwi. Tupu ankho vei “oviimbo vio ko Siau,” no nonthengele-popia ononyingi, nokuanoñgonoka nawa ovilinga vio vaumbili va Jeova vokohale. Tyotyili, ova Judeu ovo valilile mokonda ankho vahanda okukondoka kotyilongo tyavo, iya kavalimbilwe Jeova. (Tanga Salmo 137:1-6.) Otyo tyevekuatesileko okutualako noupanga wavo na Jeova namphila ankho vekahi Mombambilonia ankho mulingwa ovivi nokulongeswa omatutu omanyingi.

ELONGESO LIOUTATU UKOLA HEPEKO

5. Outatu patyi ukola ankho ufendwa nova Mbambilonia nova Egitu kohale?

5 Outatu ukola ankho ulongeswa unene monongeleya mbo Mbambilonia. Outatu umwe ukola wo Mbambilonia ankho wakutikinya Sim (huku-hanyi), Xamaxe (huku-kumbi), na Istar (huku yolutyito novita). Ova Egitu ankho vafenda ono huku mbakutikinya ovanthu vetatu, he, na ina, nomona. Namphila ono huku ombo ankho mbulinga onthele youtatu ukola, ankho pamwe kambutalwa ngatyina mbelifwa. Elongeso limwe lioutatu ukola mo Egitu ankho liakutikinya huku Osíris, na Ísis huku yomukai, nomona wavo Hórus.

6. Outatu Ukola oityi? Omokonda yatyi ovanthu va Jeova vehetavelela kelongeso olio?

6 Ovakristau vomouye navo vafenda Outatu Ukola. Ovalongesi vavo vapopia okuti Tate, Nomona, nospilitu sandu aveho o Huku wike. Elongeso olio kaliaviukile mokonda ngotyo tyimoneka ngoti Jeova utupu epondolo mokonda onthele imwe vala ikahi mu Huku. Ovanthu va Jeova vaamenwa komatutu oo, mokonda vetavela onondaka ombu mbatumwa okuhonekwa na Huku, mbati: “Jeova Huku yetu, oe vala aike Jeova.” (Deuteronômio 6:4) Jesus wapopile vali onondaka ombo, iya Ovakristau votyotyili vetavela etyi Jesus apopia.—Marcos 12:29.

7. Oityi omunthu esukisa okutavela konthele ya Huku tyina nkhele ehenembatisalwe opo akale Omukristau wotyotyili?

7 Jesus wapopilile ovalanduli vae opo “valongese ovanthu movilongo aviho opo vakale ovalongwa, nokuvembatisala menyina lia Tate, no lio Mona, no liospilitu sandu.” (Mateus 28:19) Otyo tyilekesa okuti opo omunthu ambatisalwe akala Omukristau wotyotyili, umwe po Nombangi ya Jeova, wesukisa okunoñgonoka okuti Tate, Jeova utumina Jesus, nokuti Jesus weile pano pohi aave omuenyo wae ngotyilikutila Omona wa Huku. Tupu wesukisa okutavela okuti ospilitu sandu ononkhono mba Huku mbuundapa, hantheleko Youtatu Ukola. (Gênesis 1:2) Omunthu utualako okutavela Koutatu Ukola, kapondola okulipakula ku Jeova Huku ambatisalwa. Tupandula unene epingo lietu tuapewa na Huku lituyakulila opo tuhetavele elongeso olio lipenyesa Huku!

OWANGA!

8. Oñgeni ova Mbambilonia ankho vatala ono huku novilulu?

8 Ovambambilonia ankho kavetavela vala kono huku mbavo, mahi tupu ankho vetavela kovilulu, no kowanga. Omukanda The International Standard Bible Encyclopedia wati: “Ovambambilonia ankho vetavela okuti ovilulu vipondola okuvelesa ovanthu, iya ankho velikuambela kono huku mbavo okuiita opo mbuveamene kovilulu.”

9. (a) Etyi vatunda koupika Mombambilonia, oñgeni ova Judeu ovanyingi vanyonenwe nomalongeso onongeleya mbomatutu? (b) Oñgeni tuamenwa kovilulu?

9 Etyi ankho vekahi Mombambilonia, ova Judeu ovanyingi velilongesile omalongeso omatutu. Konyima, ovanyingi avahimbika okutavela elongeso liova Gregu liokuti kuna ovilulu ovivi noviwa. Mahi, Huku utupopila okuti owanga, ine okuovola okupopia novilulu, katyaviukile iya tyituetela ovitateka. Otyili otyo, onthele imwe yepingo tuapewa na Huku. (Isaías 47:1, 12-15) Tuamenwa mokonda katutavela kowanga ngetyi Huku etulongesa.—Tanga Deuteronômio 18:10-12; Revelação 21:8.

10. Ombambilonia Onene oityi? Omalongeso ahaviukile, novituwa ovivi vionongeleya, viatuka pi?

10 Tupu, ovanyingi hono vekahi monongeleya mbomatutu, vehole owanga, ngetyi kohale ovanthu ankho valinga mo Mbambilonia. Otyo Ombimbiliya ipopila onongeleya ambuho mbomatutu okuti Ombambilonia Onene. (Revelação 18:21-24) Tyotyili onongeleya mbomatutu mbelifwa nonongeleya ankho mbukahi Mombambilonia mokonda omo mutuka omalongeso aeho ahaviukile, novituwa ovivi. Ombambilonia Onene apa katutu maihanyuako mokonda yokuhole owanga, nokufenda ovilolo, nokulinga ononkhali ononkhuavo.—Tanga Revelação 18:1-5.

11. Omalondolo patyi konthele yowanga ekahi momikanda vietu?

11 Jeova wapopile okuti: “Owanga, ame ndyuyele.” (Isaías 1:13) Motyita 19, ovanthu ankho vehole unene owanga. Moluotyo, o Torre de Vigia de Sião (mo Ingelesi) ya Maio yo 1885 yapopile konthele yotyo. Yapopile okuti onongeleya mbokohale ankho mbulongesa okuti vokuankhia vatualako nomuenyo komphangu onkhuavo, nokuti oviso viomihoko aviho vituka kolusoke luokuti vokuankhia vatualako nomuenyo mouye omukuavo. Tupu yapopile okuti ovilulu ankho vilipilulula avikala ngatyina ovanthu vokuankhia, aviovola okupopia no vokuna omuenyo, moluotyo ovilulu ankho vihongiliya omalusoke novituwa viovanthu ovanyingi. Omukanda What Say the Scriptures About Spiritism? (Oityi Ovihonekwa Vipopia Konthele Yowanga) waavele omalondolo elifwa noo, tupu nomikanda vietu omikuavo omipe.

OKUTI VOKUANKHIA VAMONA EMONE MOUYE OMUKUAVO?

12. Oityi Salomau apopile konthele yo vokuankhia?

12 “Aveho vanoñgonoka otyili” vetyii okuti vokuankhia kavekahi nokumona emone. (2 João 1) Salomau wapopile konthele yavana vekahi ‘Momaendo’ okuti: “Hahe vali otyimbwa tyina omuenyo, tyipona onkhulika yankhia. Mokonda ovanthu vokuna omuenyo vetyii okuti mavankhi, mahi vokuankhia, kavei vali natyike, . . . Atyiho omaoko ove apondola okulinga, tyilinga nononkhono mbove ambuho. Mokonda Meendo omphangu moende mutupu ovilinga, nokusoka, nenoñgonoko, nonondunge.”—Eclesiastes 9:4, 5, 10.

13. Etavelo patyi ova Judeu valongesilwe nongeleya noviso viova Gregu?

13 Jeova wapopilile ova Judeu otyili konthele yononkhia. Mahi etyi ovatumini vo Gresia vahimbika okutumina o Judaa no Siria, vakuluminyine ovanthu okutavela ongeleya yo Gresia noviso viavo. Moluotyo, ova Judeu avahimbika okutavela elongeso liomatutu liokuti tyina omunthu ankhia mokati kae mutunda ohande itualako nomuenyo. Iya ohande oyo yenda mouye omukuavo opo ikamoneswe ononkhumbi. Ova Gregu havoko vahinda olusoke luokuti onohande mbovanthu mbukamoneswa emone mouye omukuavo. Omukanda The Religion of Babylonia and Assyria (Ongeleya yova Mbambilonia nova Asiria) upopia okuti ova Mbambilonia ankho vetavela okuti kuna ouye omukuavo omu ono huku novilulu vimonesa ovanthu ononkhumbi. Tyimoneka nawa okuti ova Mbambilonia ankho vetavela okuti ohande kainkhi.

14. Oityi Job na Abraiau ankho vanoñgonokele konthele yononkhia netutilo?

14 Namphila Job ankho ehena Ombimbiliya, ankho wii otyili konthele yononkhia. Tupu, ankho utyii okuti inkha unkhia, Jeova Huku yoluembia, makala nehando enene liokumututilisa. (Jó 14:13-15) Abraiau nae ankho utavela ketutilo. (Tanga Hebreus 11:17-19.) Tyimoneka nawa okuti ovalume ovo ankho vokuna onthilo na Huku ankho kavetavela okuti ohande kainkhi, mokonda omunthu wahankhile kapondola okututiliswa. Ononkhono mba Huku mbakuatesileko Job na Abraiau okunoñgonoka onkhalelo yo vokuankhia, nokukala nekolelo metutilo. Otyili otyo, tupu onthele yepingo lietu.

TUESUKISA “EYOVO POKATI KOTYILIKUTILA TYEYOVO”

15, 16. Oñgeni tuayovolua konkhali no kononkhia?

15 Tupandula unene Huku mokonda wetupopila oñgeni etuyovola konkhali noko nonkhia tuapiñgana ku Andau. (Romanos 5:12) Tutyii okuti Jesus “weile, ha pala okuumbilwa, mahi opala okuumbila nokuava ohande yae ngofeto yeyovo yokuyovola ovanyingi.” (Marcos 10:45) Otyiwa ngatyi okukala nenoñgonoko konthele “yotyilikutila tyeyovo tyafetwa na Kristu Jesus”!—Romanos 3:22-24.

16 Potyita tyotete, ovanthu ankho vesukisile okulivela ononkhali mbavo, nokukala nekolelo mofeto yotyilikutila tyeyovo tya Jesus, opo vaevelwe. Nonthue hono ongotyo tuna okulinga. (João 3:16, 36) Inkha omunthu ukakatela momatavelo omatutu, ngetyi Outatu Ukola, nokuti ohande kainkhi, kapondola okupola ouwa kotyilikutila tyeyovo. Mahi onthwe tupolako ouwa. Twii otyili konthele Yomona wa Huku “una wetuyovola nofeto yeyovo, nokuevela ononkhali mbetu.”—Colossenses 1:13, 14.

TUTUALEIKO OKUUMBILA JEOVA!

17, 18. Opi tupondola okuvasa omahipululo konthele yeongano lietu, iya ouwa patyi tupolako?

17 Epingo lietu tuapewa na Huku tupu liakutikinya ovipuka ovikuavo Huku etulongesa, no nonkhalelo ononkhuavo etukuatesako, nokutuavela ononkhano onongwa. O Anuário yetu itupopila oñgeni ovanthu va Jeova vatualako okumuumbila mouye auho. Tupondola okulilongesa vali konthele yovilinga vio Nombangi mba Jeova mono video Fé em Ação, Partes 1 e 2, no momikanda, ngetyi omukanda Testemunhas de JeováProclamadores do Reino de Deus. Iya Momutala Womulavi nomo Despertai! apeho muya omahipululo ovakuatate vetu no nomphange etuhika komitima.

18 Onthue tupolako ouwa tyina tulilongesa ehipululo lieongano lia Jeova, ngetyi ovanthu vo Isilayeli vapolele ouwa kokulilongesa oñgeni Huku eveyovolele koupika mo Egitu. (Êxodo 12:26, 27) Mokonda Moisesi ankho omukulu wanoñgonoka nawa ovilinga oviwa via Huku, wapopilile ova Isilayeli okuti: “Hinangelei ononthiki mbokohale, hinangelei omanima okualamba, pula tate yove, oe upondola okukuhipululilatyo, pula konombuale, mbupondola okupopilatyo.” (Deuteronômio 32:7) Mokonda ‘tuvanthu va Jeova notyunda tyinthitwa nae,’ atuho tupopilei vakuetu ovilinga viae ovinene. (Salmo 79:13) Tupu, ovipuka tulilongesa tyina tutanga ehipululo liovanthu va Jeova, mavitukuatesako okutualako okuumbila Jeova.

19. Mokonda tuanoñgonona otyili, oityi tuesukisa okulinga?

19 Tupandula unene mokonda tuna otyili tyitunda ku Huku namphila tukahi mouye uno wovivi. (Provérbios 4:18, 19) Moluotyo tutualeiko okulilongesa nombili Ondaka ya Huku, nokuipopila vakuetu. Tulitehelela ngomuhoneki wono salmu wapopile okuti: “Mandyipopi ouviuki wove, wove vala. Huku yange, ove wandongesa tunde poukuendye, pahe ndyikahi nokuvalula ovilinga viove vihuvisa. Na tyina namakulupa nokuna onombi, uhandyekepo Huku yange. Alo ndyipopila ovanthu aveho ounene wove, aveho vana maveya okutehelela ounene wove.”—Salmo 71:16-18.

20. Tyina tutualako ovakuatyili ku Jeova tulekesa tyi? Oñgeni ulitehela konthele youtumini wa Jeova nefendelo lietu?

20 Tyina tukala ovakuatyili ku Jeova, tulekesa okuti oe vala una okututumina, iya tuna okufenda vala kwe. (Revelação 4:11) Jeova wetuavela ospilitu sandu yae itukuatesako okupopila vakuetu onondaka onongwa, nokupameka vana vaihamenwa komutima, no vokulila. (Isaías 61:1, 2) Satanasi kamatualako okutumina ovanthu. Epingo lietu tuapewa na Huku malitukuatesako okukala tyapama, nokutualako tyafuena ko Hamba Tatekulu Jeova opo tutualako okumuumbila apeho.—Tanga Salmo 26:11; 86:12.