Skip to content

Al lo konteni

Rezireksyon Zezi—Eski i ti vreman arive?

Rezireksyon Zezi—Eski i ti vreman arive?

LO KOUVERTIR: REZIREKSYON ZEZI​—KI I VEDIR POUR OU?

Rezireksyon Zezi​—Eski i ti vreman arive?

HERODOTUS, en istoryen Grek ki ti viv plis ki 2,500-z-an pase ti rakont en zistwar lo bann Ezipsyen dan son letan. I ti ekrir: “Dan bann lafet dimoun ris, apre en dinen, en zonm i fer letour avek en serkey. Dan sa serkey, i annan en stati an bwa ki reprezant en dimoun mor, i apepre lanmwatye en met a en met e i’n ganny penn. Sa zonm i montre sa tou dimoun an dizan, ‘Bwar e anmize, me get sa, koumsa menm ou pou ete ler ou mor.’”

Pa zis bann Ezipsyen ki ti annan sa latitid anver lavi ek lanmor. Denozour, bokou dimoun i kontan dir, “Annou manze, bwar, diverti kontan.” Si lanmor i lafen nou lavi, akoz nou pa profit li la konmela kan nou ankor vivan? Akfer esey fer sa ki byen? Si lanmor i lafen tou keksoz, i fer plis sans pour profit lavi la konmela. Zapot Pol ti osi koz lo sa menm size. I ti dekrir latitid bann dimoun ki pa krwar dan rezireksyon an dizan: “Si napa rezireksyon pour bann ki’n mor, ‘Annou manze e bwar, parski demen nou pou mor.’”​—1 Korentyen 15:32.

Byensir, Pol li menm pa ti krwar ki bann mor ti pou ganny oubliye konpletman. I ti konvenki ki bann mor i kapab reviv ankor, avek lespwar pour pa zanmen mor ankor. Son konviksyon ti baze lo en levennman byen enportan ki Pol ti vreman krwar i’n arive e sa se rezireksyon * Kris Zezi. Anfet, sa rezireksyon ti sa sel levennman pli enportan ki ti ranforsi lafwa bann premye disip.

Me ki rezireksyon Zezi i vedir pour ou? Ki mannyer nou kapab asire ki Zezi ti vreman resisite? Annou vwar ki mannyer Pol ti rezonn lo sa size ler i ti ekrir bann Kretyen dan lavil Korent.

KI TI POU ARIVE SI ZEZI PA TI’N RESISITE?

Serten Kretyen Korent ti konfize lo sa size e lezot pa ti krwar ditou dan rezireksyon. Dan son premye let pour bann Kretyen laba, zapot Pol ti eksplik bann konsekans ki i ti pou annan si i ti napa rezireksyon. I ti ekrir: “Si napa rezireksyon bann mor alor Kris osi pa’n resisite. Si Kris pa’n resisite, sa ki nou prese i anven e zot lafwa osi i anven. An plis, sa i fer nou pe pres mansonz lo size Bondye . . . Zot lafwa i anven, zot ankor dan zot pese. E bann ki’n mor dan Kris, zot osi zot in perdi.”​—1 Korentyen 15:13-18.

Personn pa kapab argimant lo sa ki Pol ti dir: Si bann mor pa pou resisite, alor Kris ki’n mor, pa’n kapab ganny resisite. Fer konmsi Kris pa ti’n ganny resisite, ki ti pou arive? Pres sa bon nouvel ti pou anven, akoz i ti pou en gro mansonz. Apre tou, rezireksyon Kris i en eleman enportan pour lafwa en Kretyen e i relye avek bann lansennyman de baz parey souvrennte Bondye, son non, son Rwayonm ek nou delivrans. Si rezireksyon pa ti’n arive, sa mesaz ki Pol ek lezot zapot ti anonse pa ti pou fer okenn sans, i ti pou konpletman dan vid.

I ti pou annan lezot konsekans osi. Si Zezi pa ti’n resisite, lafwa bann Kretyen ti pou anven, vid e baze lo en mansonz. Deplis, Pol ek lezot ti pou’n koz manti, pa zis lo rezireksyon Zezi me osi lo sa Enn ki zot ti pe dir ti’n resisit li, setadir lo Zeova nou Bondye. An plis ki sa, sa parol konmkwa Kris ti’n “mor pour nou pese” ti pou osi en mansonz akoz si sa Sover li menm pa ti’n ganny sove dan lanmor, i pa ti pou kapab sov lezot. (1 Korentyen 15:3) Sa ti pou vedir ki bann Kretyen ki ti’n mor, menm dan serten ka ganny met a mor akoz zot lafwa, ti pou’n mor avek en fo lespwar ki zot ti pou ganny resisite.

Pol ti fer sa konklizyon: “Si nou lesperans dan Kris i valab zis pour sa lavi, dan sa ka, nou en bann dimoun pli malere ki egziste.” (1 Korentyen 15:19) Parey lezot Kretyen, Pol ti’n perdi serten keksoz, ganny persekite, andir bann leprev e menm fer fas avek lanmor akoz i ti krwar dan rezireksyon ek tou sa ki i enplike. I pa ti pou fer sans fer tousala si rezireksyon ti en mansonz, pa i vre!

AKOZ OU DEVRET KRWAR

Pol ti konvenki ki sa ki bann Kretyen ti krwar pa ti baze lo en mansonz. I ti konnen ki Zezi ti’n resisite e i ti fer en rezimen lo bann laprev ki sa ti’n vreman arive. Par egzanp, i ti dir: “Kris in mor pour nou pese, parey Lekritir in dir, i ti ganny antere e i ti resisite son trwazyenm zour dapre Lekritir, i ti aparet avek Pyer e apre avek son douz zapot.” * Apre, Pol ti azoute: “Answit i ti aparet avek plis ki senk san son bann disip ansanm, laplipar i ankor vivan, me i annan de trwa ki’n mor. Answit i ti aparet avek Zak e apre avek tou bann zapot. Anfen apre zot tou, i’n osi aparet avek mwan.”​—1 Korentyen 15:3-8.

Avek konfyans, Pol ti konmans par dir ki Kris ti mor pour nou pese, i ti ganny antere e i ti resisite. Kwa ki ti fer zapot Pol sitan konvenki ki sa i vre? En rezon ti akoz temwannyaz en kantite temwen. Apre ki i ti’n resisite, Zezi ti aparet avek serten dimoun endividyelman (enkli Pol), bann pti group e menm avek en lafoul 500 dimoun. San dout, bokou zot ti’n doute ler zot ti’n tande ki Zezi ti’n resisite! (Lik 24:1-11) Laplipar dimoun ki ti vwar Zezi apre son rezireksyon ti ankor vivan dan letan Pol e nenport ki dimoun ti kapab kestyonn zot pour konfirmen si sa ti vre. (1 Korentyen 15:6) I fasil pour pa krwar enn oubyen de temwen, me ou pa kapab pa krwar 500 oubyen plis temwen.

Remarke osi ki Pol ti mansyonn de fwa ki lanmor, lanterman ek rezireksyon Zezi ti dapre sa ki “Lekritir in dir.” Sa bann levennman ti konfirmen ki bann profesi dan Lekritir Ebre konsernan Mesi ti’n vin vre e sa ti prouve ki vreman Zezi ti sa Mesi ki ti’n ganny promet.

Malgre temwannyaz bann ki ti vwar Zezi apre ki i ti’n resisite e sa ki Lekritir i dir, i ti annan dimoun e i ankor annan ki doute si Zezi ti vreman resisite. Serten i dir ki son lekor ti ganny vole par son bann disip e ki apre zot ti dir ki Zezi ti’n resisite. Pourtan, bann disip ti napa ni pouvwar, ni lenfliyans pour kapab lager avek bann gard Romen ki ti’n ganny stasyonnen devan larantre tonbo. Lezot i dir ki bann ki ti swadizan vwar Zezi apre ki i ti’n resisite ti an realite vwar bann ilizyon. Me nou konnen ki sa pa kapab vre akoz Zezi ti aparet avek plizyer dimoun dan diferan moman. Deplis, eski i fer sans pour krwar ki en ilizyon i kapab griy pwason e servi son bann disip, parey Zezi ti fer Galile? (Zan 21:9-14) Eski en ilizyon dan laform en zonm ti pou demann bann ki’n vwar li pour tous li?​—Lik 24:36-39.

Lezot dimoun ankor i dir ki rezireksyon ti en trik ki bann disip ti’n plàn. Me ki byenfe sa ti pou anmennen? Lefet ki zot ti pe rann temwannyaz lo rezireksyon ti fer bann disip ganny sikannen, zot ti soufer e menm ganny met a mor. Eski zot ti pou met zot lavi an danze zis pour siport en mansonz? Pourtan, zot ti donn zot premye temwannyaz Zerizalenm, la menm la o bor zot bann lennmi ki ti pare pour kondann zot dek ki zot ti ganny en loportinite.

Zisteman, se rezireksyon ki ti donn bann disip sa kouraz pour rann temwannyaz lo zot Senyer malgre persekisyon sever. Rezireksyon ti’n fini form par lafwa Kretyen. Bann Kretyen dan premye syek pa ti riske zot lavi zis pour rann temwannyaz lo en bon ansenyan ki ti’n ganny touye. Zot ti riske zot lavi pour anons rezireksyon Zezi akoz sa ti laprev konmkwa Zezi ti Kris, Garson Bondye, ki vivan, pwisan, ki ti siport e gid zot. Son rezireksyon ti vedir ki zot osi zot ti pou resisite apre zot lanmor. Vreman, si Zezi pa ti’n resisite, i ti pou napa larelizyon Kretyen e tre probab nou pa ti pou’n zanmen tann nonm li.

Me, ki rezireksyon Kris i vedir pour nou ozordi?

[Not anba lo paz]

^ par. 5 Dan Labib, sa mo Grek ki’n ganny tradwir “rezireksyon” i literalman vedir “debout ankor.” Sa i vedir ki en dimoun i reganny lavi, son lidantite, personnalite ek memwar.

^ par. 13 “Son douz zapot” oubyen literalman “sa douz” i refer avek bann zapot Zezi menm si pour en serten letan apre lanmor Zida Iskaryot, i ti annan zis 11 zapot. Dan en resi Labib, zis 10 zot ki ti reprezant sa 12 akoz Tomas pa ti la.​—Zan 20:24NW.

[Portre lo paz 3]

[Ekstre lo paz 4]

“I ti aparet avek plis ki senk san son bann disip ansanm. . . . Answit, i ti aparet avek Zak e apre avek tou bann zapot. Anfen apre zot tou, i’n osi aparet avek mwan.”​—1 Korentyen 15:6-8

[Portre lo paz 5]

[Portre lo paz 6]

KESTYON KI SOUVAN GANNY DEMANDE

Lekel ki pou ganny resisite?

“Tou dimoun bon konman move, pour resisite.” (Akt 24:15) Bann bon dimoun i enkli bann zonm ek fanm fidel parey Noe, Abraam, ek Sara. Bann move dimoun i enkli bann ki pa’n viv zot lavi dapre standar Bondye akoz zot pa ti ganny sa loportinite pour konn e swiv zot.

Kote bann ki pou resisite pou reste?

Serten pou resisite pour viv dan lesyel. Zot pou diriz later ansanm avek Kris konman lerwa ek pret. (Revelasyon 5:9, 10) Me laplipar dimoun ki pou resisite pou viv pour touzour dan Paradi lo later.​—Lik 23:39-43.

Kan ki rezireksyon pou arive?

A lavenir, apre ki tou bann move dimoun pou’n ganny tire lo later. Labib i montre ki se pandan sa mil an ki Zezi pou dirize konman Lerwa, ki later pou vin en paradi e bann mor pou ganny resisite.​—Revelasyon 20:6.

Eski bann koutim Pak i relye avek rezireksyon?

Bann koutim Pak i enkli lapen, dizef diferan kouler, labouzi, ek bann lis. Tou sa la napa nanryen pour fer avek rezireksyon Kris, me i sorti dan bann larelizyon payen. Eski sa i en problenm? Wi! Parol Bondye i demann nou pour separ nou avek fo larelizyon e pour “ador Bondye an-espri e an verite.”​—Zan 4:23; 2 Korentyen 6:17.

Si Zezi li menm Bondye parey serten larelizyon i ansennyen, lekel ki ti resisit Zezi?

Zezi pa Bondye, me i garson Bondye, sa Enn ki son non i Zeova. Zeova ki ti resisit Zezi. (Romen 10:9) En spesyalis Labib ti dir: “Napa personn, ni menm Kris ki kapab resisit son prop lekor.” *

[Not anba lo paz]

^ par. 38 Pour plis detay konsernan sa bann kestyon, vwar sapit 7 ek 8 dan liv Ki Labib i vreman dir? pibliye par Temwen Zeova oubyen al lo www.pr418.com.