Ir al contenido

Ir al índice

Tichjain Énle Niná ánni koasenkaosínili kʼoa kuisenkaosíni xi kjaʼaí

Tichjain Énle Niná ánni koasenkaosínili kʼoa kuisenkaosíni xi kjaʼaí

“Kuinga kixi sʼin ʼbekonsíña ngayeje kjoatéxomali xi tʼatsʼe ngayeje kjoa.” (SAL. 119:128)

1. Ánni nga machjénsíni nga koa̱nkjainná jotso je Biblia.

KʼIANGA batioxkó je xi chjotajchínga sʼin tjío, nga fáoyani tsa koa̱n jekuitsoyason jngo chjota xi tíkotʼaya Biblia, kui síkjaʼaitsjen jebi: “Kʼianga nchja̱ chjota jebi, a bakóní nga makjainle nga Énle Niná je Biblia”. * ʼYani xi mele nga jekuitsoyason tjínnele nga koa̱nkjainle nga Énle Niná je Biblia, kʼoa ngatsʼiñá nga tjínnele kʼoasʼin koa̱nkjainná. Ánni. Kuinga koa̱nná kuinyakoaa je chjota nga katabe Jeobá kʼoa nga katabitjontjaile yaole kʼiatsa nda si̱chjén je Biblia nga kʼuínyasoán.

2. Ánni nga tosi tonda si̱kjaʼaitsjenjinsíñá jmeni xi kichotʼayá.

2 Je pastro Pablo kʼoakitso jokji chjíle je Énle Niná kʼianga i̱ kitsole Timoteo: “Nda tʼinkoai xi kichotʼayai, xi nda koankjainli”. Jmeni xi kiskotʼaya je Timoteo kuiní xi tsakasenkao nga koankjainnile xi tʼatsʼe je énnda chjotse. Tojo kui xi tjíobinyakaoná tsanda ñá nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tojo tísíchjinená nga koa̱n kuitjo̱ntjé (2 Tim. 3:14, 15). Kʼoa kui 2 Timoteo 3:16 xi kjitʼa nichjén nga bakolee chjota kʼianga tʼatsʼe Niná kinroani je Biblia. Tonga ñá, nkjínsa koya josʼin basenkaoná testo jebi (tʼexkiai 2 Timoteo 3:16). Kuila chótʼayajiaan bersíkulo jebi ánni nga ngisa koa̱nkjainsíniná kʼianga ñaki “kixi” ngayeje jmeni xi bakóyaná je Jeobá (Sal. 119:128).

“NDA MACHJÉN NGA BAKÓYANÁ”

3-5. 1) Jméni xi koan kʼianga kinchjayajinle chjotankjín je Pedro kʼianga tísʼejna sʼuí Pentecostés, kʼoa ánni. 2) Ánni nga nʼio nkjín chjota koankjainsínile xi ya Tesalónica tsʼe. 3) Jméni xi tokʼoamale chjota kʼianga chjakaonajmíñá Énle Niná.

3 Je Jesús i kitsole je chjota israelita: “Sikasénno chjota xi nchja̱ya tʼatsʼe Niná, kao chjotachjine” (Mat. 23:34). Je chjota xi kisikʼaxki̱ Jesús jéní chjotale, nga̱ je xi kitsoyale josʼin sichjén je Énle Niná kʼianga kuitsoyason. Kʼoa kʼianga tísʼejna sʼuí Pentecostés, nga nó 33, je pastro Pedro, kinchjayajinle je chjotankjín ya Jerusalén kʼoa nkjín én xi faʼaitʼa ya Escrituras Hebreas kisikʼaxki̱. Kʼianga kinrʼoé je chjota josʼin kitsoya Pedro je Énle Niná nʼio nkjín xi “kisikjaojin ni̱ma̱le”, kʼoakoannile jéele kʼoa janla jmi koanni xi kisijéle kjoanichatʼa Niná kʼoa xi chjotale Cristo koan (Hech. 2:37-41).

4 Ijngosa chjotale Cristo xi nʼio kjin kitsoyason je énnda chjotse jé pastro Pablo. Tobʼelañá, ya naxinandá Tesalónica xi nchja̱ni Macedonia jé tsakjákao chjota xi tjío ya ndʼia sinagoga: “Jan xomana [kʼianga xoto] tsakjákao kjoa xi tjítʼa xo̱n Escritura. Kʼoasʼin kitsoya, kʼoa kisikixiya kjoa nga koanchjén nga Cristo tsakjaʼá kjoañʼai, kʼoa nga jaʼáyajinle kʼen”. Jókoan nga kʼoakisʼin je Pablo. Je chjota “koankjainkʼale”, kʼoa kʼoati “li tonkjín chjota griego” xi koankjainle (Hech. 17:1-4).

5 Tojo koan nichxin kjoatse, kʼoati nkjín chjota xi tokʼoamale josʼin síchjén Biblia je testigole Jeobá. Kʼianga jngo chjota xi naxinandá Suiza tsʼe tsabe josʼin tsakʼéxkiale testo jngo tichjaa, chjota jebi kitso: “Jmé relijiónni xi tiyojion”. Je tichjaa kitsole: “Testigole Jeobáníjin”. Kʼoa chjota jebi kitso: “Kʼoakjoan tixian, ʼyángásani xi kʼoasʼin Biblia kjoaʼaíkʼéxkiana i̱ niʼyana”.

6, 7. 1) Jósʼin nda sichjén Biblia je xi bakóya ya jinjtínná. 2) Jmé xi sʼiaan nga nʼio nda si̱chjén je Énle Niná kʼianga bʼailee estudio je chjota.

6 Jósasʼin nga ngisa nda si̱chjén je Biblia kʼianga ʼmiyaa. Kuila tisui ji, kʼiatsa kui kjoanda tjínli nga nokjoayajin ya jinjtínná, ñaki kuikjoan testo xi tínchja̱ni kjoanokjoayali tichjain. Kʼoa ʼndele nga tosi̱kʼaxki̱ je testo kʼoa tsa toya xo̱n kʼoéxkiani kʼoa tsa tokui si̱chjainje̱ jmeni xi pantalla tjínle, tosa kui Bibliali tichjain kʼoa ya tʼexkiani je testo. Kʼoati tʼinlai je xíngiaa nga kʼoati kui Bibliale katasíchjén. Kʼoa nga kuisenkoai je xíngiaa nga ngisa katasíchriantʼale Jeobá, tʼinyalai josʼin sichjén je testo xi tinikʼaxki̱. Kʼoa ʼndele nga kui kʼoasí choa̱ xi nʼio ñʼai tjío kʼoa tsakui kʼoéyanajmíje̱ jmeni xi tonda kuinóʼyale je xíngiaa, tosa kui énle Niná tʼinyai.

7 Kʼoa kʼianga bʼailee estudio je chjota kʼoati tjínnele nga kʼoéxkiaa je testo xi faʼaitʼa je xo̱n xi tichotʼayá. Kʼoatʼinlai je chjota xi tíkotʼaya nga katabʼéxkia ngayeje testo xi faʼaitʼa xo̱n tongini nga chótʼayao kʼoa tisenkoai nga katamajinle. Ali nʼiojin tse jmeni xi ʼmilai tosa tʼaiʼndelai nga kʼoati katanchja̱, nga kʼoakatatso josʼin síkjaʼaitsjen. Kʼoa ʼndele nga ji kʼoakʼuínlai jmeni xi tjínnele koa̱nkjainle kʼoa jmeni xi sʼin, tosa kui kjoachjonangi xi koasenkao tatiolai ánni nga tije sijinsínile yaole. *

“NDA MACHJÉN [...] NGA NCHJA̱TIKAONÁ”

8. Jméni xi kiskantʼakao je pastro Pablo.

8 Me tokʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tojé xi chjotajchínga sʼin tjío xi kjinele nga koatekjáya. Kʼoa kjoaixiní nga je xi tjínnele sitjoson Énle Niná xi tso: “Je xi tjíomajngi jée tinókjoatikoai” (1 Tim. 5:20; Tito 1:13). Tonga kʼoati machjén nga tiñá kuichákjáyanilee yaoná. Je pastro Pablo jngo choa̱ tsakʼéjnaná nga ñaki tsje tjín kjoafaʼaitsjenle nga kisixále Niná (2 Tim. 1:3). Ninga kʼoalani, i kitso: “Tonga ʼbe[ña] ngijngo kjoatéxoma i̱jin ngayije [...] yaona xi kjánkao je kjoatéxoma xi tsʼe kjoafaʼaitsjenna. Jebi xi síkʼéjnatʼanʼiona je kjoatéxoma xi tsʼe jée”. Kʼianga chótʼayajiaan anni nga kʼoakitsoni Pablo ngisa nda koa̱njinná jokji nganʼio tsakʼasje kʼianga kisikinjele je jée (tʼexkiai Romanos 7:21-25).

9, 10. 1) Jméni xi kiskantʼakao je Pablo. 2) Jméni xi kisʼin Pablo kʼianga kiskantʼakao je jée.

9 Jméni xi kiskantʼakao je Pablo. Alikui ñaki kʼoakitso jmeni, tonga kʼianga kiskile Timoteo kʼoakitso nga totaon tsabe je chjotale Cristo (1 Tim. 1:13). Kʼianga kjesa makjainjinle nʼio kitjenngike je chjotale Cristo. Saʼnda kʼoakitso nga nʼio jti koanle xi kao je (Hech. 26:11). Kʼoa ninga tsín tikʼoakoankjoanni, tochale sakʼoa ñʼai koanle nga tsakʼéchjoale yaole (Hech. 15:36-39). Jméni xi tsakasenkao.

10 Je Pablo kʼoakitsole je chjota xi ya tsʼe Corinto jmeni xi kisʼin kʼianga tsakatekjáyale yaole (tʼexkiai 1 Corintios 9:26, 27). Tijé kisikjakánile yaole nga tsínkui sikinjele xi chʼaotjín. Yajin Énle Niná tsakásjaijin kjoafaʼaitsjen xi kisichjén kʼoa nʼiojin tsakʼétsʼoale Jeobá nga katabasenkao nga sitjoson jotso Énle kʼoa kʼoajin tinʼio tsakʼénele yaole nga kisindaya yaole. * Nʼio basenkaoná je choa̱le Pablo, nga̱ kʼoati kui xi chʼaotjín tibixkantʼakoaa tsanda ñá.

11. Jméni xi sʼiaan kʼianga chótʼaa yaoná tsa tojo ya titomjeyá ndiaa xi kixi tíjna.

11 Likui koa̱n tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín timachjénni nga kuixkantʼakoaa je jée xi kichʼá. Tosa kjitʼa chótʼaa yaoná tsa tojo ya titsomayaa ndiaa xi kixi (2 Cor. 13:5). Kʼianga kʼoéxkiai testo, joni tsa Colosenses 3:5 saʼnda 10, chjónangilai yaoli: “A bʼenele yaona nga tsínkui síkinjena jmeni xi jée tje̱nkao axo tosa totitsjoaʼndele yaona. Kʼiatsa Internet tikotʼa kʼoa tsakui matsen xi kjoachajngi tje̱nkao, a kjitʼanangi bʼechjoale. A kui basje ya Internet jmeni xi chʼaotjín”. Kʼiatsa si̱chjén kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa je Énle Niná josʼin kjuinkoaa yaoná koasenkaoná nga tje̱nyatokon kuiyoaa kʼoa nga nda si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi sʼiaan (1 Tes. 5:6-8).

“NDA MACHJÉN [...] NGA SICHOYANDANÁ”

12, 13. 1) Jméni xi mená kʼianga jngo kjoa nikixiyandaa, kʼoa jósʼin chjénngiaa je choa̱ xi tsakʼéjna je Jesús. 2) Jmé énni xi tsín koa̱n si̱chjén kʼianga jme xi si̱kixiyandaa kao je xíngiaa.

12 Je én griego xi “sichoyandaná” sʼin jaʼatoya isʼin tsoyanile: nga sʼekixi, nga sʼendaya, nga sʼejnanda ijngokʼani kʼoa nga nikixiyanda. Sakʼoa nikixiyandaa tsa jmeni xi kabixoán kʼoa tsa jmeni xi kanʼia xi kjaʼaí sʼin kamajinle xi ngikʼa. Tobʼelañá, je chjota judío xi nyatítjonle relijión kʼoakitso nga je Jesús nʼio tsakakóle kjoanda je chjota xi bʼéña tao̱nbasen kao chjotajée. Je Jesús kitsole chjota jebi: “Chjota xi nda tjío, likui machjénle chjinexki, tojé xi tjíomʼe xi machjénle. Tangíon, tsokʼoa, chótʼayao jo tsoni: Kjoamatakon xi mena, ali jejin kjoatjao xi bʼaitʼanáo” (Mat. 9:11-13). Je Jesús ngasin nganda tsakakóya je Énle Niná, kʼoa kuinga tsabesíni je chjota xi nangi tjío kon nga je Jeobá “jngo Niná xi tjínle kjoamatokon kʼoa nda chjota, likui tokjoan síjtile yaole kʼoa nʼio tse kjoanda kao kjoatsjoacha tjínle kʼoa kao kjoakixi” (Éx. 34:6). Kʼianga kʼoakisʼin je ʼNdíle Niná, nga kisikixiya je én, nʼio nkjín chjota xi koankjainle je énnda chjotse.

13 Je choa̱ xi tsakʼéjna je Jesús kui bakóyaná josʼin koa̱n kuinyakoaa je xíngiaa. Kʼiatsa jngo xi jtile tsakui nichxin saʼnda éntsʼen sichjén nga kjoakao xínkjín. Tonga tsa ʼya xi kʼoasʼín alikui tífitjenngi jotso 2 Timoteo 3:16. Je Énle Niná alikui tsjoáʼndená nga ʼya xi éntsʼen chja̱koaa. Joma tsa ki̱cha̱ kʼoama je éntsʼen, nʼio síkiʼaonná kʼoa nʼio tosakʼoa nga basenkaoná (Prov. 12:18).

14-16. 1) Jmé xi koa̱n sʼin je xi chjotajchínga sʼin tjío nga sikixiyandale je ndsʼee tsa kjoa tjínle. 2) Ánni nga nʼio machjénsíni nga si̱chjén je Biblia nga si̱kixiyandalee je ʼndíxtiná.

14 Jósʼiaan kʼianga kao kjoanda kʼoa nga ngasin nganda si̱kixiyandaa kjoa. Tobʼelañá, tsa jngo xʼin kʼoa kao chjoónle kʼoakuitsole jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna nga katabasenkao jósʼin kʼoendajin kjoale kʼianga kjitʼa fáoti, jmé xi sʼin je xi chjotajchínga sʼin tíjna. Alikui jngo xi koaijtakao, tosa kui koako jngo jaole testo xi tsʼe Biblia jolani xi faʼaitʼa ya kapítulo 3 tsʼe libro El secreto de la felicidad familiar ánni nga tije sikjaʼaitsjenjinsíni josʼin kʼoendajin kjoale. Kʼianga tífákaonajmí je xi chjotajchínga sʼin tíjna koaan sikjaʼaitsjenjin jñánile kjoafaʼaitsjen xi ngisa sichjén nga jngó jngó. Nga koa̱nskanni, je xi chjotajchínga sʼin tíjna koaan skónangile jókjimani kjoale kʼoa koasenkao tsa tojo machjénle nganʼio.

 15 Jósʼin sikixiyanda ʼndíxtile je xi xijchá ma kʼianga kuinyakao nga nda katabatio ngixko̱n Niná. Tobʼelañá, tsa jngo tsoti tíjnali kʼoa meli kuisenkoai nga tsín je katasímiyo je chjota xi tsín nda sʼín. Machjénní nga títjon kjoanla nda kataʼyai ʼyá chjotani xi tísímiyo. Xijekoa̱n, tsa tojo makjaojinli koa̱njin chja̱kaonajmí je tsotili kʼianga toje tíjna, koaan ya chjoénilai jme xi kʼuínlai ya libro Lo que los jóvenes preguntan. Respuestas prácticas (volumen 2). Kʼoa xijekoa̱n koa̱njin ngisa tsesa nichxin si̱kʼayalai kʼoa chótsenlai josʼín kʼianga tsoyason kʼoa nga ya tíjnakaono ya yaniʼya. Kʼiatsa koakolai kjoanda kʼoa ngasin nganda chja̱kaonajmí skoe̱jin nga mandosinli xi tʼatsʼe kʼoa nga tsjoachai. Tochajinle sitjoson kjoafaʼaitsjen xi kʼoailai kʼoa likui kjoa ska̱jin nga̱ tsín je simiyo chjota xi tsín nda sʼín.

Kʼianga kao kjoanda síchjén jotso Biblia je xi xijchá ma nga síkixiyanda ʼndíxtile binyakao nga tsín kjoa xi tse tsaojin (Chótsenlai  párrafo 15)

16 Kʼoatisʼin koakolee kjoanda kʼoa ngasin nganda chja̱koaa je xi kui tjíosíkjaojin tʼatsʼe chʼinle, kʼoa tsa jeje̱ xi ba tjíole nga tsínle xá kʼoa kao xi to jao tjíole tʼatsʼe jmeni xi bakóya je Biblia. Kʼianga nichjén je Énle Niná nga nikixiyandaa tsa jmeni nʼio tse kjoanda sʼená.

“NDA MACHJÉN [...] NGA SIKINYÁYANDIAANÁ XI KJOAKIXI”

17. Ánni nga kʼoaisíñá kjoanda kʼianga bichakjáyaná.

17 “Nijmejin kjoañʼai [kjoabichakjáya] xi tsjoá kjoatsjoa, tokjoaba xi tsjoá, tonga skanni tsjoále kjoakixi xi nyʼán tjín je xi tínikinyákixi.” (Heb. 12:11.) Je ndsʼee xi jekoanjchínga ndʼaibi kʼoatso nga kui xi tsakinyakao josʼin nga tsakatekjáyale je xijchále. Kʼoa kʼianga bʼaiʼndee nga batekjáyaná Jeobá, kʼianga síchjén je xi chjotajchínga sʼin tjío, kui basenkaoná nga tosi tonda ya mangínyaa ndiaa xi tsʼe kjoabijnachon (Prov. 4:13).

18, 19. 1) Ánni nga nʼio machjénsíni jotso Proverbios 18:13 kʼianga kao “kjoakixi” kuichákjáyaa. 2) Jósʼin bichótsjoá kʼianga je xi chjotajchínga sʼin tjío bakóle kjoanda kao kjoatsjoacha je xi jée kabajngi.

18 Likui choa ñʼai sʼin tíjna nga koa̱nná kʼoee kjoafaʼaitsjen. Je Jeobá kʼoasʼin bʼénená xi chjotale Cristo maa nga kao “xi kjoakixi” kuichákjáyaa (2 Tim. 3:16). Kui xi tsonile nga si̱chjén kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia, jolani xi faʼaitʼa ya Proverbios 18:13, jñani i̱ tso: “Kʼianga jngo chjota xi tokjoan nchja̱ nga tikje nrʼoéjinni, tochjotachininí kʼoa nangi síkʼéjna yaole”. Kuinga je xi chjotajchínga sʼin tjío tjínnele nga nda kjoanla koasjaiya jotjínni kjoa kʼianga kjoakao jngo ndsʼee xi ai jée tísʼene (Deut. 13:14). Kʼiatsa jenda kabásjaiya jotjínni kjoa tokʼianí nga koa̱n nga kixi sʼin koatekjáya.

19 Kʼoa je Énle Niná kʼoatsole je xi chjotajchínga sʼin tjío nga “kao kjoanda” katabatekjáyani (tʼexkiai 2 Timoteo 2:24-26). Tsakui nichxin jngo xíngiaa chʼaosʼin kasíkʼéjna je jaʼaínle Jeobá kʼoa tsa ʼya xi jokasíkaoje̱. Tonga kʼiatsa jtilanile je xi chjotajchínga sʼin tíjna nga tsjoále kjoafaʼaitsjen, alikuijin josʼin koasenkao. Tonga tsakui skénngile “je kjoandale” Niná tochale koasenkao nga kʼoakatamanile xi jée kabajngi (Rom. 2:4).

20. Jméni kjoafaʼaitsjen xi koaitjenngi je xi xijchá ma nga koatekjáyale je ʼndíxtile.

20 Je xi xijchá ma tjínnele kui kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia sichjén kʼianga koatekjáyale kʼoa koakoyale ʼndíxtile (Efes. 6:4). Alikui koa̱n nga josikao kʼiatsa tsín kjoanla títjon skoe̱ jotjínni kjoa. Ya yaniʼyale je xi chjotale Cristo ma alikui kixi tíjna nga kjoatsʼen sʼe̱. Je Jeobá “kjaínga tjínle kjoamatakon”, kuinga je xi xijchá ma kʼianga koatekjáyale je ʼndíxtile, ni je xi sʼa ʼndí kjoan kʼoa ni je xi jekjimajchínga, tjínnele koakole kjoamatokon tojo sʼín je Jeobá (Sant. 5:11).

JNGO KJOATJAO XI NʼIO CHJÍLE XI KITSJOANÁ JE JEOBÁ

21, 22. Jmé énni xi tsʼe Salmo 119:97 saʼnda 104 xi bakó josʼin ʼyatokuin je Énle Jeobá.

21 Jngo choʼndale Niná xi tsakʼejna nichxin kjoatse kʼoakitso anni nga nʼio tsjoake koanni je kjoatéxomale Jeobá (tʼexkiaiSalmo 119:97-104). Kʼianga kiskotʼaya je Énle Niná nʼio koanchjine kʼoa ñaki nda koanjinle jme xi kiskotʼaya. Kʼianga kitjenngi kjoafaʼaitsjenle Niná alikui kui kjoa kiskajin jme xi kitsaojin chjota xi ngikʼa. Kʼianga kiskotʼayajin je Énle Niná nʼio tsakasenkao. Ñaki kʼoatsakʼé kon nga sitjosonle Niná, nga̱ je kjoafaʼaitsjenle Niná nʼio tsakasenkao.

22 A ʼyachjíní ji je Biblia. Tsa chótʼayajin ngisa koa̱nkjainli nga sitjoson Niná jmeni xi tjínndajinle. Je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa koasenkaoli nga tsínkui kʼoasʼiain je jée xi kjoabiya kuichokaoli. Kʼoa tsa nda si̱chjain Énle Niná nga kʼuínyai, kuisenkaoní je xi kjaʼaí nga skoe̱ je ndiaa xi tsʼe kjoabijnachon kʼoa nga tosi tonda ya koaiya. Kʼoasʼin si̱chjén je Énle Niná jotjín koya kaʼyaa kʼianga kʼoasʼin tinixálee Jeobá, je Niná xi tjínle kjoatsjoacha kao kjoachjine.

^ párr. 1 Chótʼai je libro Organizados para hacer la voluntad de Jehová ya pájina 79 kao 80.

^ párr. 7 Kʼianga kitsoya je Jesús, i kitso kjitʼa: “Jó bixón”. Kʼoa kiskoyakao nga kʼoakitso chjota josʼin síkjaʼaitsjen (Mat. 18:12; 21:28; 22:42).

^ párr. 10 Je karta xi kiski Pablo nʼio binyakaoná nga nikinjelee jmeni xi jée tje̱nkao (Rom. 6:12; Gál. 5:16-18). Likui jao tjínná nga tijé kisichjénni je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa (Rom. 2:21).