Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Wulu kɔ nuninyɛne ne azo

Asetɛnla Kpalɛ—Gyisɛse Kile Kɛzi Yɛbahola Yɛanyia La

Asetɛnla Kpalɛ—Gyisɛse Kile Kɛzi Yɛbahola Yɛanyia La

“Dua kɛmɔ Gyisɛse luale la.”—1 Dwɔn 2:6, NET Bible.

KƐMƆ yɛzuzule nwolɛ wɔ edwɛkɛ mɔɔ lumua anu la, Gyisɛse nyianle asetɛnla kpalɛ. Yemɔti saa yɛkulo kɛ yɛnyia asetɛnla kpalɛ a, ɛnee ɔwɔ kɛ yɛsukoa ye neazo ne na yɛtie ye folɛdulɛ.

Nɔhalɛ nu, Gyihova tu yɛ folɛ kɛ yɛyɛ zɔ, kɛmɔ ngɛlɛlera ne mɔɔ wɔ anwuma ɛkɛ ne kile la. Saa yɛdua kɛmɔ Gyisɛse luale la a, ɛnee ɔwɔ kɛ yɛmaa yɛ ɛbɛlabɔlɛ kɔsɔɔti gyinla ye neazo nee ye ngilehilelɛ zo. Yɛyɛ zɔ a ɔbamaa Nyamenle alie yɛ ado nu na yɛanyia asetɛnla kpalɛ.

Gyisɛse ngilehilelɛ ne bie a le ngyinlazo mɔɔ bahola aboa yɛ amaa yɛalua kɛmɔ ɔluale la. Yɛnwu ngyinlazo ɛhye mɔ dɔɔnwo wɔ ye Boka Zo Edwɛkɛhanlɛ ne mɔɔ ɛlie duma la anu. Bɛmaa yɛzuzu ngyinlazo ne ekyi nee kɛzi yɛbava yɛabɔ yɛ ɛbɛla la anwo.

NGYINLAZO: ‘Anyelielɛ a le bɛdabɛ mɔɔ bɛze bɛ sunsum nu ngyianlɛ la.’—Mateyu 5:3.

KƐZI NGYINLAZO NE BOA MAA YƐNYIA ASETƐNLA KPALƐ LA:

Gyisɛse hilele kɛ alesama dwenle bɛ sunsum nu ngyianlɛ nwo. Yɛkulo kɛ yɛnwu kpuyia zɛhae mɔ mualɛ: Duzu ati a yɛwɔ ɛke a? Duzu ati a amaneɛnwunlɛ dɔɔnwo wɔ azɛlɛ ye azo a? Asoo Nyamenle dwenle yɛ nwo amgba? Asoo yɛwu a yɛsia yɛtɛnla aze? Ɔhyia kɛ yɛnwu kpuyia zɛhae mɔ mualɛ amaa yɛanyia asetɛnla kpalɛ. Ɛnee Gyisɛse ze kɛ ɛleka ko ala a yɛbanyia kpuyia ɛhye mɔ mualɛ a—Nyamenle Edwɛkɛ ne anu. Wɔ asɔne mɔɔ Gyisɛse vale dole ɔ Ze anyunlu la anu, ɔhanle kɛ: ‘Wɔ edwɛkɛ ne le nɔhalɛ.’ (Dwɔn 17:17) Asoo Nyamenle Edwɛkɛ ne bamaa yɛanwu Nyamenle na yɛ nye alie amgba?

ANWUBIELƐ BIE:

Ɛnee Esa a di edwɛnedolɛma eku bie anyunlu maa bɛto edwɛne a, na ɛnee ɔlɛba yealie duma wɔ edwɛnedolɛ nu. Ɛhye amuala anzi, Esa dele nganeɛ kɛ debie ɛngɔ ye boɛ. Ɔhanle kɛ, “Ɔwɔ nuhua kɛ ɛnee me nye die eku ne anwo ɛdeɛ, noko ɛnee mekpondɛ kɛ menyia asetɛnla kpalɛ.” Noko akee, mekɛ hɔle bie la, Esa nwunle Gyihova Alasevolɛ ne mɔ ko. Esa hanle kɛ, “Membizale ye kpuyia dɔɔnwo kpalɛ. Kɛzi ɔgyinlanle Ngɛlɛlera ne azo ɔ nee me zuzule mualɛ ne anwo la manle me nye liele, yemɔti menliele mendole nu kɛ me nee ye bazukoa Baebolo ne.” Mɔɔ Esa zukoale vile Baebolo ne anu la hanle ye ahonle na ɔmanle ɔyilale ɔ nwo zo ɔmanle Gyihova. Ɔka kɛ, “Mekɛ bie mɔɔ ɛze ɛhɔ la, ɛnee meyia ngyegyelɛ dɔɔnwo. Kɛkala, me ɛbɛlabɔlɛ ne gyi bodane zo.” *

NGYINLAZO: ‘Anyelielɛ a le bɛdabɛ mɔɔ bɛse anwunvɔne la.’—Mateyu 5:7.

KƐZI NGYINLAZO NE BOA MAA YƐNYIA ASETƐNLA KPALƐ LA:

Anwunvɔnezelɛ kile awie mɔ mɔɔ bɛdi bɛ nwo nyane, na bɛyɛ bɛ boɛ la. Gyisɛse zele menli mɔɔ bɛhyia la anwunvɔne. Anwunvɔnezelɛ hanle ye na ɔmanle menli mɔɔ ɛlɛnwu amaneɛ la anwo dɔle bɛ. (Mateyu 14:14; 20:30-34) Saa yɛsukoa Gyisɛse na yɛse anwunvɔne a, ɔmaa yɛnyia asetɛnla kpalɛ ɔluakɛ bɛdabɛ mɔɔ bɛse awie mɔ anwunvɔne la anye die. (Gyima ne 20:35) Yɛbahola yɛaze awie mɔ anwunvɔne ɔlua yɛ edwɛkɛ nee yɛ nyɛleɛ kɛnlɛma zo, na yɛaboa bɛdabɛ mɔɔ bɛhyia yɛ moalɛ la. Yɛse anwunvɔne a ɔmaa yɛ nye die amgba ɔ?

Maria nee Carlos

ANWUBIELƐ BIE:

Maria nee ɔ hu, Carlos ɛyɛ anwunvɔnezelɛ nwo neazo. Maria papa le kunlavolɛ, na kenlensa ye yeha sua nu. Maria nee Carlos ɛva ye ɛhɔdɛnla bɛ aako nu na bɛlɛnea ye. Ɔyɛ a bɛnla, bɛfa ye bɛkɔ asopiti bɔbɔ wɔ mekɛ mɔɔ ye anwodolɛ ne kɛyɛ kpole la. Bɛkile kɛ ɔyɛ a bɛfɛ kpalɛ.  Noko bɛ nye die kɛmɔ Gyisɛse hanle la, ɔluakɛ bɛ kunlu dwo kɛ bɛlɛfa moalɛ mɔɔ Maria papa hyia la bɛamaa ye.

NGYINLAZO: ‘Anyelielɛ a le bɛdabɛ mɔɔ bɛkpondɛ anzondwolɛ la.’—Mateyu 5:9.

KƐZI NGYINLAZO NE BOA MAA YƐNYIA ASETƐNLA KPALƐ LA:

Awie kpondɛ “anzondwolɛ” a, ɔkile kɛ ɔle awie mɔɔ “kulo anzondwolɛ” a. Kɛzi awie kulo anzondwolɛ a ɔnyia asetɛnla kpalɛ ɛ? Debie ko a le kɛ, ɔmaa yɛ nee bɛ nyia agɔnwolɛvalɛ kpalɛ. Ɔle kpalɛ kɛ yɛtie Baebolo folɛdulɛ ɛhye: “Bɛbɔ mɔdenle kɛ bɛ nee menli kɔsɔɔti kɛdɛnla anzonudwolɛ nu.” (Wulomuma 12:18) “Menli kɔsɔɔti” kile yɛ abusua ne anu amra nee awie mɔ mɔɔ yɛ nee bɛ diedi ɛnle ko la. Saa yɛ nee “menli kɔsɔɔti” tɛnla anzondwolɛ nu a, asoo ɔbamaa yɛanyia asetɛnla kpalɛ amgba?

Nair

ANWUBIELƐ BIE:

Suzu raalɛ bie mɔɔ bɛfɛlɛ ye Nair la anwubielɛ ne anwo nea. Wɔ ɛvolɛ dɔɔnwo anu, yeyia ngyegyelɛ ngakyile mɔɔ ɔmmaa ɔnnyia anzondwolɛ, titile wɔ ye abusua ne anu la. Ɔvi mekɛ mɔɔ ɔ hu gyakyile ye kɛyɛ ɛvolɛ 15 mɔɔ ɛze ɛhɔ la, ɔ ngome a ɔlɛnea ɔ mra ne mɔ a. Ɔ mra mrenya ne mɔ ko no nyiletane na ɔyɛ a bɛngola ye sɔ na ɔta ɔyɛ kɛ ɔboda ye nee ɔ ra raalɛ ne. Nair die di kɛ mɔɔ yezukoa wɔ Baebolo ne anu la ɛmaa ye anwosesebɛ kɛ ɔdɛnla anzondwolɛ nu, bɔbɔ wɔ tɛnlabelɛ zɛhae mɔɔ yɛ se la anu. Ɔbɔ mɔdenle kɛ ɔnrɛzu ninyɛne nwo kpolera anzɛɛ ɔnrɛho wɔ nwolɛ. Ɔbɔ mɔdenle kɛ ɔbayɛ atiakunlukɛnlɛma, yeaze anwunvɔne na yeade awie mɔ edwɛkɛ bo. (Ɛfɛsɛsema 4:31, 32) Ɔdie ɔdi kɛ kɛmɔ yezukoa kɛ ɔbakpondɛ anzondwolɛ la ati, yemaa ɔ nee ye abusua ne anu amra nee awie mɔ ɛnyia agɔnwolɛvalɛ kpalɛ.

SUZU MƆƆ BARA KENLEBIE LA ANWO

Saa yɛdi Gyisɛse folɛdulɛ mɔɔ nrɛlɛbɛ wɔ nu la anzi a, yɛbanyia anyelielɛ nee ahunlundwolɛ wɔ ɛbɛlabɔlɛ nu. Noko akee, amaa yɛanyia asetɛnla kpalɛ la, eza ɔwɔ kɛ yɛnwu mɔɔ bara kenlebie la. Saa mɔɔ yɛze ala a le kɛ yɛbayɛ mgbanyinli, yɛ nwo ado yɛ, na yɛawu a, ɛnee kɛ ɔkɛyɛ na yɛanyia asetɛnla kpalɛ ɛ? Noko, ɛhye mɔ a ɛlɛkɔ zo wɔ ewiade ɛhye anu a.

Noko akee, edwɛkɛ kpalɛ wɔ ɛkɛ! Gyihova lɛ nyilalɛ dɔɔnwo maa menli kɔsɔɔti mɔɔ bɔ mɔdenle “dua kɛmɔ Gyisɛse luale la.” Gyihova ɛbɔ ɛwɔkɛ kɛ ɔnrɛhyɛ ɔbava tenlene ewiade fofolɛ, ɛleka mɔɔ alesama mɔɔ di nɔhalɛ la badɛnla kɛmɔ ɛnee Gyihova kpondɛ kɛ bɛyɛ la wɔ kpɔkɛdelɛ kpalɛ nu dahuu. Ye Edwɛkɛ ne ka kɛ: “Kɛkala, akee Nyamenle sua nu a le ye menli avinli. Ɔ nee bɛ badɛnla na bɛayɛ ye menli. Nyamenle mumua ne nee bɛ badɛnla na yeayɛ bɛ Nyamenle. Ɔbakyikyi bɛ nye anwo monle. Ewule ɛnle ɛkɛ bieko, monle ɛnle ɛkɛ, nyane ɛnle ɛkɛ, ɛzunlɛ ɛnle ɛkɛ ne bieko. Ɔluakɛ alumua ninyɛne ne mɔ ɛze ɛhɔ.”—Yekile 21:3, 4.

Maria, raalɛ ne mɔɔ ɛnyia ɛvolɛ 84 mɔɔ bɛha ɔ nwo edwɛkɛ wɔ edwɛkɛ ɛhye mɔɔ lumua anu la, anye la kɛ edwɛkɛ ɛhye bara nu. Na ɛdawɔ ɛ? Ɛkulo kɛ ɛnwu “nɔhalɛ ngoane ne”—mɔɔ bara wɔ Nyamenle Belemgbunlililɛ ne abo la anwo ninyɛne dɔɔnwo ɔ? (1 Temɔte 6:19) Saa ɔle zɔ a, ɛnee ɛbahola wɔabiza Gyihova Alasevolɛ mɔɔ wɔ bɛ ɛkɛ la bie anzɛɛ kɛlɛ menli mɔɔ yɛle magazine ɛhye la. *

^ ɛden. 8 Ɛbahola wɔagenga Esa anwo edwɛkɛ ne wɔ edwɛkɛ ne mɔɔ se: Baebolo Ne Kakyi Sonla—“Ɛnee Membɔ Ɛbɛla Kpalɛ”.

^ ɛden. 18 Duzu A Baebolo ne Kilehile Amgba A? buluku ne mɔɔ Gyihova Alasevolɛ a ɛyɛ la ɛboa menli ɛmaa bɛzukoa ninyɛne dɔɔnwo wɔ Ngɛlɛlera ne anu.