Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Ket Deyo i Kom Nying Madit pa Jehovah-ni

Ket Deyo i Kom Nying Madit pa Jehovah-ni

“Abibedo ka miyo deyo boti kun atuco nyingi nakanaka.”​—JAB. 86:12.

1, 2. Ka kiporo ki dini pa Lukricitayo ata-ni, Lucaden pa Jehovah gineno nying Lubanga nining?

 POL dini pa Lukricitayo ata-ni pe gimito tic ki nying Lubanga. Me lapore, i Baibul me Revised Standard Version kicoyo i lokke mukwongo ni: “Tic ki nying acel keken ma kitamo ni opore pi Lubanga-ni rac tutwal pi niye pa Lukricitayo i twok lobo lung.”

2 Ki tungcel, Lucaden pa Jehovah gitye ki awaka me lwonge ki dok me keto deyo i kom nying Lubanga. (Kwan Jabuli 86:12; Icaya 43:10.) Medo i kom meno, waneno ni obedo mot madit atika me niang te lok pa nying Lubanga ki dok gin mumiyo pire tek ni kilony nyinge. (Mat. 6:9) Ento, meno obedo mot ma myero pe water calo gin me tuko. Pi meno, kong wanyamu lapeny adek ma pigi tego: Ngeyo nying Lubanga kwako gin ango? Jehovah onyuto nining ni epore pi nyinge madit-ti? Ki dok watwero wot i nying Jehovah nining?

NGEYO NYING LUBANGA KWAKO GIN ANGO?

3. Ngeyo nying Lubanga kwako gin ngo?

3 Ngeyo nying Lubanga pe kwako ngeyo nyig lok ni “Jehovah-ni” keken. Kwako ngeyo kit Jehovah, yubbe, ki dok jami ma en otimogi kit ma kicoyo kwede i Baibul, calo kit ma en otero kwede lutic-ce. Ada, Jehovah miyo ngec magi mot mot ma lubbe ki cobbe pa yubbe. (Car. 4:18) Jehovah otuco nyinge bot Adam ki Kawa. Pi meno, Kawa otiyo kwede i nge nywalo Kain. (Acak. 4:1, NW) Nua, Abraim ki Yakobo onongo gingeyo nying Lubanga. Medo i kom meno, pwocgi pi nyinge omedde ki dongo kun Jehovah goyo laane i komgi, paro pigi, ki dok tittigi yubbe. Lubanga otito bot Moses lok mo ma pire tek madok i kom nyinge.

Moses onongo ngeyo tyen lok me nying Lubanga dok man ojingo niyene

4. Pingo Moses openyo nying Lubanga, dok pingo onongo pore pi Moses me penyo lapeny man?

4 Kwan Nia 3:10-15. I kare ma Moses tye mwaka 80, Lubanga ocike ni: ‘Kwany jona, likwayo pa Icrael, ki i Ejipt.’ Moses odok iye ki mwolo ci openyo lapeny ma pire tek adada. Moses openyo ni: ‘Nyingi anga?’ Kit ma onongo dong kingeyo nying Lubanga con-ni, pingo Moses openyo lapeny man? Labongo akalakala, en onongo mito ngeyo anga ma Jehovah obedo​—ngec ma onongo biweko jo pa Lubanga giye ni ada En twero larogi. Onongo pore pi Moses me penyo lapeny man pien Luicrael onongo dong gubedo i opii pi kare malac. Twero bedo ni onongo gibipenye kekengi ka Lubanga pa kwarogi twero larogi. Ada, Luicrael mogo onongo dong gucako woro lubange pa Luejipt!​—Ejek. 20:7, 8.

5. Gin ango ma Jehovah owaco bot Moses ma lubbe ki nyinge?

5 Jehovah ogamo lapeny pa Moses nining? En owacci: “Wac lok man bot jo Icrael ni, ‘ATWERO DOKO GIN MO KEKEN MA AMITO aye ocwala botwu.’” * Ci omedo ni: “Wac man bot jo Icrael, ni, ‘Rwot [Jehovah], ma en Lubanga pa kwarowu . . . ocwala botwu.’” Lubanga owaco ni ebidoko gin mo keken ma emito wek ecob yubbe, ki dok ni kare ducu ebicobo lokke. Pi meno, wakwano i tyeng 15 ni Jehovah kikome owaco ni: “Man aye nyinga matwal, wubipo i koma, wun ki likwayowu ducu, kit man.” Ngec man nen calo pud dong ojingo niye pa Moses dok ogudo cwinye adada!

JEHOVAH ONYUTO NI EPORE PI NYINGE

6, 7. Jehovah onyuto nining ni epore pi nyinge madit-ti?

6 Cutcut i nge oro Moses, Jehovah onyuto ni epore pi nyinge kun “doko” lalar bot jo Icrael. En ocwalo pwod apar malit i kom jo Ejipt kun yaro ka maleng ni lubangegi kacel ki Parao gipe ki teko. (Nia 12:12) Lacen, Jehovah opoko i Nam Makwar woko aryo, omiyo jo Icrael gukato ki i dyere wa loka tungcel, ci omiyo Parao kacel ki dul monnye gumwony guto woko. (Jab. 136:13-15) I dye “tim malac ki malik[-ki],” Jehovah Ogwoko kwo pa jone kun miyo cam ki pii botgi, ma welgi onongo tye i kine ka milion aryo nio i adek nyo bene makato! En bene omiyo bongigi kacel ki war tyengi pe otii woko. (Nwo. 1:19; 29:5) Ada, jami magi ginyuto ni pe tye gin mo ma twero gengo Lubanga ki cobo gin ma en ocikke pire . Lacen, en owaco bot Icaya ni: “An kena aye a Rwot [Jehovah], pe dok tye ngat mo mukene ma twero larowu.”​—Ic. 43:11.

7 Yocwa, ma oleyo kaka Moses, bene oneno jami me aura ma Jehovah otimogi i Ejipt ki dok i dye tim. Pi meno, i kare ma dong en cok to, Yocwa owaco ki tekcwiny bot Luicrael luwote ni: ‘Wun bene wungeyo ki i cwinywu wa ki tamwu ducu ni, gin mabeco ducu ma yam Rwot Lubangawu ociko piwu gin ducu gucobbe kakare, pe tye acel mo ma pe otimme’ (Yoc. 23:14) Labongo akalakala mo keken, Jehovah ocobo cikkene.

8. Jehovah tye ka nyutone nining ni epore pi nyinge i kare-ni?

8 I kare-ni bene, Jehovah pud tye ka cobo cikkene. Kun tiyo ki Wode, en owaco ni i kare me agikki, kwena me Ker-ri kibititone “i wi lobo ducu.” (Mat. 24:14) Pe tye ngat mo mapat ki Lubanga Won Twer ducu ma twero tito pi tic man, ci bene neno ni ticce ocobbe kakare, kun tiyo ki “jo mogo ata ma pe gupwonnye” me cobone. (Tic 4:13) Pi meno, ka wanywako i tic man, nongo watye ka nywako i cobo lok pa lunebi me Baibul. Waketo deyo i kom Wonwa kun wanyuto ni ada wamito timo gin ma walego pire ni: “Giwor nyingi maleng. Ker meri obin; giti gin ma imito i lobo kit ma gitiyo i polo.”​—Mat. 6:9, 10.

NYINGE DIT

Parao okwero ni Jehovah pe obedo Lubanga

9, 10. Pwony mukene ango ma wanongo madok i kom Jehovah ma lubbe ki i kit ma en otero kwede jo Icrael?

9 Cutcut i nge a ki i Ejipt, Jehovah odoko gin mo manyen bot Luicrael. En odoko ‘cwargi’ kun tiyo ki Gicikke me Cik ki bene otimo jami ducu ma myero etim calo cwargi. Ki tungcel, Luicrael gudoko calo dakone, jo ma kilwongogi ki nyinge. (Ic. 54:5, 6) Ka ce guwinyo lokke kun gilubo cikke, en onongo obibedo ‘cwargi’ ma pe ki roc. En onongo biminigi gum, gwokogi, dok minigi kuc. (Wel 6:22-27) Pi meno, nying madit pa Jehovah-ni onongo gibipako i kin rok mapat pat. (Kwan Nwoyo Cik 4:5-8; Jabuli 86:7-10.) Ada, nicakke con i tekwaro pa Luicrael, lurok mapol gudonyo i woro me ada. Man rom roma calo iwacci gin bene guwaco gin ma Ruth, nya jo Moab owaco bot Naomi: “Jo tuwu gibibedo jo tuwa bene, dok Lubangani bibedo Lubangana.”​—Ruth 1:16.

10 Pi mwaki 1,500 kulu, kit ma Jehovah otero kwede jo Icrael onyuto kite mapol mukene manyen. Kadi bed ni gin gujemo tyen mapol, Jehovah onyuto ni en “Lubanga ma lakica” dok “kiniga pe make oyot.” En obedo Lubanga ma lakica dok diyo cwinye adada. (Nia 34:5-7) Ento, Jehovah pe odiyo cwinye pi naka. I kare ma Lujudaya gukwero dok guneko Wode, Jehovah ogiko diyo cwinye i komgi. (Mat. 23:37, 38) Kiweko lwongo likwayo pa Icrael ki nying Lubanga. Bot Jehovah, gudoko calo yat ma oner ci otwo woko. (Luka 23:31) Man ogudo kit ma gineno kwede nying Lubanga nining?

11. Pingo Lujudaya guweko tic ki nying Lubanga?

11 Tekwaro nyuto ni Lujudaya gucako bedo ki tam marac i kom nying Lubanga kun gitamo ni pe myero kilwong atata. (Nia 20:7) Motmot, dini pa Lujudaya guweko tic ki nying Lubanga. Labongo akalakala, man ocwero cwiny Jehovah me neno ni pe kiworo nyinge. (Jab. 78:40, 41) Ento, Lubanga, ‘ma nyinge Lanyeko-ni,’ pe oye ni jo ma gukwere ki dok ma en ekwerogi-ni gumedde ki bedo jo ma kilwongogi ki nyinge. (Nia 34:14) Lok man myero opwonywa ni pire tek adada me bedo ki woro madit i kom nying Lacwecwa.

JO MANYEN MA KILWONGOGI KI NYING LUBANGA

12. Angagi ma gudoko jo ma kilwongogi ki nying Jehovah?

12 Jehovah otito bot Jeremia ni etye ki yub me keto “gicikke manyen” ki rok manyen, Luicrael me cwiny. Jeremia otito ni lumembane ducu gibingeyo Jehovah, “cakke i kom jo matino o kwede wa i kom jo madito ma i kingi.” (Jer. 31:31, 33, 34) Lok man pa lanebi-ni ocako cobbe i Pentekote 33 K.M. i kare ma Lubanga oketo kwede gicikke manyen. Rok manyen-ni tye iye Lujudaya ki lurok ma gin aye “Icrael pa Lubanga,” ma gudoko ‘jo ma gilwonggi ki nying Lubanga.’​—Gal. 6:16, NW; kwan Tic pa Lukwena 15:14-17; Mat. 21:43.

13. (a) Tika Lukricitayo i kare macon gutiyo ki nying Lubanga? Tit kong. (b) Iwinyo nining ka itye ka tic ki nying Lubanga i ticwa me pwony?

13 Calo ‘jo ma gilwonggi ki nying Lubanga,’ lumemba me rok man me cwiny-nyi gutiyo ki nying Lubanga, tutwalle ka gitye ka tic ki ginacoya me leb Ibru. * Pi meno, lakwena Petero otiyo ki nying Lubanga tyen mapol i kare ma en tye ka lok ki Lujudaya kacel ki lurok ma gulokke i dini pa Lujudaya i Pentekote 33 K.M,. (Tic 2:14, 20, 21, 25, 34, NW) Lukricitayo i kare macon guketo deyo i kom Jehovah, pi meno, en ogoyo laane i kom ticgi me pwony. I yo acel-lu, Jehovah bene goyo laane i ticwa me pwony i karewa-ni ka watito pi nyinge kun wanyuto bot jo ma gitye ki miti ki i Baibulgi. Ka watimo meno, ci wakonyogi me ngeyo Lubanga me ada. Man pud dong tye twon mot madit atika pigi ki wan bene! Konyo jo magi me ngeyo nying man twero bedo acakki me bedo ki wat maber ki Jehovah ma twero medde ki dongo kun rii pi naka.

14, 15. Kadi bed jo mungak gunya mapol ata, ngo ma Jehovah otimo wek kipo pi nyinge?

14 Lacen, jo mungak gucako rwako lwitgi i kacokke pa Lukricitayo, tutwalle i nge to pa lukwena. (2 Tec. 2:3-7) Lupwonye ma lugoba bene gulubo tekwaro pa Lujudaya kun gikwero tic ki nying Lubanga. Tika Jehovah oye ni kijwa nyinge? Pe! Ada, kadi bed pe wangeyo kit ma kilwongo kwede nying man i kare macon, ento pud tye. Pi mwaki mapol, nying-ngi kitiyo kwede i Baibul ma kigonyo i leb mapat pat kacel ki coc pa lukwan matut me Baibul. Me lapore, i mwaka 1757, Charles Peters ocoyo ni ka iporo nying dog tic mapol pa Lubanga, “Jehovah” aye tito maber adada tyen lok me nyinge.” I mwaka 1797, Hopton Haynes ocako coyo dul me 7 i buk mo ma loko i kom woro Lubanga ni: “JEHOVAH aye nying LUBANGA ma onongo Lujudaya gitiyo kwede i worogi; kit ma Kricito ki Lukwenane bene gutimo-ni.” Kadi bed ni Henry Grew (1781-1862) otiyo ki nying Lubanga ento bene onongo ngeyo ni kinywaro dok onongo mitte ni kilony obed leng. I yo acel-lu, George Storrs (1796-1879) ma otiyo kacel ki Charles T. Russell, gutiyo ki nying Lubanga.

15 Mwaka 1931 obedo mwaka ma pire tek adada, pien i mwaka meno aye Lutino Kwan me Baibul ma gia ki i lobe mapat pat, gucako tic ki nying ma jenge i Baibul ni Lucaden pa Jehovah. (Ic. 43:10-12) Pi meno, gumiyo lok angeya i wi lobo lung ni gitye ki awaka me bedo lutic pa Lubanga acel keken me ada, ki dok me bedo ‘jo ma gilwonggi ki nying Lubanga,’ kun gipako nying meno. (Tic 15:14) Jami magi ma gubedo ka timme-ni poyo wiwa i kom lok ma Jehovah owaco i Malaki 1:11 ni: “Cakke tung wokceng nio tung potoceng nyinga dit i kin lurok.”

WOT I NYING JEHOVAH

16. Pingo omyero water ni obedo twon deyo madit me wot i nying Jehovah?

16 Lanebi Mika ocoyo ni: ‘Pien rok ducu giwoto kun ngat acel acel woto i nying lubangane, ento wan wabiwot i nying Rwot Lubangawa nakanaka.’ (Mik. 4:5) Lutino Kwan me Baibul gunongo ni obedo twon deyo madit ni Jehovah oye ni kilwongi ki nyinge. Meno onyuto atir ni Jehovah tye ki cwak i komgi. (Kwan Malaki 3:16-18.) Ento in kono? In tika itye ka tute matek me ‘wot i nying Jehovah’? Tika ingeyo gin ma timo meno kwako?

17. Wot i nying Lubanga kwako timo jami mene?

17 Wot i nying Lubanga kwako olo to jami adek. Me acel, omyero watit pi nying man bot jo mukene, kun wangeyo ni jo ma “gilwongo nying Rwot [Jehovah]” keken aye gibilarogi. (Rom. 10:13) Me aryo, omyero wanyut kit mabeco pa Jehovah, tutwalle mar. (1 Jon 4:8) Me adek, wawoto i nying Lubanga ka walubo cikke wek pe wakel alano i kom nying Wonwa. (Jon 5:3) Tika dong imoko tammi me ‘wot pi naka i nying Lubangawa Jehovah’?

18. Pingo dano ducu ma giketo deyo i kom nying madit pa Jehovah gitwero neno anyim ki tekcwiny?

18 Cokcok-ki, jo ducu ma gicayo nyo gijemo i kom Jehovah gibingeyo nga ma en obedo. (Ejek. 38:23) Meno kwako jo ma gitye calo Parao ma owaco ni: ‘Rwot Jehovah en anga, ma myero awiny doge-ni?’ Lacen, en ongeyo! (Nia 5:1, 2; 9:16; 12:29) Ento, wan dong wangeyo Jehovah pien pe kidoyowa adiya. Watye ki awaka ni kilwongowa ki nyinge ki dok jo ma giwinyo doge. Pi meno, wabedo ki tekcwiny pi anyim ma lubbe ki cikke ma kicoyo pire i Jabuli 9:10: “Rwot [Jehovah] jo ma ngeyi gibiketo gengi i komi; pien in pe ibwoto jo ma gibino boti.”

^ para. 5 Nying Lubanga tye nyig lok me leb Ibru ma tyen lokke gonye ni “doko gin moni.” Pi meno, “Jehovah” tyen lokke ni “En Miyo Gin Moni Timme.”

^ para. 13 Ginacoya me leb Ibru ma Lukricitayo i kare macon gutiyo kwede-ni onongo tye ki nying Lubanga ma kicoyo ki Nukuta Angwen. Tye caden ma moko ni nying man bene onongo tye i kopi macon me Septuagint, ginacoya me leb Grik ma kigonyo ki i Ginacoya me leb Ibru.