Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

 WACH MA NG’E GASET WUOYOE

Be Bedo gi Ngima Mamor Nyalore Gadier?

Be Bedo gi Ngima Mamor Nyalore Gadier?

“Ndalo mag hikwa gin higini piero abiriyo, to kamoro gichopo higini piero aboro nikech teko ma ng’ato ni go; to sungagi en mana chandruok gi parrwok.”—Zaburi 90:10.

MANO kaka wechego gin adier ndi! Kinde mang’eny, ngima e pinyni opong’ gi “chandruok gi parrwok.” Samoro nyalo bedo ni isegapenjori niya: ‘Be bedo gi ngima mamor gadier en gima nyalore gie sani?’

Kaw ane ranyisi mar Maria. Kinde duto ne en ng’at matiyo matek, kata kamano, gie sani nikech en jahigni 84, ok onyal wuotho kata wuok e ot. Kata obedo ni pache pod liw, dende to koro onyosore ahinya. Be onyalo bedo mamor e ngima ma kamano?

To nade in? Dibed ni seche moko isegapenjori kabe inyalo bedo gi ngima mamor. Nyalo bedo ni tich mitiyo pile en tich makelo olo mang’eny kendo minwoyo anwoya pile pile, kata ni itiyo matek to ji ok ne. Seche moko ngimani dhi maber gie sani, kata kamano pod iwinjo kiluor kiparo kinde mabiro. Samoro gima chandi en ni ijawinjo ni in kendi kata winjo ka chunyi ool. Samoro ngimau e ot opong’ gi ywaruok gi dhawo kata iselalo ng’ati mihero e tho. Kuom ranyisi, dichwo moro miluongo ni André, ne okalo e achiel kuom pekgo. Wuon-gi ma ne ohero ahinya ne otuore apoya motho. Owacho ni wachno ne litne ahinya kendo noweyo bugo moro e chunye ma nosik kode nyaka chieng’.

Kata obedo ni wanyagore gi chandruoge machalo nade, dwarore ahinya ni wayud dwoko mar penjoni: Be ngima mamor nyalore gadier? Wanyalo yudo dwoko kuom puonjore kuom jal moro ma ne odak e piny higni 2,000 mosekalo—Yesu Kristo. Kata obedo ni Yesu nokalo e chandruoge mang’eny, ne en gi ngima mamor. Omiyo wan be wanyalo bedo gi ngima mamor ka waluwo ranyisi mare.