Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

Unaj k-yaabiltik le herencia u tsʼaamajtoʼon Diosoʼ

Unaj k-yaabiltik le herencia u tsʼaamajtoʼon Diosoʼ

«[Dioseʼ] tu yéeyaj [...] ichiloʼobeʼ junpʼéel kaaj u tiaʼalinte.» (HCH. 15:14)

1, 2. 1) ¿Baʼax u «pasel David» yéetel bix kun jel líiʼsbil kaʼach? 2) Bejlaʼeʼ ¿máaxoʼob múul meyajtik Dios?

TU JAʼABIL 49 tsʼoʼokok u taal Jesuseʼ, le máaxoʼob nuʼuktik u kaajal Diosoʼ tu beetoʼob junpʼéel muchʼtáambal jach kʼaʼanaʼan tu kaajil Jerusalén. Teʼ kʼiinoʼ disipulo Santiagoeʼ tu yaʼalaj: «Simón Pedroeʼ tsʼoʼok u tsikbaltiktoʼon bix yáax beetaʼabik uts tiʼ le máakoʼob maʼ judíoʼob tumen Jajal Diosoʼ, bix xan tu yéeyajil ichiloʼobeʼ junpʼéel kaaj u tiaʼalinte. Lelaʼ tubeel yanil yéetel le baʼax tu tsʼíibtaj le [profetaʼob] jeʼel bix ku yaʼalik le Kiliʼich Tsʼíiboʼoboʼ: Ku tsʼoʼokol lelaʼ bíin suunaken yéetel bíin [in líiʼs] tu kaʼatéen u yotoch David lubaʼanoʼ; bíin in wutskíint u juutliloʼob, yéetel bíin in líiʼs tu kaʼatéen, utiaʼal ka kaxtaʼak Yuumtsil tumen tuláakal le uláakʼ máakoʼoboʼ, bey xan tumen tuláakal le kaajoʼoboʼ, tu yóokʼol máaxoʼob chʼaʼchiʼitaʼan in kʼaabaʼ. Bey ku yaʼalik Yuumtsil máax úuch u tsʼáa ojéeltbil le baʼaloʼobaʼ» (Hch. 15:13-18).

2 U profecíail Amós tu chʼaʼchiʼitaj Santiagooʼ ku tʼaan tiʼ u «pasel David», wa le reyoʼob taaloʼob tu chʼiʼibaloʼ. Le paselaʼ júut le ka xuʼul u beetik u reyil Sedequías (Amós 9:11). Baʼaleʼ le «pasel[aʼ]» yaan u jel líiʼsaʼal kaʼach tumen Jesús, juntúul u chʼiʼibal David kun gobernar mantatsʼ (Eze. 21:27; Hch. 2:29-36). Teʼ muchʼtáambal anchaj Jerusalenoʼ, Santiagoeʼ tu yaʼaleʼ le u muʼuchʼul le máaxoʼob kun gobernaroʼob teʼ Reino, judíoʼob yéetel maʼ judíoʼoboʼ, ku yeʼesik táan u béeytal le profecíaoʼ. Bejlaʼeʼ le máaxoʼob yéeyaʼanoʼob pʼaatloʼob way Luʼum yéetel u millonesil «uláakʼ tamanoʼob» ku meyajtikoʼob Jéeobaoʼ ku múul kʼaʼaytikoʼob baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ (Juan 10:16).

LE BAʼAX TU AKTÁANTAJ U KAAJAL JÉEOBAOʼ

3, 4. ¿Baʼax áant u kaajal Jéeoba utiaʼal maʼ u pʼatkoʼob u jaajil kex tiaʼanoʼob Babiloniaeʼ?

3 Ka bisaʼab le judíoʼob Babiloniaoʼ, maas chíikpaj tsʼoʼok u júutul u «pasel David». Le kaajoʼ chuup yéetel religionoʼob maʼ jaajtakiʼ, yéetel anchaj u pʼáatloʼob setenta jaʼaboʼobiʼ, desde tu jaʼabil 607 tak 537 táanil tiʼ u taal Jesús. ¿Baʼax áantoʼob utiaʼal maʼ u pʼatkoʼob u jaajil? Áantaʼaboʼob tumen le herencia ku tsʼáaik Diosoʼ. Lelaʼ letiʼe baʼax áantkoʼon xan kex tiaʼanoʼon tu kʼasaʼan yóokʼol kaab Satanasoʼ (1 Juan 5:19).

4 Le Bibliaoʼ táakaʼan ichil le herenciaoʼ. Le judíoʼob yanoʼob kaʼach Babiloniaoʼ minaʼantiʼob tu chúukaʼanil le Bibliaoʼ, baʼaleʼ yaantiʼob le Diez Mandamientos táakaʼan ichil u Ley Moisesoʼ. U kʼaj óoloʼob xan «u kʼaayiloʼob Sión» yéetel baʼax u tsikbaltmaj le máaxoʼob meyajt Dios táanil tiʼ letiʼoboʼ. Tsʼoʼoleʼ ku páajtal u kʼaʼajsikoʼob yaʼab proverbioʼob. Le oʼolal ku yookʼloʼob ken kʼaʼajaktiʼob Sión yéetel maʼ tu tuʼubsoʼob Jéeobaiʼ (xokaʼak Salmo 137:1-6). Le herencia tsʼaʼabtiʼoboʼ le áantoʼob utiaʼal maʼ u náachtaloʼob tiʼ Jéeoba, kex yaʼab kaʼansajoʼob yéetel baʼaloʼob kʼaastak ku beetaʼal Babilonia.

ÚUCH KÁAJAK U CREERTAʼAL LE TRINIDADOʼ

5. ¿Baʼaxoʼob eʼesik ku adorartaʼal kaʼach junpʼéel trinidad tu luʼumil Babilonia yéetel Egipto?

5 Le babilonioʼoboʼ suuk kaʼach u adorartikoʼob junpʼéel trinidad. Junpʼéel trinidad ku adorartikoʼobeʼ: Sin (dios Luna), Shamash (dios Kʼiin) yéetel Istar (u diosail fertilidad yéetel baʼatelil). Tu luʼumil Egiptoeʼ ku adorartaʼal kaʼach u familiail diosoʼob: le taataoʼ, le maamaoʼ yéetel le hijooʼ. Le libro ku kʼaabaʼtik Mitología Generaloʼ ku yaʼalikeʼ le egipcioʼoboʼ suuk u muchʼkoʼob «óoxtúul diosoʼob, le dios-taataoʼ maʼ mantatsʼ letiʼ u maas nojchiliʼ, tumen wa tiʼ junpʼéel kaaj juntúul diosa u maas nojchileʼ, le dios-taataoʼ ku yilaʼal chéen bey juntúul príncipe wa u yíicham le diosaoʼ». Junpʼéel trinidad ku adorartikoʼobeʼ: dios Osiris, diosa Isis yéetel Horus, u hijoʼob.

6. ¿Baʼax le Trinidadoʼ, yéetel baʼaxten maʼ t-tuʼusul yéetel le kaʼansajaʼ?

6 Le religionoʼob chéen ku yaʼalikoʼob ku tsaypachtikoʼob Cristooʼ ku creertikoʼob le Trinidadoʼ. U nuuktakiloʼobeʼ ku kaʼanskoʼobeʼ le Taata, le Hijo yéetel le espíritu santooʼ juntúuliliʼ Dios. Le kaʼansajaʼ ku tsʼáaik naʼatbileʼ Jéeobaeʼ maʼ jach yaan u páajtaliliʼ, tumen chéen u jaats tiʼ le Trinidadoʼ. Baʼaleʼ le máaxoʼob meyajtik Diosoʼ maʼ tu tuʼusloʼob tumen u yojloʼob baʼax ku yaʼalik le tekstoaʼ: «Israel, uʼuye: Jéeoba k-Dioseʼ, juntúuliliʼ Jéeoba» (Deu. 6:4NM). Wa tak Jesús aʼal le tʼaanoʼobaʼ, juntúul máax tsaypachtikeʼ maʼ tu páajtal u yaʼalik wa maʼ jaajiʼ (Mar. 12:29).

7. ¿Baʼaxten Dioseʼ maʼ tu kʼamik u yokjaʼ máax creertik le Trinidadoʼ?

7 Jesuseʼ tu yaʼalaj tiʼ máaxoʼob tsaypachtik: «Beeteʼex [...] j-kaanbaloʼob; yéetel tsʼáaʼex u yokjaʼob tu kʼaabaʼ le Taataoʼ, le Paaloʼ yéetel le kiliʼich [muukʼoʼ]» (Mat. 28:19). Le baʼax tu yaʼaloʼ jach mix baʼal yaan yil yéetel le Trinidadoʼ. Utiaʼal u yokjaʼ máak bey u jaajil cristiano yéetel bey u j-jaajkunaj Jéeobaeʼ unaj u kʼamik maas yaan u páajtalil Jéeoba, le Taataoʼ, yéetel u kʼamik le páajtalil yaan tiʼ Jesús, u Hijooʼ. Unaj u kʼamkeʼ le espíritu santooʼ u nojoch páajtalil Dios, maʼ juntúul máax táakaʼan tiʼ le Trinidadoʼ (Gén. 1:2). Le oʼolal Dioseʼ junpuliʼ maʼ tu kʼamik u yokjaʼ máax ku creertik le Trinidadoʼ. Jach kiʼimak k-óol tumen le herencia tsʼaʼantoʼonoʼ ku kanáantkoʼon tiʼ u kaʼansajil le Trinidad ku mixbaʼalkúuntik Diosoʼ.

KU KÁAJAL U CREERTAʼAL BAʼALOʼOB YAAN YIL YÉETEL ESPIRITISMO

8. ¿Baʼax ku creertik kaʼach le babilonioʼob tu yoʼolal le diosoʼob yéetel le demonioʼoboʼ?

8 Le religionoʼob yaan kaʼach Babiloniaoʼ ku creertikoʼob yaʼab diosoʼob, demonioʼob, baʼaloʼob yaan yil yéetel espiritismo yéetel kaʼansajoʼob maʼ jaajtakiʼ. Junpʼéel libroeʼ ku yaʼalik: «Le babilonioʼoboʼ ku creertikoʼobeʼ jeʼel tuʼuxakeʼ yaan diosoʼob yéetel demonioʼob, yaan tiʼ letiʼobeʼ utsoʼob yéetel yanoʼobeʼ kʼasaʼanoʼob. [...] Tuláakal kʼojaʼanileʼ letiʼe demonioʼob beetkoʼ [...]. Utiaʼal u xuʼulul le kʼojaʼaniloʼ unaj u jóoʼsaʼal le demonioʼoboʼ, utiaʼal lelaʼ ku beetkoʼob jejeláas baʼaloʼob: jeʼex ritos yéetel exorcismo [...]. Le demonioʼoboʼ tiaʼanoʼob tiʼ tuláakal baʼax ku beetkoʼobeʼ; baʼaleʼ utiaʼal u náachtaloʼobeʼ ku chʼaʼchiʼitkoʼob le baʼaxoʼob u tsʼíibtmoʼoboʼ» (Historia Religionum. Manual de Historia de las religiones).

9. 1) Ka jóokʼ le judíoʼob Babiloniaoʼ yaʼab tiʼ letiʼobeʼ, ¿bix káajik u creertikoʼob kaʼansajoʼob maʼ jaajtakiʼ? 2) ¿Bix u kanáantik Dios maʼ u yantal baʼax k-il yéetel le demonioʼoboʼ?

9 Ka jóokʼ le judíoʼob Babiloniaoʼ, yaʼabeʼ káaj u creertik baʼaloʼob maʼ jaajtakiʼ. Jeʼex joʼopʼik u kʼaʼamal yaʼab tuʼux u kaʼansaj le griegoʼoboʼ, yaʼab judíoʼob káaj u creertikoʼob yaan demonioʼob utstakoʼob. Bey joʼopʼik u yantaloʼob yáanal u páajtalil le demonioʼoboʼ. Baʼaleʼ Jéeobaeʼ ku kanáantik maʼ u yantal baʼax k-il tu yéeteloʼob. Yoʼolal baʼaxoʼob u kaʼansmajtoʼoneʼ k-ojleʼ le espiritismo ku beetaʼal kaʼach Babiloniaoʼ maʼ maʼalob tu yililiʼ (Isa. 47:1, 12-15). Bey túunoʼ ken k-beet baʼax ku yaʼalik Dios tiʼ baʼax yaan yil yéetel espiritismoeʼ ku bintoʼon utsil (xokaʼak Deuteronomio 18:10-12 yéetel Apocalipsis 21:8).

10. ¿Baʼax jeʼel k-aʼalik yoʼolal baʼaxoʼob ku creertik yéetel ku beetik le Nojoch Babiloniaoʼ?

10 Maʼ chéen le babilonioʼob suuk kaʼach u táakpajloʼob tiʼ espiritismooʼ, baʼaxeʼ tak le máaxoʼob yanoʼob ichil le Nojoch Babilonia wa le religionoʼob minaʼan u jaajil tiʼoboʼ (Apo. 18:21-24). Junpʼéel libroeʼ ku yaʼalikeʼ «[Le Nojoch] Babiloniaoʼ maʼ chéen junpʼéel luʼumil wa gobiernoiʼ. Maases kʼaj óolaʼan tumen ku adorartik yaʼab diosoʼob, maʼ chéen yoʼolal bukaʼaj nojchil wa yoʼolal baʼax kʼiin anchajiʼ» (The Interpreterʼs Dictionary of the Bible, vol. 1, táan juʼun 338). Tak bejlaʼeʼ le Nojoch Babiloniaoʼ ku táakpajal tiʼ espiritismo, tiʼ u adorartaʼal yaʼab diosoʼob yéetel tiʼ uláakʼ kʼebanoʼob, baʼaleʼ maʼ kun xáantal ken xuʼulsaʼak (xokaʼak Apocalipsis 18:1-5).

11. ¿Baʼax tsʼoʼok u yaʼalik le jóoʼsaʼaniloʼob tu yoʼolal le espiritismooʼ?

11 Juntéeneʼ Jéeobaeʼ tu yaʼalaj: ‹Maʼ bíin in kʼam le máaxoʼob beetik baʼaloʼob kʼaastakoʼ›, wa baʼaloʼob yaan yil yéetel espiritismo (Isa. 1:13). Teʼ siglo 19, jach suuk u táakpajal le máakoʼob tiʼ espiritismooʼ. Le oʼolal tiʼ junpʼéel u xookil le revista Zionʼs Watch Tower (La Torre del Vigía de Sión) tiʼ mayo tiʼ 1885, tu yaʼalaj: «Le u creertaʼal yaan baʼax ku pʼáatal kuxaʼanil tiʼ máak ken kíimik yéetel tiaʼan wa tuʼuxoʼ, úuch káajak u creertaʼal tumen le religionoʼoboʼ yéetel tiʼ u taal tuláakal le baʼaxoʼob maʼ jaajtakoʼ». Le revistaaʼ tu tsolaj xaneʼ u creertaʼal ku páajtal u tʼaan máak yéetel le kimenoʼoboʼ «chéen ku meyaj tiʼ le demonioʼob utiaʼal u balkubaʼob u beetoʼob baʼaloʼob kʼaastak yéetel ka tuklaʼak letiʼe u pixan le máakoʼoboʼ. Utiaʼal le demonioʼoboʼ maas maʼalob maʼ u yojéeltaʼal wa letiʼob beetik baʼaloʼob kʼaastak yéetel tsʼoʼok u palitsiltkoʼob máak tumen ku beetkoʼob u creertaʼal baʼaloʼob maʼ jaajtakiʼ». Ka máan wa jaypʼéel jaʼaboʼobeʼ le folleto What Say the Scriptures About Spiritism? (¿Baʼax ku yaʼalik le Kiliʼich Tsʼíiboʼob yoʼolal le espiritismooʼ?), tu yaʼalaj xan bix jeʼel u kanáantkuba máak tiʼ le demonioʼoboʼ. Teʼ kʼiinoʼobaʼ le jóoʼsaʼaniloʼoboʼ ku yaʼalikoʼob xan bix unaj k-kanáantikba tiʼ le espiritismooʼ.

¿YAAN WA PIXANOʼOB KU MUʼYAJOʼOB WA TUʼUX?

12. Yéetel u nuʼuktaj Dioseʼ, ¿baʼax tu yaʼalaj Salomón yoʼolal le kimenoʼoboʼ?

12 «Tuláakal le máaxoʼob tsʼoʼok u kʼaj óoltikoʼob le jaajoʼ» u yojloʼob bix yanil le kimenoʼoboʼ (2 Juan 1). Le oʼolal k-aʼalik jaaj le baʼax tu yaʼalaj Salomonaʼ: «Tumen peekʼ kuxaʼaneʼ [maas] yaan u tojol, tiʼ kimen león. Uláakʼ baʼaleʼ, máaxoʼob kuxaʼanoʼobeʼ u yojeloʼob bíin kíimkoʼob, baʼaleʼ kimenoʼobeʼ maʼ u yojeloʼob mix baʼaliʼ [...]. Tuláakal baʼax ku taal ta kʼab utiaʼal [a beeteʼ], beet yéetel jaaj óolal, tumen teʼ muknal tuʼux bíin xiʼikechoʼ, maʼ tu yúuchul tuukuliʼ, mix kʼaj óolal, mix ojéelaj» (Ecl. 9:4, 5, 10).

13. ¿Bix káajik u kʼamik le judíoʼob u religión yéetel baʼax suuk u beetik le griegoʼoboʼ?

13 Le judíoʼoboʼ u yojloʼob kaʼach u jaajil yoʼolal le kimenoʼoboʼ. Baʼaleʼ le ka jaʼats u gobiernoil Grecia ichil u nuuktakil u soldadoʼob Alejandro Magnoeʼ, óotaʼab muchʼbil Judá yéetel Siria, utiaʼal lelaʼ meyajnaj u religión le griegoʼoboʼ yéetel le baʼaxoʼob suuk u beetkoʼoboʼ. Le oʼolaleʼ le judíoʼoboʼ tu kʼamoʼob kaʼansajoʼob maʼ jaajtak jeʼex le u creertaʼal yaan baʼax ku pʼáatal kuxaʼanil tiʼ máak ken kíimik yéetel yaan tuʼux ku muʼyaj máak. Baʼaleʼ le griegoʼoboʼ maʼ letiʼob yáax creert yaan tuʼux chuup yéetel pixanoʼob táan u muʼyajoʼobiʼ. Maas úucheʼ le babilonioʼoboʼ ku creertikoʼob yaan ‹tuʼux ku bin le pixanoʼoboʼ, jach ku beetaʼal u muʼyajoʼob yéetel nuʼuktaʼan tumen kʼasaʼan diosoʼob yéetel demonioʼob jach yaan u páajtaliloʼob› (The Religion of Babylonia and Assyria). Jeʼex k-ilkoʼ le babilonioʼoboʼ ku creertikoʼob kaʼach yaan baʼax ku pʼáatal kuxaʼanil tiʼ máak ken kíimik.

14. ¿Baʼax u yojel kaʼach Job yéetel Abrahán tu yoʼolal le kíimil yéetel le kaʼa kuxtaloʼ?

14 Kex minaʼan kaʼach tiʼ Job le Bibliaoʼ u yojel u jaajil yoʼolal le kíimiloʼ. Tsʼoʼoleʼ u yojel wa ku kíimileʼ jeʼel u kaʼa kuxkíintaʼaleʼ, tumen Jéeobaeʼ juntúul Dios yaan u yaabilaj (Job 14:13-15). Abrahán xaneʼ ku creertik kaʼach yaan u kaʼa kuxkíintaʼal máak (xokaʼak Hebreob 11:17-19). Le máaxoʼob chúukpaj u yóol u meyajtoʼob Diosaʼ maʼ tu tukloʼob wa yaan baʼax ku pʼáatal kuxaʼanil tiʼ máak ken kíimkiʼ, tumen maʼ tu béeytal u kaʼa kuxkíintaʼal juntúul máak maʼ tu kíimil. U kiliʼich muukʼ Dios áant Job yéetel Abrahán u naʼatoʼob bix yanil le kimenoʼoboʼ yéetel u creertikoʼob yaan u kaʼa kuxkíintaʼal máak. Le u jaajil kaʼansajoʼobaʼ táakaʼanoʼob ichil le herencia u tsʼaamajtoʼon Diosoʼ.

UNAJ K-TSʼÁAIK K-FE TIʼ LE BOʼOL TU BEETAJ JESUSOʼ

15, 16. ¿Bix jáalkʼabtaʼabikoʼon tiʼ le kʼeban yéetel tiʼ le kíimiloʼ?

15 Jach kiʼimak k-óol tumen tsʼoʼok u yaʼaliktoʼon Dios baʼaxoʼob u beetmaj utiaʼal u jáalkʼabtikoʼon tiʼ le kʼeban yéetel tiʼ le kíimil tu máansajtoʼon Adanoʼ (Rom. 5:12). K-ojel Jesuseʼ «maʼ taal utiaʼal ka meyajtaʼakiʼ, baʼaleʼ utiaʼal meyaj yéetel utiaʼal u tsʼáa u kuxtal bey junpʼéel boʼol utiaʼal [u salvarkuba] yaʼabkach máakoʼob» (Mar. 10:45). Jach kiʼimak k-óol k-ojéeltik Jéeobaeʼ ku «[salvartikoʼon] tu yoʼolal Cristo Jesús» (Rom. 3:22-24).

16 Teʼ yáax siglooʼ le judíoʼob yéetel le j-táanxel luʼumiloʼoboʼ unaj kaʼach u arrepentiroʼob tiʼ u kʼebanoʼob yéetel u tsʼáaik u fejoʼob tiʼ u kuxtal Jesús tu kʼuboʼ. Wa maʼ tu beetkoʼobeʼ maʼ kun perdonartbiloʼob. Bejlaʼeʼ láayliʼ beyoʼ (Juan 3:16, 36). Wa yaan máax maʼ tu pʼatik kaʼansajoʼob maʼ jaajtak jeʼex le Trinidad yéetel u creertaʼal yaan baʼax ku pʼáatal kuxaʼanil tiʼ máak ken kíimkoʼ, maʼ tu páajtal u kʼamik u yutsil le boʼol tu beetaj Jesusoʼ. Baʼaleʼ toʼoneʼ jeʼel u páajtaleʼ tumen k-ojel u jaajil tu yoʼolal u Hijo Dios, «le máax oʼolal tsʼoʼok u boʼotaʼal k-jáalkʼabtaʼaloʼ; lelaʼ u kʼáat u yaʼaleʼ u perdonartaʼal k-kʼebanoʼob» (Col. 1:13, 14NM).

MAʼ U XUʼULUL K-MEYAJTIK JÉEOBA

17, 18. ¿Tuʼux jeʼel u páajtal k-ilik baʼaxoʼob uchaʼan ichil u kaajal Dioseʼ, yéetel baʼaxten maʼalob ka k-xakʼalte?

17 Yaan uláakʼ kaʼansajoʼob jaajtak k-yaabiltmaj, uláakʼ baʼaxoʼob tsʼoʼok u yúuchultoʼon ikil k-meyajtik Dios yéetel uláakʼ utsiloʼob. Desde úucheʼ k-xokik teʼ Anuario bix u bin le meyaj k-beetik tiʼ tuláakal yóokʼol kaaboʼ. Le baʼaxoʼob uchaʼanoʼ ku yeʼesaʼal teʼ videoʼob Historia de fe viva (1 yéetel 2) yéetel tiʼ jóoʼsaʼaniloʼob jeʼex Los testigos de Jehová, proclamadores del Reino de Dios. Teʼ revistaʼob xanoʼ suuk u jóokʼol u tsikbalil u kuxtal sukuʼunoʼob.

18 U jaajileʼ maʼalob ka k-il le baʼaxoʼob uchaʼan ichil u kaajal Jéeobaoʼ tumen k-uʼuyikba jeʼex u kaajil Israel ken u kʼaʼajsoʼob bix jóoʼsaʼabikoʼob tu luʼumil Egiptooʼ (Éxo. 12:26, 27). Le ka yanchaj u jaʼabil Moisesoʼ páajchaj u tsikbaltik le nukuch baʼaloʼob u beetmaj Jéeobaoʼ. Le oʼolal tu yaʼalaj tiʼ u kaajil Israel: «Sut a paakat paachil kʼaʼajaktech le kʼiinoʼob tsʼoʼok u máanoʼoboʼ; aʼal tiʼ a taata ka u kʼaʼajstech, tiʼ le chʼijaʼanoʼob[oʼ] ka u tsikbaltoʼobtech» (Deu. 32:7). Tumen tiaʼanoʼon tu kaajal Jéeobaeʼ, kiʼimak k-óol k-nojbeʼenkúuntik yéetel k-tsikbaltik tiʼ u maasil le baʼaloʼob u beetmoʼ (Sal. 79:13). Tsʼoʼoleʼ maʼalob ka k-ojéelt baʼaxoʼob uchaʼan ichil u kaajal Dios, tumen k-kaanbal yéetel ku páajtal k-chʼaʼtuklik baʼax ken k-beete.

19. Tumen tiaʼanoʼon ichil le sáasil ku taal tiʼ Diosoʼ, ¿baʼax unaj k-beetik?

19 Jach kiʼimak k-óol tiaʼanoʼon ichil le sáasil ku taal tiʼ Diosoʼ maʼ ich éeʼjochʼeʼenil yoʼolal le kaʼansajoʼob maʼ jaajtakoʼ (Pro. 4:18, 19). Le oʼolal unaj k-tsʼáaik k-óol k-xakʼalxokt le Bibliaoʼ yéetel k-kʼaʼaytaj. Beyoʼ yaan k-aʼalik jeʼex le salmista ka tu kiʼikiʼtʼantaj Jéeoba, u Nojoch Jalaʼachil tuláakal baʼaleʼ, tu yaʼalaj: «Yaan in tsikbaltik le nukuch meyajoʼob ta beetoʼ; ¡yaan in tsʼáaik ojéeltbil, chéen teech tojech! In [Dios] teech ta kaʼansen [desde] tin táankelmil; tak bejlaʼeʼ táan in kʼaʼaytik a nukuch meyajoʼob. In [Dios], le ken nuxibchajkeneʼ maʼ a xúumpʼattiken bey le ken wéej sakak u tsoʼotsel in pool, tumen láayliʼ yaan in tsikbaltik le a nojoch páajtalil tiʼ le chʼiʼibaloʼobaʼ yéetel tiʼ le bíin taalakoʼoboʼ» (Sal. 71:16-18).

20. ¿Baʼax kaʼapʼéel baʼal unaj u yeʼesaʼal u jaajil, yéetel baʼax ka tuklik a beetik?

20 Toʼoneʼ tiaʼanoʼon ichil le kaaj u kʼubmuba tiʼ Jéeobaoʼ yéetel k-naʼatik yaan kaʼapʼéel baʼal unaj u yeʼesaʼal u jaajil: le derecho yaan tiʼ Dios utiaʼal u gobernaroʼ yéetel u yeʼesik wíinik chúukaʼan u yóol tiʼ letiʼ. Le oʼolal k-kʼaʼaytik u jaajil; Jéeobaeʼ u Jalaʼachil tuláakal baʼal yéetel chéen letiʼ unaj k-adorartik (Apo. 4:11). Yéetel u yáantaj u kiliʼich muukʼeʼ k-tsikbaltik le maʼalob péektsil tiʼ máaxoʼob uts u puksiʼikʼaloʼoboʼ, k-áantik yéetel k-líiʼsik u yóol máaxoʼob ku muʼyajoʼob wa lubaʼan u yóoloʼob (Isa. 61:1, 2). Toʼoneʼ k-yaabiltik le herencia tsʼaʼantoʼonoʼ, taak u chúukpajal k-óol k-meyajt Jéeoba yéetel k-kʼaʼaytik chéen letiʼ u Nojoch Jalaʼachil tuláakal baʼal utiaʼal mantatsʼ, kex Satanás u kʼáat ka yanak tuláakal máak yáanal u páajtalil (xokaʼak Salmo 26:11 yéetel 86:12).