Skip to content

Skip to table of contents

Hahiʼi naran Jeová neʼebé boot

Hahiʼi naran Jeová neʼebé boot

“Haʼu sei fó glória ba Ita-nia naran toʼo tempu neʼebé la bele sura.”—SAL 86:12.

1, 2. La hanesan ho relijiaun kristaun barak, saida mak Testemuña ba Jeová sente kona-ba Maromak nia naran?

 RELIJIAUN kristaun barak la uza Maromak nia naran. Porezemplu, iha lia-menon iha tradusaun Bíblia ida hatete katak “laloos” ba igreja atu bolu Maromak hodi uza ninia naran.—Revised Standard Version.

2 Maibé la hanesan ho relijiaun barak, Testemuña ba Jeová haksolok hodi bolu sira-nia an tuir Maromak nia naran no hahiʼi naran neʼe. (Lee Salmo 86:12 a; Isaías 43:10. b) Ita haksolok tanba ita komprende Maromak nia naran katak sá no tanbasá mak importante atu halo santu naran neʼe. (Mt 6:9) Atu ita labele haluha kona-ba buat espesiál neʼe, mai ita koʼalia kona-ba pergunta tolu neʼebé importante tebes: Hatene Maromak nia naran, neʼe katak sá? Oinsá mak Jeová hatudu ninia hahalok hodi tuir ninia naran? Oinsá mak ita bele ‘laʼo iha Jeová nia naran’?

HATENE MAROMAK NIA NARAN, NEʼE KATAK SÁ?

3. Hatene Maromak nia naran, neʼe katak sá?

3 Hatene Maromak nia naran, neʼe laʼós katak ita hatene deʼit naran “Jeová”. Maibé ida-neʼe mós katak ita hatene Jeová mak Maromak oinsá loos. Neʼe inklui hatene Jeová nia hahalok, ninia hakarak, no buat neʼebé nia halo, no hahalok sira neʼebé nia hatudu ba ninia povu. Nuʼudar Jeová kumpre ninia hakarak, neineik-neineik nia fó sai nia mak Maromak oinsá loos. (Prov 4:18) Ita hatene katak Maromak fó sai ninia naran ba Adão no Eva, tanba Eva temi naran Jeová kuandu nia tuur ahi ninia oan Caim. (Gên 4:1) Jeová nia atan sira hanesan Noé, Abraão, Isaac, no Jacob mós hatene Maromak nia naran. Nuʼudar Jeová fó bensaun, tau matan, no fó sai ninia hakarak ba sira, sira aprende liután kona-ba Jeová. Ikusmai, Maromak mós fó-hatene ba Moisés kona-ba buat neʼebé espesiál, neʼe mak ninia naran katak sá.

Tanba Moisés hatene Maromak nia naran katak sá, ida-neʼe hametin ninia fiar

4. Tanbasá mak Moisés husu Maromak kona-ba Ninia naran? Tanbasá mak Moisés hakarak ema Israel atu fiar katak Maromak sei salva sira?

4 Kuandu Moisés tinan 80, Maromak fó knaar importante ba nia hodi dehan: “Lori haʼu-nia povu Israel nia oan sira sai husi Egiptu.” Moisés husu fali pergunta ida neʼebé importante tebes, hodi hatete: ‘Se ema Israel husu haʼu kona-ba Ita-nia naran, saida mak haʼu sei hatete ba sira?’ Ema Israel hatene Maromak nia naran kleur ona, entaun tanbasá mak Moisés husu pergunta hanesan neʼe? Ida-neʼe tanba nia hakarak hatene liután Jeová mak Maromak oinsá loos. Moisés hakarak halo ema Israel fiar katak Maromak sei salva duni sira, tanba kleur ona sira moris nuʼudar atan no karik sira barak laran-rua se Jeová bele salva sira ka lae. Tuir loloos, sira balu adora fali ema Egiptu nia maromak sira!—Êx 3:10-15; Eze 20:7, 8.

5. Saida mak Jeová fó sai kona-ba ninia naran ba Moisés?

5 Jeová hatán saida ba Moisés? Nia hatete: “Ida-neʼe mak buat neʼebé ó sei hatete ba Israel nia oan sira: ‘HAʼU SEI SAI SAIDA DEʼIT mak haruka haʼu ba imi.’” c Jeová mós dehan: “Jeová, imi-nia beiʼala nia Maromak . . . mak haruka haʼu ba imi.” Ho liafuan sira-neʼe, Maromak fó sai katak nia sei sai buat saida deʼit neʼebé nia hakarak, ka nia sei halo buat naran deʼit neʼebé nia presiza halo, no katak nia mak Maromak neʼebé sempre kumpre ninia liafuan. Tan neʼe mak Jeová hatete: “Ida-neʼe mak haʼu-nia naran toʼo tempu neʼebé la bele sura, no ho ida-neʼe mak imi sei hanoin-hetan kona-ba haʼu husi jerasaun ba jerasaun.” Ita bele fiar katak liafuan sira-neʼe kona duni Moisés nia laran no hametin ninia fiar!

JEOVÁ HATUDU NINIA HAHALOK HODI TUIR NINIA NARAN

6, 7. Oinsá mak Jeová kumpre buat neʼebé nia promete ona?

6 Lakleur depois koʼalia tiha ba Moisés, Jeová halo duni buat neʼebé nia promete no salva ema Israel. Jeová fó malisan sanulu ba ema Egiptu no hatudu katak Faraun no ema Egiptu nia maromak sira la iha forsa. (Êx 12:12) Tuirmai, Jeová fahe Tasi Mean hodi lori ema Israel atu hakur tasi neʼe, no depois halo Faraun no ninia tropa sira mout. (Sal 136:13-15) Liután neʼe, iha rai-fuik maran, Jeová tau matan ba ema Israel rihun ba rihun hodi fó ai-han no bee ba sira, no sira-nia roupa no sandálias mós la sai aat. (Deut 1:19; 29:5) Buat hirak-neʼe hatudu katak la iha buat ida neʼebé bele hapara Jeová atu kumpre ninia liafuan, hanesan Jeová rasik hatete ba Isaías: “Haʼu mak Jeová. Haʼu deʼit, no la iha ida seluk mak salvadór.”—Isa 43:11.

7 Josué, neʼebé ikusmai troka Moisés nia fatin nuʼudar ulun-naʼin ba ema Israel, nia mós haree Jeová nia milagre oioin iha rai-Egiptu no iha rai-fuik maran. Tan neʼe, antes Josué mate, nia hatete ba ema Israel: “Imi hatene ho imi-nia laran tomak no ho imi-nia moris tomak katak husi liafuan diʼak hotu neʼebé Jeová, imi-nia Maromak, hatete ba imi, la iha ida mak la sai loos. Sira hotu sai loos ba imi. La iha liafuan ida neʼebé la sai loos.” (Jos 23:14) Sin, Jeová kumpre duni buat neʼebé nia promete ona.

8. Ohin loron, oinsá mak Jeová kumpre buat neʼebé nia promete ona?

8 Ohin loron mós Jeová kumpre nafatin buat neʼebé nia promete ona. Jeová fó-hatene nanis liuhusi ninia Oan katak iha loron ikus sira, liafuan diʼak kona-ba Maromak nia Reinu, ka ukun, sei haklaken “iha mundu tomak”. (Mt 24:14) Jeová deʼit mak bele fó-hatene nanis kona-ba serbisu neʼe no haree katak serbisu neʼe halaʼo duni. Tuir loloos, Maromak uza ema baibain deʼit atu halo serbisu neʼe. (Apos 4:13) Tan neʼe, kuandu ita haklaken, ita hola parte atu kumpre buat neʼebé Bíblia fó-hatene nanis. Ita hahiʼi ita-nia Aman Jeová no hatudu katak ita hakarak duni atu halo nuneʼe kuandu ita halo orasaun: “Halo Ita naran sai santu. Halo Ita-nia reinu toʼo mai ami; halo tuir Ita-nia hakarak ba iha rai nuʼudar iha lalehan.”—Mt 6:9, 10.

NINIA NARAN MAK BOOT

Faraun lakohi rekoñese katak Jeová mak Maromak neʼebé boot tebes

9, 10. Saida deʼit mak ita bele aprende kona-ba Jeová liuhusi buat neʼebé nia halo ba ema Israel?

9 Lakleur depois ema Israel sai husi rai-Egiptu, Jeová fó sai liután kona-ba ninia an. Jeová halo aliansa ho ema Israel liuhusi Ukun-Fuan hodi promete atu tau matan ba sira hanesan laʼen tau matan ba feen. (Jer 3:14) No povu Israel sai hanesan Jeová nia feen neʼebé lori ninia naran. (Isa 54:5, 6) Kuandu sira halo tuir Jeová nia ukun-fuan sira, Jeová fó bensaun ba sira, proteje sira, no halo sira moris ho dame. (Núm 6:22-27) Liután neʼe, nasaun sira seluk rekoñese katak la iha Maromak seluk hanesan Jeová. (Lee Deuteronômio 4:6; d Sal 86:7-10) Tuir loloos, ema barak husi nasaun seluk hili atu adora Maromak Jeová. Sira halo hanesan feto Moab naran Rut, neʼebé hatete ba Noemi: “Ita-nia povu sei sai haʼu-nia povu, no Ita-nia Maromak, haʼu-nia Maromak.”—Rute 1:16.

10 Durante tinan 1.500 nia laran, Jeová kontinua fó sai liután nia mak Maromak oinsá loos liuhusi buat neʼebé nia halo ba ema Israel. Porezemplu, maski dala barak sira la halo tuir Jeová, maibé nia hatudu laran-sadiʼa no pasiénsia boot ba sira. (Êx 34:5-7) Maibé, Jeová nia pasiénsia neʼe laʼós ba nafatin. Kuandu ema Israel nuʼudar nasaun ida la simu no oho Jesus, Maromak Jeová hakotu ninia relasaun ho nasaun neʼe. (Mt 23:37, 38) Ba Jeová, nasaun neʼe la bele ona atu lori ninia naran no sai hanesan ai-hun neʼebé maran, ka mate ona. (Lc 23:31) Entaun, ema Israel komesa sente oinsá kona-ba Maromak nia naran?

11. Tanbasá mak ema Israel la uza tan Maromak nia naran?

11 Neineik-neineik, ema Israel komesa iha hanoin neʼebé laloos kona-ba Maromak nia naran. Sira hanoin sala katak Maromak nia naran mak santu liu atu temi. (Êx 20:7) Rezultadu mak ikusmai sira la uza tan naran Jeová. Ita bele fiar katak kuandu Jeová haree ema la respeitu ninia naran, ida-neʼe halo nia laran-kanek. (Sal 78:40, 41) Tanba naran Jeová importante ba nia, Bíblia hatete katak nia “laran-moras” ba ninia naran. Tan neʼe, kuandu ema Israel la hatudu respeitu ba Maromak nia naran, Jeová, sira la merese ona atu lori naran neʼe. (Êx 34:14) Ida-neʼe hatudu katak importante tebes mai ita atu respeitu ita-nia Kriadór nia naran.

POVU FOUN BA MAROMAK NIA NARAN

12. Sé mak sai povu foun ba Maromak nia naran?

12 Liuhusi Jeremias, Jeová promete katak nia sei halo “aliansa foun” ho nasaun foun ida. Nia fó-hatene nanis katak ema hotu husi nasaun neʼe, “husi ida kiʼik liu toʼo boot”, sira sei “hatene Jeová”. (Jer 31:31, 33, 34) Profesia neʼe komesa sai loos iha loron Pentekostes iha tinan 33. Iha loron neʼe mak Jeová halo aliansa foun ho “Israel Maromak nian”, neʼebé inklui ema husi nasaun hotu, no sira sai ‘povu ida ba Maromak nia naran’.—Gal 6:16, MF; lee  Apostolu 15:14-17; Mt 21:43.

13. (a) Ema kristaun iha apóstolu sira-nia tempu uza Maromak nia naran ka lae? Esplika toʼok. (b) Ita sente oinsá kona-ba uza Maromak nia naran iha serbisu haklaken?

13 Ema kristaun iha apóstolu sira-nia tempu, neʼebé sai parte iha nasaun foun neʼe, sira uza Maromak nia naran. Porezemplu, sira uza Maromak nia naran kuandu sira temi liafuan husi Eskritura Lia-Ebraiku. e Iha Pentekostes 33, apóstolu Pedro mós uza Maromak nia naran dala barak kuandu nia koʼalia ba ema Israel no ema husi nasaun seluk neʼebé simu ona relijiaun judeu nian. (Apos 2:14, 20, 21, 25, 34, MF) Tanba ema kristaun sira-neʼe hahiʼi naran Jeová, Jeová haraik bensaun ba sira-nia serbisu haklaken. Nuneʼe mós ohin loron, Jeová haraik bensaun mai ita kuandu ita haklaken ba ema seluk kona-ba ninia naran no hatudu naran neʼe iha sira-nia Bíblia rasik. Hodi halo nuneʼe, ita halaʼo knaar espesiál atu fó-hatene ba ema seluk kona-ba Maromak Jeová! No ida-neʼe loke dalan ba sira atu komesa haburas relasaun diʼak ho Jeová nuʼudar ninia belun hodi hametin relasaun neʼe ba nafatin.

14, 15. Saida deʼit mak hatudu katak Jeová la husik buat ida atu halakon ninia naran?

14 Maibé ikusmai, liuliu depois apóstolu sira mate tiha, ema komesa habelar hanorin falsu iha kongregasaun kristaun. (2 Tes 2:3-7) Mestre bosok sira-neʼe mós halo tuir ema judeu sira-nia tradisaun hodi la uza Maromak nia naran. Maibé Jeová husik sira atu halakon ninia naran ka lae? Lae duni. Maski ohin loron ita la hatene ho loloos Maromak nia naran temi oinsá iha tempu uluk, maibé nia naran neʼe sei iha nafatin toʼo agora. Ba tinan barak ona Maromak nia naran hakerek iha tradusaun Bíblia no livru barak husi matenek-naʼin sira neʼebé estuda Bíblia. Porezemplu, iha tinan 1757, matenek-naʼin ida naran Charles Peters esplika katak naran “Jeová” fó sai ho klaru liu Nia mak Maromak oinsá loos se kompara ho Maromak nia títulu oioin. Iha tinan 1797, Hopton Haynes hakerek livru kona-ba adorasaun ba Maromak no hatete katak Jeová mak naran neʼebé ema judeu, Kristu no ninia apóstolu sira uza atu adora Maromak mesak ida deʼit. Henry Grew (1781-1862) mós uza Maromak nia naran, no rekoñese katak naran neʼe, neʼebé ema hafoʼer ona, tenke halo santu. Nuneʼe mós George Storrs (1796-1879) neʼebé serbisu hamutuk ho Charles T. Russell, sira naʼin-rua uza Maromak nia naran.

15 Uluk, Maromak nia povu bolu sira-nia an nuʼudar Estudante Bíblia Internasionál. Maibé iha tinan 1931, sira hanaran an nuʼudar “Testemuña ba Jeová” neʼebé foti husi Bíblia. (Isa 43:10-12) Ho nuneʼe, sira fó sai ho kontente ba mundu katak sira mak ‘povu ida ba Maromak nia naran’ no hahiʼi naran neʼe. (Apos 15:14) Kuandu ita hanoin oinsá mak Jeová proteje ninia naran toʼo ohin loron, ida-neʼe fó-hanoin fali mai ita liafuan iha Malaquias 1:11, neʼebé dehan: “Husi fatin neʼebé loro-matan saʼe toʼo loro-matan monu, haʼu-nia naran sei sai boot iha nasaun sira-nia leet.”

LAʼO IHA JEOVÁ NIA NARAN

16. Ita sente oinsá kona-ba ‘laʼo iha Jeová nia naran’?

16 Profeta Miquéias hatete: “Ema hotu, sira sei laʼo ho sira ida-idak nia maromak nia naran, maibé ba ita, ita sei laʼo iha Jeová ita-nia Maromak nia naran ba tempu neʼebé la bele sura, no ba nafatin.” (Miq 4:5) Ba Maromak nia povu neʼebé hanaran an nuʼudar Testemuña ba Jeová iha tempu neʼebá, ida-neʼe laʼós deʼit halo sira haksolok atu lori Maromak nia naran, maibé mós halo sira fiar katak Jeová simu sira. (Lee Malaquias 3:16-18. f) Entaun, ita mós sente hanesan neʼe ka lae? Ita hakaʼas an atu ‘laʼo iha Jeová nia naran’ ka lae?

17. Atu ‘laʼo iha Jeová nia naran’, saida deʼit mak ita tenke halo?

17 Atu ‘laʼo iha Jeová nia naran’, ita tenke halo buat tolu. Primeiru, ita tenke fó-hatene ba ema seluk kona-ba naran neʼe, tanba ema neʼebé “bolu Naʼi nia naran”, sira deʼit mak “sei hetan maksoin”. (Rom 10:13) Segundu, ita tenke haleno Jeová nia hahalok sira, liuliu domin. (1 Joao 4:8) Terseiru, ita mós tenke prontu atu halo tuir Maromak nia ukun-fuan sira. Hodi halo nuneʼe, ita hahiʼi ita-nia Aman nia naran. (1 Joao 5:3) Ita sei kontinua “laʼo iha Jeová ita-nia Maromak nia naran” ba nafatin ka lae?

18. Tanbasá mak ema hotu neʼebé hahiʼi naran Jeová neʼebé boot bele hein ba futuru ho laran-haksolok?

18 Lakleur tan, ema hotu neʼebé lakohi hatene ka kontra hasoru Jeová sei hatene sé mak Jeová. (Eze 38:23) Sira hatudu hahalok hanesan ho Faraun neʼebé dehan: “Sé mak Jeová, hodi haʼu tenke halo tuir ninia liafuan?” Ikusmai, Faraun rekoñese katak afinál Jeová mak Maromak neʼebé boot tebes! (Êx 5:1, 2; 9:16; 12:29) Maibé ita fali, ita rasik mak hili atu hatene Jeová no sai ninia belun. Ita kontente atu sai Jeová nia povu neʼebé prontu atu halo tuir nia no lori ninia naran. Nuʼudar ita halo nuneʼe, mai ita hein ba futuru ho laran-haksolok hodi tau fiar ba liafuan iha Salmo 9:10, neʼebé dehan: “Sira neʼebé hatene Ita-nia naran sei tau fiar ba Ita, tanba Ita sei la husik hela ema neʼebé buka Ita, oh, Jeová.”

a Salmo 86:12: “Haʼu hahiʼi Ita ho haʼu-nia laran tomak, oh, Jeová, haʼu-nia Maromak, no haʼu sei fó glória ba Ita-nia naran toʼo tempu neʼebé la bele sura.”

b Isaías 43:10: “‘Imi mak haʼu-nia testemuña sira’, neʼe mak Jeová hatete, ‘haʼu-nia atan neʼebé haʼu hili, atu imi hatene no iha fiar mai haʼu, no atu imi komprende katak haʼu mak nia duni. Antes haʼu, la iha Maromak ida seluk, no depois haʼu la iha nafatin ida seluk’.”

c Maromak nia naran foti husi verbu ida iha lia-ebraiku neʼebé iha arti “atu sai”. Nuneʼe, “Jeová” katak “Nia sei sai buat saida deʼit neʼebé nia hakarak”.

d Deuteronômio 4:6: “No imi tenke halo tuir buat sira-neʼe hotu, tanba povu sira neʼebé sei rona kona-ba lei sira-neʼe sei haree imi-nia matenek, no sira sei hatete: ‘Nasaun boot neʼe mak povu neʼebé iha matenek duni.’”

e Eskritura Lia-Ebraiku neʼebé uza iha apóstolu sira-nia tempu hakerek Maromak nia naran, Jeová. Liután neʼe, istória hatudu katak tradusaun Septuajinta neʼebé tradús Eskritura Lia-Ebraiku ba lia-gregu, mós temi Maromak nia naran, Jeová.

f Malaquias 3:16-18: “16 Iha tempu neʼebá, sira neʼebé taʼuk ba Jeová koʼalia ba malu, sira ida-idak ho nia maluk, no Jeová kontinua atu see tilun no rona ba sira. No iha nia oin komesa hakerek livru ida hodi hanoin-hetan sira neʼebé taʼuk ba Jeová no ba sira neʼebé hanoin kona-ba nia naran. 17 Naʼi Jeová funu-naʼin hatete: ‘No sira sei sai duni haʼu-nian, iha loron neʼebé haʼu kria buat neʼebé folin-boot ba haʼu. No haʼu sei hatudu laran-sadiʼa ba sira, hanesan mane ida hatudu laran-sadiʼa ba nia oan neʼebé serbí nia. 18 No imi sei hatene filafali buat neʼebé la hanesan entre ida neʼebé loos no ida neʼebé aat, ida neʼebé serbí Maromak no ida neʼebé la serbí nia.’”