Eaha to roto?

Tapura tumu parau

A faahanahana i te iˈoa rahi o Iehova

A faahanahana i te iˈoa rahi o Iehova

“E faarahi tamau â vau i to oe ra iˈoa.”—SAL. 86:12.

1, 2. Taa ê atu i te mau haapaoraa o te Amuiraa faaroo Kerisetiano, eaha te manaˈo o te mau Ite no Iehova no nia i te iˈoa o te Atua?

 AITA te rahiraa o te mau haapaoraa o te Amuiraa faaroo Kerisetiano e faaohipa ra i te iˈoa o te Atua. Ei hiˈoraa, te na ô ra te omuaraa parau o te tahi huriraa Bibilia e ‘aita roa ˈtu te faaohiparaa i te tahi iˈoa no te Atua hoê e te otahi e tu ra i te faaroo o te ekalesia.’—Revised Standard Version.

2 Area te mau Ite no Iehova, e teoteoraa na ratou ia amo i to te Atua iˈoa e ia faahanahana i te reira. (Sal. 86:12; a taio i te Isaia 43:10.) E fanaˈoraa taa ê atoa ia taa i te auraa o tera iˈoa e i te faufaaraa ia faaraa i te reira. (Mat. 6:9) E nehenehe tatou e ere i tera fanaˈoraa. E hiˈopoa anaˈe ïa e toru uiraa faufaa: Eaha te auraa e ite i te iˈoa o te Atua? Mea nafea Iehova i te amo-maitai-raa i to ˈna iˈoa rahi? E e nafea ia haere ma te iˈoa o Iehova?

EAHA TE AURAA E ITE I TO TE ATUA IˈOA?

3. Eaha te auraa e ite i to te Atua iˈoa?

3 E ere te iteraa i te iˈoa o te Atua i te ite-noa-raa i te taˈo “Iehova.” O te ite-atoa-raa râ i to ˈna roo, to ˈna mau huru maitatai, ta ˈna opuaraa e haaraa, mai to ˈna huru i nia i ta ˈna mau tavini. Ua horoa mǎrû noa Iehova i tera ite a faatupu ai i ta ˈna opuaraa. (Mas. 4:18) Ua faaite o ˈna i to ˈna iˈoa i na taata matamua. No reira Eva i faaohipa ˈi i te reira a fanau ai ia Kaina. (Gen. 4:1) Ua ite te mau patereareha taiva ore ra o Noa, Aberahama, Isaaka e Iakoba i to te Atua iˈoa. Ua haafaufaa ˈtu â ratou i tera iˈoa a haamaitai e a haapao ai Iehova ia ratou e a faaite ai o ˈna i ta ˈna opuaraa. Ua faaite te Atua ia Mose i te tahi mea taa ê no nia i te auraa o to ˈna iˈoa.

Ua ite Mose i te auraa o to te Atua iˈoa e ua puaihia to ˈna faaroo

4. No te aha Mose i ani ai i te iˈoa o te Atua, e no te aha ua tano iho â o ˈna i te haapeapearaa?

4 A taio i te Exodo 3:10-15. I te 80raa o to ˈna matahiti, ua horoa te Atua ia Mose te hoê faaueraa faufaa: “Na oe e aratai mai i to ˈu ra mau taata, te tamarii a Iseraela mai Aiphiti mai.” Ma te faatura, tuu atura Mose i te uiraa faufaa roa: ‘O vai to oe iˈoa?’ Ua ite ê na Mose i to te Atua iˈoa. No te aha ïa tera uiraa? Ua hinaaro oia e ite hau atu â no nia i te Atua e amo ra i tera iˈoa. E papu ïa i to te Atua nunaa e e faaora iho â o ˈNa ia ratou. Ua tano iho â Mose i te haapeapearaa. Mea maoro hoi te mau Iseraela i te faatîtîraahia. E uiui paha ratou e e nehenehe anei ta te Atua o to ratou hui metua e faaora ia ratou. I haamori atoa na hoi vetahi mau Iseraela i te mau atua no Aiphiti!—Ezk. 20:7, 8.

5. Mea nafea Iehova i te faataaraa i te auraa o to ˈna iˈoa ia Mose?

5 Eaha ta Iehova i pahono ia Mose? Ua parau o ˈNa: “Teie ta oe e parau atu i te tamarii a I[s]eraela, Na TE VAI NEI AU vau i tono mai ia outou nei.” * Ua na ô â o ˈna: “Na Iehova, te Atua no to outou hui metua, . . . vau i tono mai ia outou nei.” Ua faaite te Atua e e riro o ˈna i ta ˈna e hinaaro e riro mai no te faatupu i ta ˈna opuaraa e e faatupu noa o ˈna i ta ˈna parau. No reira Iehova i parau faahou ai: “O to ˈu [ï]a iˈoa e a muri noa ˈtu, o to ˈu ïa faaite e tae noa ˈtu i te mau ui atoa.” Ua haapuai mau â tera mau parau i te faaroo o Mose e ua î to ˈna aau i te mǎtaˈu e te faatura!

UA AMO MAITAI IEHOVA I TO ˈNA IˈOA

6, 7. Mea nafea Iehova i te faaiteraa e te amo maitai ra o ˈna i to ˈna iˈoa rahi?

6 I muri iti noa ˈˈe i te paraparauraa ia Mose, ua faaite Iehova e te amo maitai ra o ˈna i to ˈna iˈoa ma te riro ei Faaora no Iseraela. Ua faahaehaa o ˈna ia Aiphiti i roto i na ati ahuru a faaite atoa ˈi e mea puai ore to ratou mau atua, o Pharao atoa. (Exo. 12:12) Vahi aˈera Iehova i te miti Uteute. Aratai atura ia Iseraela. E haapohe ihora ia Pharao e to ˈna nuu. (Sal. 136:13-15) I roto i te “medebara rahi riaria,” ua haapao Iehova i to ˈna nunaa. Ua horoa o ˈna i te maa e te pape no e mirioni taata! Aita atoa to ratou ahu e tamaa, aore ra tiaa, i pe. (Deut. 1:19; 29:5) Oia mau, aita hoê aˈe mea e nehenehe e tapea ia Iehova ia rave i ta ˈna i fafau. I muri aˈe, ua parau o ˈna ia Isaia: “O vau, o vau anaˈe nei o Iehova; aore roa hoi e ora maori râ o vau.”—Isa. 43:11.

7 Ua ite atoa Iosua, tei mono ia Mose, i te mau haaraa puai mau a Iehova i Aiphiti e i roto i te medebara. No reira i tia ˈi ia ˈna, i te hopea o to ˈna oraraa, ia parau i to ˈna mau hoa Iseraela: “[U]a ite atoa hoi outou i roto i to outou aau . . . e aore roa te hoê o te mau mea maitatai ta to outou Atua ta Iehova i parau mai ia outou ra i ore i te tia; ua hope roa i te tupu ia outou, aore roa te hoê i toe.” (Ios. 23:14) Ua rave iho â Iehova i ta ˈna i fafau.

8. E nafea Iehova e faaite ai e te amo maitai ra o ˈna i to ˈna iˈoa i teie mahana?

8 I teie mahana, te rave atoa nei Iehova i ta ˈna i fafau. Na roto i ta ˈna Tamaiti, ua tohu o ˈna e i te mau mahana hopea, e porohia te poroi o te Basileia “e ati noa ˈˈe teie nei ao.” (Mat. 24:14) O te Atua anaˈe te nehenehe e faaite atea e e faatupu i tera ohipa. E te faaohipa ra o ˈna i te taata ‘haapii-ore-hia e te itea ore’ no te rave i te reira. (Ohi. 4:13) Te apiti nei ïa tatou i te tupuraa o te parau tohu Bibilia a poro ai i te parau apî maitai. Te faahanahana ra tatou i to tatou Metua e te faaite nei e te tu ra to tatou manaˈo i teie pure: “Ia raa to oe iˈoa. Ia tae to oe ra hau. Ia haapaohia to oe hinaaro i te fenua nei, mai tei te ao atoa na.”—Mat. 6:9, 10.

E IˈOA RAHI TO ˈNA

Aita Pharao i farii e o Iehova te Atua mana hope

9, 10. Eaha ˈtu â te haapii mai no nia ia Iehova i ta ˈna mau haaraa i nia i te mau Iseraela?

9 I muri iti noa ˈˈe i to Iseraela faarueraa ia Aiphiti, ua faaite atu â Iehova i to ˈna huru. Na roto i te faufaa o te Ture, ua riro o ˈna ei “tane” na ratou o tei ineine i te amo i te mau hopoia atoa i taaihia i tera tiaraa. (Ier. 3:14) Riro mai nei ïa te mau Iseraela ei vahine taipe na ˈna, ei nunaa no to ˈna ra iˈoa. (Isa. 54:5, 6) A auraro ai ratou i ta ˈna mau faaueraa, e riro oia ei ‘Tane’ tia roa. E haamaitai e e tiai Iehova ia ratou e e horoa ˈtu i te hau. (Num. 6:22-27) E faahanahanahia te iˈoa rahi o Iehova i roto i te mau nunaa. (A taio i te Deuteronomi 4:5-8; Salamo 86:7-10.) A riro noa ˈi Iseraela ei nunaa o te Atua, mea rahi te taata ěê tei farii i te haamoriraa mau. Hoê â ta ratou mau parau i ta te vahine Moabi ra o Ruta ia Naomi: “To oe ra nunaa, o to ˈu atoa ïa nunaa; e to oe ra Atua, o to ˈu atoa ïa Atua.”—Ruta 1:16.

10 Fatata 1 500 matahiti i te maoro, ua faaite â ta Iehova mau haaraa i nia ia Iseraela i to ˈna huru. Noa ˈtu e ua faaroo ore noa te nunaa, ua riro Iehova ei “Atua aroha noa” e te “faaoromai rahi.” (Exo. 34:5-7) E otia râ to te faaoromai o Iehova. E ua naea te reira a patoi e a haapohe ai te nunaa ati Iuda i ta ˈna Tamaiti. (Mat. 23:37, 38) E ere faahou te huaai o Iseraela i te nunaa no to te Atua ra iˈoa. No Iehova, ua riro ratou mai te raau mǎrô ra te huru. (Luka 23:31) Ua taui anei te reira i to ratou haerea i nia i te iˈoa o te Atua?

11. No te aha te mau ati Iuda i faaea ˈi i te faaohipa i te iˈoa o te Atua?

11 Aita i maoro, ua haamata ˈtura te mau ati Iuda i te manaˈo ma te hape e mea moˈa roa te iˈoa o te Atua no te faahiti atu. (Exo. 20:7) Faaea mǎrû atura ratou i te faaohipa i te iˈoa o te Atua. Aita e hape e ua mauiui Iehova i te ite i to ratou faatura ore i to ˈna iˈoa. (Sal. 78:40, 41) Eita râ te Atua, “e iˈoa tahoo hoi to ˈna,” e faatia noa i te hoê nunaa tei faarue ia ˈna e ta ˈna i faarue ia amo i to ˈna iˈoa. (Exo. 34:14) Te haapii maira te reira i te faufaaraa ia faatura i te iˈoa o to tatou Atua Poiete.

NUNAA APÎ TEI MAIRIHIA I TO TE ATUA IˈOA

12. Mea nafea Iehova i te faatupuraa i te hoê nunaa no to ˈna iˈoa mai ta ˈna i tohu?

12 Na roto ia Ieremia, ua faaite Iehova i ta ˈna opuaraa e faaau i te “tahi faufaa apî” e te hoê nunaa apî: te Iseraela pae varua. E “ite” to ˈna mau melo atoa, “o tei haehaa e o tei rahi,” ia Iehova. (Ier. 31:31, 33, 34) Ua haamata teie parau tohu i te tupu i te Penetekose 33. Ua faaau te Atua i te faufaa apî e ‘te Iseraela pae varua.’ E taiohia ïa i roto, te taata no te mau nunaa atoa. Ua riro ratou ei nunaa ‘i mairihia i te iˈoa o te Atua.’—Gal. 6:16; a taio i te Ohipa 15:14-17; Mat. 21:43.

13. (a) Ua faaohipa anei te mau Kerisetiano matamua i te iˈoa o te Atua? A faataa. (b) Eaha to oe manaˈo i te fanaˈoraa taa ê e faaohipa i te iˈoa o te Atua a poro ai?

13 Ua faaohipa te mau melo o tera nunaa pae varua i to te Atua iˈoa. Ta ratou ïa i rave a faahiti ai i te mau Papai Hebera. * I te Penetekose 33, ua faaohipa Petero i mua i te ati Iuda e peroseluto nunaa rau i te iˈoa o te Atua. (Ohi. 2:34) Ua faahanahana te mau Kerisetiano matamua ia Iehova e ua haamaitai oia i ta ratou ohipa pororaa. E haamaitai atoa mai o ˈna i ta tatou taviniraa ia parau tatou ia vetahi ê e o Iehova to te Atua iˈoa a faaite roa ˈtu ai i te reira i roto i te Bibilia a te feia anaanatae. E ite ïa ratou o vai te Atua mau. E fanaˈoraa taa ê mau teie no ratou e no tatou atoa! I reira paha e haamata ˈi te hoê taairaa nehenehe mau o te piri roa ˈtu â e o te ore roa ˈtu e mutu.

14, 15. Noa ˈtu e ua parare te ohipa apotata, ua aha Iehova ia ore to ˈna iˈoa ia moehia?

14 I muri aˈe, i te poheraa iho â te mau aposetolo, haamata aˈera te ohipa apotata i te haaviivii i te amuiraa Kerisetiano. (Tes. 2, 2:3-7) Ua pee atoa teie mau orometua haavare i te tutuu ati Iuda ma te ore e faaohipa i to te Atua iˈoa. E vaiiho anei râ Iehova ia tumâhia to ˈna iˈoa? Eita roa ˈtu! Parau mau, aita te faahitiraa tano o tera iˈoa i itehia ˈtura. Aita râ to ˈna iˈoa i moe. A mairi ai te tau, ua itehia tera iˈoa i roto i te mau huriraa Bibilia rau e papai a te mau aivanaa Bibilia. Ei hiˈoraa, i 1757, ua papai Charles Peters e mea au aˈe te iˈoa o te Atua i te tahi noa ˈtu tiaraa iˈoa. Te faataa maitai ra hoi te auraa o te iˈoa Iehova i to ˈna huru. I 1797, ua papai Hopton Haynes i te hoê buka no nia i te haamoriraa i te Atua. No ˈna, o Iehova te iˈoa ta te mau ati Iuda i faaohipa na no te Atua. E mai te Mesia e ta ˈna mau aposetolo, o ˈNa anaˈe ta ratou i haamori. Ua faaohipa Henry Grew (1781-1862) i te iˈoa o te Atua e ua taa atoa ia ˈna e ua faainohia te reira e e mea tia ia faaraahia. Ua faaohipa atoa George Storrs (1796-1879) e to ˈna hoa ohipa ra o Charles Russell i te iˈoa o te Atua.

15 Mea taa ê te matahiti 1931 no te nunaa o te Atua, i piihia na te Feia haapii Bibilia nunaa rau. I tera matahiti ratou i te raveraa i te iˈoa Bibilia: Ite no Iehova. (Isa. 43:10-12) Ua faaite ïa ratou i te ao e e teoteoraa na ratou ia riro ei tavini a te Atua mau hoê roa, ei nunaa ‘no to ˈna ra iˈoa,’ ma te arue i tera iˈoa. (Ohi. 15:14) Te haamanaˈo maira te reira i ta Iehova mau parau i roto i te Malaki 1:11: “E rahi hoi to ˈu nei iˈoa i te mau fenua nei, mai te hitiraa mai o te mahana, e tae noa ˈtu i to ˈna mairiraa.”

A HAERE MA TE IˈOA O IEHOVA

16. No te aha ia hiˈo ai i te haereraa ma te iˈoa o Iehova ei fanaˈoraa taa ê?

16 Ua papai te peropheta Mika: “E haere noa te mau taata ěê atoa ma te iˈoa anaˈe o to ˈna iho atua; e haere râ tatou ma te iˈoa o Iehova, o to tatou ïa Atua e a muri noa ˈtu.” (Mika 4:5) No te Feia haapii Bibilia, e ere noa i te haamaitairaa hanahana ia amo i te iˈoa o Iehova. E haapapuraa atoa râ te reira o ta ˈna farii maitai. (A taio i te Malaki 3:16-18.) Hoê â anei no oe? Te faaitoito mau ra anei oe i te “haere ma te iˈoa o Iehova”?

17. Eaha tei titauhia no te haere ma te iˈoa o te Atua?

17 No te haere ma te iˈoa o te Atua e titauhia e toru aˈe ohipa. A tahi, e mea tia ia faaite haere i tera iˈoa. O te feia anaˈe hoi ‘o te tiaoro i te iˈoa o Iehova te ora ˈtu.’ (Roma 10:13) Te piti, mea faufaa ia pee i to Iehova mau huru maitatai, i to ˈna iho â râ aroha. E te toru, e titauhia ia auraro ma te aau tae i ta te Atua mau ture aveia tia. Eita ïa tatou e faaino i te iˈoa moˈa o to tatou Metua. (Ioa. 1, 4:8; 5:3) Ua faaoti papu anei oe e ‘haere ma te iˈoa o Iehova, to tatou Atua, e a muri noa ˈtu’?

18. No te aha te feia atoa o te faahanahana ra i to Iehova iˈoa rahi e hiˈo ai i te ananahi ma te tiaturi?

18 Fatata te taata atoa o te ore e tâuˈa ra ia Iehova aore ra o te patoi ra ia ˈna i te ite iho â o vai ra o ˈna. (Ezk. 38:23) E au ratou ia Pharao, tei parau: “O vai Iehova, a faaroo atu ai au i to ˈna reo”? Oioi roa o ˈna i te ite o vai ra Oia! (Exo. 5:1, 2; 9:16; 12:29) Ua maiti râ tatou i te ite ia Iehova e i te riro ei hoa no ˈna. E teoteoraa na tatou ia amo i to ˈna iˈoa e ia riro ei nunaa auraro no to ˈna ra iˈoa. E hiˈo anaˈe i te ananahi ma te tiaturi i te parau fafau i roto i te Salamo 9:10: “Te feia i ite i to oe ra iˈoa, e tiaturi ïa ia oe; o tei imi hoi ia oe ra, e Iehova, o tei ore roa ïa e faaruehia e oe.”

^ No roto mai te iˈoa o te Atua i te hoê ihoparau Hebera o “e riro” te auraa. “Na ˈna e faariro,” te auraa ïa o te iˈoa “Iehova.”

^ I itehia na te iˈoa o Iehova i roto i te papai Hebera faaohipahia e te mau Kerisetiano matamua. Tei roto atoa paha te iˈoa o Iehova i te mau papai matamua o te Septante, te hoê huriraa Heleni o te mau Papai Hebera.