Skip to content

Skip to table of contents

Wa Sanjukila Hẽ Ocipiñalo Cetu Ca Tunda Ku Suku?

Wa Sanjukila Hẽ Ocipiñalo Cetu Ca Tunda Ku Suku?

“Suku wa tiamisila utima waye ku vakualofeka, oco pokati kavo a nõlepo omanu va tukuiwa londuko yaye.”—OVIL. 15:14, NW.

1, 2. (a) “Onembele ya Daviti” yi lomboloka nye, kuenda ya tumbuluiwa ndati? (b) Koloneke vilo, velie va kasi oku vumbila kumosi Yehova?

VOKUENDA kuohongele ya lingiwa losungu yakulu ko Yerusalãi kunyamo wa 49 K.K., ndonge Tiago wa popia hati: “Simono [Petulu] wa lombolola ndomo Suku a tiamisila utima waye ku vakualofeka, oco pokati kavo a nõlepo omanu va tukuiwa londuko yaye. Ulandu waco u likuata lolondaka viovaprofeto, vi popia hati: ‘Eci ndi tiuka, ndi tumbulula ombalaka ya Daviti yina ya teka, kuenje ovingululu viaco ndi vi tunga vali okuti, ava va supapo va sandiliya Yehova, kumue lomanu vakualofeka viosi vana va tukuiwa londuko yange, oco Yehova o kasi oku linga ovina viosi a popia. Momo ovina viaco via kũlĩhĩwa laye tunde kosimbu.”—Ovil. 15:13-18, NW.

2 “Onembele ya Daviti” ya teka eci Soma Sedekiya a tundisiwa komangu yuviali. (Amo. 9:11) Omo okuti Yesu eye ocitumbulukila ca Daviti haeye Osoma yi kala otembo ka yi pui, eye wa tumbulula “onembele” yaco. (Esek. 21:27; Ovil. 2:29-36) Ndomo Tiago a ci popia kohongele va linga, ocitumasuku eci ca Amosi, ca fetika oku tẽlisiwa poku kongela va Yudea la Vakualofeka, oco va ka viale vusoma wa Suku kilu. Koloneke vilo, Akristão olombuavekua va siala palo posi, va likuete omunga lowiñi wakahandangala ‘wolomeme vikuavo’ via Yesu, va kasi oku vumbila kumosi Yehova poku kundila omanu olondaka viwa.—Yoa. 10:16.

AFENDELI VA YEHOVA VA LIYAKA LOCITANGI CIMUE

3, 4. Afendeli va Yehova va kala ko Bavulono va tẽla ndati oku pamisa ekolelo liavo?

3 “Onembele ya Daviti” ya teyiwa eci va Yudea va tualiwa kupika ko Bavulono. Omo okuti atavo esanda a livokiyile calua vo Bavulono, afendeli va Yehova va tẽla ndati oku pamisa ekolelo liavo, vokuenda kueci ci soka 70 kanyamo va kala kupika, oku upisa kunyamo wo 607 O.Y., toke wa 537 O.Y.? Koloneke vilo, tu sukilavo oku pamisa ekolelo lietu momo tu kasi voluali lua vialiwa la Satana. (1 Yoa. 5:19) Afendeli va Yehova va kuete ocipiñalo cimue ci va kuatisa oku pamisa ekolelo liavo.

4 Koloneke vilo, tu kuete Embimbiliya okuti, li panga onepa kocipiñalo cetu tua tambula ku Suku. Ndaño okuti va Yudea va kala kupika ko Bavulono ka va kuatele olonepa viosi Viembimbiliya, pole, va kuatele ukũlĩhĩso watiamẽla Kocihandeleko Suku a ecele ku Mose, kumue Lekũi Liovihandeleko. Ovo va kũlĩhĩle ‘ocisungo co ko Siono,’ kuenda olosapo vialua. Va kũlĩhĩlevo ovina vimue viatiamẽla kafendeli vamue va Yehova okuti, va kuatele ekolelo lia pama. Omo liaco, va Yudea va kala kumandekua va enda oku lila poku ivaluka ovisungo vio Siono, kuenda ka va ivaleleko Yehova. (Tanga Osamo 137:1-6.) Ovina viaco via va kuatisa oku pamisa ekolelo liavo eci va kala ko Bavulono kuna kue yukile alongiso esanda kuenda oviholo.

ELONGISO LIA SUKU UMOSI MUVATATU LIA FETIKA OSIMBU

5. Uvangi upi tu kuete u lekisa okuti, kosimbu va Bavulono la va Egito va enda oku fendela suku umosi muvatatu?

5 Kosimbu, va Bavulono va velisilepo calua efendelo lia suku umosi muvatatu. Olosuku viaco vitatu, vievi: Ekandu, (ci lomboloka osuku yosãi,) Shamash (ci lomboloka osuku yekumbi), kuenda Istar (ci lomboloka osuku yuyali kuenda yuyaki.) Va Egito va tendele osuku yimue okuti ya kuela osuku yukãi, kuenda ya cita omõla. Poku vi kongela “via linga suku umosi Muvatatu. Ndaño isia yaco olonjanja vimue wa kala ndusongui wepata, pole, ukãi waco wa amamako oku kala osuku yo pocitumãlo caco.” (New Larousse Encyclopedia of Mythology) Va Egito va tavelevo kelongiso lia suku umosi Muvatatu. Olosuku viaco vitatu, vievi: Osuku Osíris, osuku yukãi Isis, kuenda omõla waye o tukuiwa hati, Horus.

6. O lombolola ndati elongiso lia suku umosi Muvatatu? Tu yuvula ndati elongiso liaco?

6 Koloneke vilo, atavo esanda a siatavo oku longisa omanu catiamẽla ku suku umosi Muvatatu. Asongui vatavo aco va siata oku popia vati, Isia Lomãla, kuenda espiritu sandu, vosi yavo va panga onepa Kosuku yimosi. Pole, elongiso liaco, li vetiya omanu oku sima okuti, Yehova ka kuete unene, momo o panga onepa ku suku umosi muvatatu. Afendeli va Yehova va siata oku yuvula alongiso aco, poku tava kolondaka Viembimbiliya vi popia hati: “A Isareli, yevelela. Yehova eye Suku yetu kuenje eye Suku lika waye.” (Esin. 6:4) Omo okuti Yesu wa pitulula olondaka evi, anga hẽ Akristão vocili ka va tava kolondaka viaye?—Mar. 12:29.

7. Momo lie omunu wa kakatela kelongiso lia suku umosi Muvatatu ka citava okuti o papatisiwa oco a litumbike ku Yehova Suku?

7 Elongiso lia suku umosi Muvatatu, lia litepa locikundi Yesu a eca kolondonge viaye coku ‘enda kolofeka viosi oku tavisa omanu, oco va linge olondonge, loku va papatisila vonduko ya Tate, leyi Yomõla, kuenda espiritu sandu.’ (Mat. 28:19) Oco omunu a papatisiwe okuti o linga Ombangi ya Yehova, o sukila oku kũlĩha okuti, Isia, Yehova, wa velapo Yesu, kuenda Yesu, Omõla wa Yehova. Omunu o yongola oku papatisiwa o sukilavo oku tava okuti, espiritu sandu, ongusu ya Suku, kuenda ka li pangi onepa ku suku umosi Muvatatu. (Efet. 1:2) Omo liaco, omunu wosi o kakatela kelongiso lia suku umosi Muvatatu, ka ci tava okuti o papatisiwa oco a litumbike ku Yehova Suku. Tu kuete esanju lialua, momo ocipiñalo cetu ca siata oku tu teyuila kelongiso liaco okuti, ka li eci esivayo ku Suku!

UMBANDA WA FETIKA OSIMBU!

8. Ovisimĩlo vipi va Bavulono va kuatele viatiamẽla kolosuku vimue kuenda kolondele?

8 Omanu va kala ko Bavulono va tavele kalongiso alua esanda ndeci, kolondele, kuenda kumbanda. Ondisionaliu yimue yi tukuiwa hati, The International Standard Bible Encyclopaedia yi popia hati: “Omo okuti va Bavulono va velisilepo olosuku vietavo liavo, va simĩle okuti, olondele vi kuete unene woku kokela omanu ovovei alua. Omo liaco, omanu valua va kala vetavo liaco, va yonguile oku imula olondele viaco. Kuenje, va likutilila kolosuku viavo oco vi va kuatise oku liyaka lolondele viaco.”

9. (a) Va Yudea vamue va yapuisiwa ndati lovisimĩlo viatavo esanda? (b) Tu yuvula ndati oku kuata ukamba lolondele?

9 Eci va Yudea va tunda kumandekua ko Bavulono, valua pokati kavo va yapuisiwa lalongiso esanda ka a sangiwa vovisonehua. Noke, vamue pokati kavo va fetika oku tava kovisimĩlo via va Helasi viokuti, olondele vi pondola oku va kuatisa, ale oku va yapuisa. Ocipiñalo cetu tua tambula ku Suku, ci tu kuatisa oku yuvula oku kuata ukamba lolondele, kuenda tua kũlĩha okuti, Suku wa pisa va Bavulono omo lioku tava kumbanda. (Isa. 47:1, 12-15) Omo liaco, tu kasi oku songuiwa la Suku una o nyãle umbanda.—Tanga Esinumuĩlo 18:10-12; Esituluilo 21:8.

10. Nye tu pondola oku popia catiamẽla kovilinga kuenda kefendelo lio Bavulono Yinene?

10 Va Bavulono havoko lika va tavele kumbanda, momo koloneke vilo, o Bavulono yinene okuti oyo ocisoko catavo esanda, ya siatavo oku tava kumbanda. (Esit. 18:21-24) Ondisionaliu yimue okuti yi lombolola ovina vi sangiwa Vembimbiliya, yi popia hati: “Vo Bavulono mua kongela ovina vialua okuti, uviali wofeka yimue u sule. Momo, ocituwa comanu vaco coku fendela oviteka, ca li sanduila kolonepa viosi violuali.” (Vol. 1, kem. 338) O Bavuluno Yinene ndopo yi nyõliwa, momo ya siata oku tava kumbanda, oku fendela oviteka, kuenda yi linga akandu akuavo.—Tanga Esituluilo 18:1-5.

11. Alungulo api atiamẽla kumbanda a siata oku sandekiwa valivulu etu?

11 Yehova wa popia hati: ‘Si ecelela okuti, pokati kene pa kala vakuakutãha.’ (Isa. 1:13) Umbanda wa fetika oku livokiya calua pokati komanu oku upisa kunyamo wo 1.800. Utala Wondavululi wo 1.885 wa popia hati: “Tunde kosimbu, atavo esanda a siata oku longisa okuti, omunu eci a fa, amamako lomuenyo kocitumãlo cikuavo.” Utala waco Wondavululi wa tukulavo elongiso limue ka li sangiwa Vembimbiliya liokuti, “olondele via siata oku lisetahãisa lomanu va fa, kuenje, vi seteka oku sapela lomanu va kasi lomuenyo. Noke, vi vetiya omanu valua oku sima okuti, vana va fa va kasi lomuenyo.” Okokanda losapi hati: “O Que Dizem as Escrituras Sobre o Espiritismo? (Nye Ovisonehua vi Popia Catiamẽla Kumbanda?,)ka ecavo elungulo liatiamẽla kondaka yaco, kuenda elungulo liaco li sangiwavo valivulu a siata oku sandikiwa koloneke vilo.

OMANU VA FA VA TALISIWA HẼ OHALI VOLUALI LUMUE LUKUAVO?

12. Nye Salomone a popia catiamẽla komanu va fa?

12 Omanu ‘vosi va kuete ukũlĩhĩso Wembimbiliya,’ va pondola oku tambulula epulilo eli. (2 Yoa. 1) Omo liaco, tu tava kolondaka via soma Salomone wa popia hati: ‘Ombua yi kasi lomuenyo ya velapo okuti, ohosi ya fa yi sule. Momo ava va kasi lomuenyo va kũlĩha okuti va lavoka oku fa, pole, ava va fa lacimue va kũlĩha. Cosi eka liove li kuete, ci linga longusu yove, momo vonjembo wenda ka muli upange, ndaño ovikuata, ndaño ukũlĩhĩso, ndaño olondunge.’—Uku. 9:4, 5, 10.

13. Va Yudea va yapuisiwa ndati lalongiso a va Helasi kumue lovituwa viavo?

13 Yehova wa sapuilile va Yudea eci ci pita lomunu noke yoku fa. Pole, eci uviali wo Helasi wa tepiwa pokati, wa eciwa ku va kesongo va Alexandre o Grande, oco va seteke oku kongela o Yuda lo Asuria lekuatiso lietavo lia va Helasi. Kuenje, va Yudea va tava kalongiso uhembi okuti, eci omunu a fa, vetimba liaye mu tunda ocilelembia ka ci fi, noke cenda kocitumãlo cimue okuti, oko ci kangisiwila otembo ka yi pui. Va Helasi havoko va fetika lelongiso liokuti, kuli ocitumãlo cimue coku kangisa ovilelembia viomanu va fa. Pole, va Bavulono va simĩlevo okuti, ovilelembia vienda “kocitumãlo caco vi talisiwa ohali yalua, kuenda kuli olosuku lolondele via tema haivio vi kuete unene okuti, ovio vi tumĩla ocitumãlo caco.” (The Religion of Babylonia and Assyria) Omo liaco, va Bavulono va tavele kelongiso liokuti, eci omunu a fa, vetimba liaye mu tunda ocilelembia ka ci fi.

14. Ovina vipi Yovi la Avirahama va kũlĩhĩle viatiamẽla kolofa, kuenda kepinduko?

14 Ndaño okuti Yovi ka kuatele Embimbiliya, pole wa kũlĩhĩle ekalo liomunu noke yoku fa. Eye wa kũlĩhĩlevo okuti Yehova, o Suku yimue ukuacisola, kuenda o kuete onjongole yoku u pindula. (Yovi 14:13-15) Avirahama wa tavelevo kepinduko liava va fa. (Tanga Va Heveru 11:17-19.) Omo okuti ka citava oku pindula omunu una ka fi, afendeli va Suku, ka va tavele kelongiso liokuti, omunu o kuete ocilelembia ka ci fi. Espiritu lia Suku, lia kuatisa Yovi la Avirahama oku kuata elomboloko liekalo liomanu va fa, kuenda va tavele okuti, ku ka kala epinduko. Ovina tua konomuisa ndeti, vi panga onepa kocipiñalo cetu ca tunda ku Suku.

‘OKU YOVUIWA LOCISEMBI’ CI KUETE ESILIVILO LIA VELAPO

15, 16. Tu pondola ndati oku yovuiwa kekandu kuenda kolofa?

15 Tu eca olopandu ku Suku omo a tu situluila ocili catiamẽla kocisembi ci tu yovola kekandu kuenda kolofa tua piñala ku Adama. (Va Rom. 5:12) Tua kũlĩha okuti, Yesu ‘keyilile oku vumbiwa, pole, weyilila oku vumba kuenda oku eca omuenyo waye ndocilumba coku yovola omanu valua.’ (Mar. 10:45) Tu kuete esanju lialua omo lioku limbuka okuti, ‘Yesu Kristu wa pesela osonde yaye oco a yovole omanu vana va kolela kokuaye’!—Va Rom. 3:22-24.

16 Va Yudea kumue la vakualofeka va kala kocita catete, va sukilile oku likekembela akandu avo, loku kolela kocisembi ca Yesu, oco Yehova a ecele akandu avo. Cimuamue haico tu sukila oku linga koloneke vilo. (Yoa. 3:16, 36) Nda omunu wa kakatela kalongiso esanda ndeci, suku umosi Muvatatu, kuenda ocilelembia ka ci fi, ka kuatisiwa locisembi. Pole, tu pondola oku kuatisiwa locisembi, momo tua kũlĩha ocili catiamẽla ‘komõla wa Suku o soliwe, kuenda vonduko yaye, omo tu tambuila ongecelo yakandu.’—Va Kol. 1:13, 14.

VETIYA OMANU OKU KŨLĨHA ONDUKO YA SUKU

17, 18. Pi tu pondola oku lilongisa catiamẽla kovolandu Olombangi Via Yehova? Tu kuatisiwa ndati lovolandu aco?

17 Vocipiñalo cetu tua tambula, mua kongela ukũlĩhĩso tu kuete wondaka ya Suku, kuenda ovolandu etu omo lioku kala afendeli vaye. Vokuenda kuanyamo, volo Anúario vietu mua siata oku sandekiwa ovolandu atiamẽla kupange wetu wa lingiwa voluali luosi. Tu kuetevo ovolandu a sangiwa volovideo vimue ndeci: Fé em Ação, Parte 1, kuenda 2, lelivulu Testemunhas de Jeová — Proclamadores do Reino de Deus. Vutala Wondavululi lo vo Despertai!, mua siata oku sandekiwavo ovolandu alua a pita la vamanji vamue okuti, a pondola oku pamisa ekolelo lietu.

18 Tu kuatisiwa calua poku sokolola ovolandu atiamẽla kocisoko ca Yehova, ndeci va Isareli va kuatisiwa poku sokolola ndomo Suku a va yovola kupika ko Egito. (Etu. 12:26, 27) Omo okuti Mose wa mola ovina vi komohisa Suku a linga, wa sapuila va Isareli hati: “Ivaluki kosiãhulu. Sokololi anyamo ovitumbulukila via lua. Pula so, eye oku lomboluila. Pula akulu vove kuenje va ku ci sapuila.” (Esin. 32:7) Omo okuti ‘tuafendeli va Yehova kuenda tulomeme viocunda caye,’ tua sanjukila oku eca esivayo kokuaye, kuenda oku sapuila komanu ovilinga viaye vi komohisa. (Osa. 79:13) Ovina tu lilongisa vulandu wafendeli va Yehova, vi tu kuatisa oku amamako oku u fendela.

19. Omo okuti tu kuete ocinyi ca tunda ku Yehova, nye tu sukila oku linga?

19 Tu eca olopandu ku Yehova, omo a tu kuatisa oku tunda vowelema, kuenje tu kuete ocinyi ca tunda kokuaye. (Olosap. 4:18, 19) Omo liaco, tu amamiko oku lilongisa Ondaka ya Suku, loku kuata ombili yoku kundila omanu olondaka viwa, kuenda oku likutilila ndeci ukualosamo a linga poku sivaya Yehova lolondaka viokuti: “Ndi ka sapula unene wove a Yehova, Suku yange. Esunga liove, olio lika ndi ka lombolola. A Suku, wa ndi longisa tunde vutila wange. Ndi kasi oku lombolola ovikomo viove toke cilo. Ku ka njanduluke, a Suku, ndaño ceci ndi kuka leci ndi kala lowele, toke eci ndi lomboluila unene wove kovitumbulukila viosi vi kuãimo.”—Osa. 71:16-18, NW.

20. Uvangi upi u lekisa okuti tua kolela Yehova? Nye o yeva vutima poku limbuka omoko ya Yehova yoku viala?

20 Omo okuti tua litumbika ku Yehova, tua kũlĩha okuti, eye o kuete omoko yoku viala, kuenda tu sukila oku pokola kokuaye. Omo liaco, tu vetiyiwa oku sapuila omanu okuti, Yehova eye Ombiali Yavelapo voluali luosi, kuenda tu sukila oku u vumba lutima wosi. (Esit. 4:11) Lekuatiso liespiritu liaye, tu pondola oku kundila olondaka viwa kambombe, oku kuatisa vana va sumua, kuenda oku va lembeleka. (Isa. 61:1, 2) Ndaño okuti Satana o yongola oku yapuisa afendeli vosi va Yehova kumue lomanu vosi, pole, tua sanjukila ocipiñalo cetu ca tunda ku Yehova, kuenda tua nõlapo oku pokola, loku eca esivayo kokuaye cilo, kuenda otembo ka yi pui.—Tanga Osamo 26:11; 86:12.