Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Longitha Oohapu dhaKalunga wu ikwathele mwene nosho wo yalwe

Longitha Oohapu dhaKalunga wu ikwathele mwene nosho wo yalwe

“Otandi kala momautho goye agehe gu uka.”—EPS. 119:128.

1. Omolwashike tu na okukala twi inekela lela mOohapu dhaKalunga?

UUNA aakuluntugongalo taya kundathana ya tale ngele omukonakonimbiimbeli ota vulu okuninga omuuvithi, ohayi ipula taya ti: ‘Mbela okupopya kwe otaku ulike ngaa kutya okwi itaala kutya Ombiimbeli oyi li Oohapu dhaKalunga dha nwethwa mo’? * Eyamukulo kepulo ndyoka oli na okukala eeno, kwaangoka a hala okuninga omuuvithi gwUukwaniilwa nosho wo kwaayehe mboka ye li aapiya yaKalunga. Omolwashike mbela? Omolwaashoka okukala tu na einekelo mOohapu dhaKalunga nosho wo oku dhi longitha muukalele otaku vulu oku tu kwathela tu ambidhidhe yalwe ya tseye Jehova opo ya ka hupithwe.

2. Omolwashike tu na ‘okukala mwaambyoka yoshili twe yi longwa’?

2 Omuyapostoli Paulus okwa li a tsu omuthindo nkene Oohapu dhaKalunga dha simana sho a nyolele Timoteus a ti: “Kala mwaambyoka yoshili, ngaashi we yi longwa nowe yi itaala.” Iinima ‘mbyoka yoshili’ Paulus a li a popi oyo ooshili dhOmbiimbeli ndhoka dha li dhi inyengitha Timoteus a kale i itaala monkundana ombwanawa. Nokunena ooshili ndhoka odha li wo dhe tu inyengitha notadhi tsikile noku tu kwathela tu kale tu na ‘oondunge ndhoka tadhi tu thikitha mehupitho.’ (2 Tim. 3:14, 15) Olundji ohatu longitha oohapu dhaPaulus ndhoka dha landula ko tu ulukile yalwe kutya Ombiimbeli oya za kuKalunga, ihe otatu vulu okumona mo wo uuwanawa wa gwedhwa po paumwene moohapu ndhoka dhi li mu 2 Timoteus 3:16. (Lesha.) Natu konakoneni ovelise ndjoka muule. Okuninga ngaaka, otaku ke tu kwathela tu kale tu na einekelo lya kola kutya omalongo gaJehova agehe “ogu uka.”—Eps. 119:128.

‘ODHI NA OSHILONGA SHOKULONGA OSHILI’

3-5. (a) Ongundu yaantu oya li yi inyenge ngiini sho yu uvu oshipopiwa shaPetrus pOpentekoste, nolwashike? (b) Omolwashike aantu oyendji yomuTessalonika ya li ya taamba ko oshili? (c) Oshike hashi vulika shi kumithe aantu kunena kombinga yuukalele wetu?

3 Jesus okwa li a lombwele oshigwana shaIsraeli a ti: “Otandi  mú tumine aahunganeki, aalumentu aanandunge naalongi yoohapu dhaKalunga.” (Mat. 23:34) Jesus okwa li ta popi kombinga yaalongwa ye, mboka a li a longo ya kale haya longitha Omanyolo muukalele. POpentekoste 33 E.N., omuyapostoli Petrus, gumwe ‘gwomaalongi yoohapu’ mboka, okwa li a gandja oshipopiwa kongundu onene yaantu muJerusalem moka a li e ya lombwele oovelise dhontumba ta totha mOmanyolo gOshihebeli. Aantu sho yu uvu nkene Petrus a yelitha oovelise ndhoka, oyendji ‘odha li dhe ya dhenge pomitima.’ Oya li yi iyele ombedhi omolwomayono gawo gonale, e taya kongo edhiminopo kuKalunga, naantu omayuvi gatatu lwaampono oya li ya ningi Aakriste.—Iil. 2:37-41.

4 Omuyapostoli Paulus, ‘omulongi gwoohapu’ gulwe, okwa li wo u uvithile nopondje yaJerusalem. Pashiholelwa, okwa li u uvithile mboka ya li haya ningile elongelokalunga mosinagoga muTessalonika, oshilando shoka shi li muMakedonia. MOmasabati gatatu, Paulus ‘okwa li a tompo aantu nOmanyolo nokwe ya fatululile e te ya ulukile kutya Kristus okwa li e na okuhepekwa nokuyumuka kuusi.’ Oshizemo? “Aajuda yamwe oya tompwa noyi itaale,” nosho wo “ongundu onene yAagreka.”—Iil. 17:1-4.

5 Okulongitha Ombiimbeli kwaapiya yaKalunga kunena ohaku kumitha oyendji. Konima sho omunegumbo gumwe moSwitzerland a li a pulakene kugumwe gwomaamwameme ta lesha enyolo, okwe mu pula a ti: “Omu lile po lye?” Okwe mu yamukula a ti: “Ngame nakuume kandje Oonzapo dhaJehova.” Omusamene okwa ti: “Onda li ndi na okukala ndi shi shi. Oolye mbela taya vulu okuya kegumbo lyandje ya leshe Ombiimbeli, kaaye shi owala Oonzapo dhaJehova?”

6, 7. (a) Ongiini mboka haya longo megongalo taya vulu okulongitha nawa Ombiimbeli? (b) Omolwashike okulongitha nawa Omanyolo kwa simanenena sho tatu ningi omakonakonombiimbeli?

6 Ongiini tatu vulu okulongitha nawa Ombiimbeli sho tatu longo yalwe? Ngele owu na uuthembahenda wokulonga egongalo wu li komutune, kala ho longitha omanyolo kondandalunde. Pehala lyokupopya omanyolo mokana nenge wu ga leshe mombapila, nenge moshikwaelektronika shontumba, pandja Ombiimbeli e to lesha muyo nokuladhipika aapulakeni ya ninge sha faathana. Natango, longitha ethimbo wu fatulule oovelise ndhoka momukalo ngoka tagu ka kwathela aapulakeni ya hedhe popepyeelela naJehova. Pehala lyokulongitha omathaneko ga kitakana nosho wo okugandja iimoniwa nelalakano lyokuyolitha owala aapulakeni, ethimbo ndyoka li longitha wu yelithe Oohapu dhaKalunga.

7 Oshike tu na okukaleka momadhiladhilo sho tatu ningi omakonakonombiimbeli? Sho tatu longitha iileshomwa yetu yopaKriste, otu na okukala twa kotoka kaatu nuke po omanyolo ngoka ge etwa mo. Otu na okuladhipika omukonakoni a leshe omanyolo ngoka inaaga tothwa mo noku mu kwathela u uve ko eityo lyago. Ngiini mbela? Katu na oku shi ninga mokugandja omafatululo omaleeleeka twa fa tatu gandja oshipopiwa, ihe otu na okuladhipika omukonakoni a popye nkene u uvite. Pehala lyoku mu lombwela shoka e na okwiitaala nenge e na okuninga, otatu vulu oku mu pula omapulo ga dhiladhilwa nawa ngoka tage ke mu kwathela a thike pehulithodhiladhilo lyomondjila. *

‘ODHI NA OSHILONGA SHOKUKUMAGIDHA’

8. Paulus okwa li a kondjo nuunkundi wuni mboka wa li molutu lwe?

8 Olundji ohatu tala ko “okukumagitha” nenge okuganda ku li oshinakugwanithwa shaakuluntugongalo. Eeno osho lela, aakuluntugongalo oyo ye na oshinakugwanithwa ‘shokuganda mboka taya yono.’ (1 Tim. 5:20; Tit. 1:13) Ihe okwiiganda tse yene nakwo okwa simana. Paulus okwa li Omukriste e shi okuholelwa ngoka a li e na ‘eiyuvo lya yela.’ (2 Tim. 1:3) Ihe nonando ongawo, okwa li a nyola a ti: “Ondi wete ompango onkwawo yi li molutu lwandje tayi kondjitha ndjoka ya ziminwa komadhiladhilo gandje. Oyo oya kwata ndje, ndi kale omupika gwompango yuulunde.” Mokukonakona oovelise ndhoka dha tetekele naandhoka dha landula ko, otatu ka uva ko nawa kutya Paulus okwa  li e na okukondja shi thike peni opo a pangele omahalo ge guulunde.—Lesha Aaroma 7:21-25.

9, 10. (a) Otashi vulika Paulus a li a kondjitha omaunkundi geni? (b) Paulus otashi vulika a li a tsikile ngiini okukondjitha uulunde?

9 Paulus okwa li a kondjitha uunkundi wuni? Nonando ine wu popya kondandalunde, okwa li a nyolele Timoteus kutya okwa li ‘ha popi nayi’ Aakriste. (1 Tim. 1:13) Manga inaa ninga Omukriste, okwa li a hepeke noonkondo aalanduli yaKristus. Okwa popi kombinga yankene a li ha kala e yu uvitile, a ti: “Onda li nde ya geele noonkondo.” (Iil. 26:11) Paulus okwa li i ilongo okupangela ongeyo ye, ihe omathimbo gamwe oku na okukala a li a kondjo a mana mo opo a pangele omaiyuvo ge nosho wo oohapu dhe. (Iil. 15:36-39) Oshike sha li she mu kwathele a pondole?

10 Sho Paulus a li a nyolele Aakriste yomuKorinto, okwa hokolola kombinga yaashoka a li ha ningi opo i igande. (Lesha 1 Aakorinto 9:26, 27.) Meityo lyopambepo, okwa li a dhenge noongonyo olutu lwe ndwoka inaalu gwanenena. Oku na okukala a li a kongo omayele mOmanyolo, a galikana kuJehova e mu kwathele e ga tule miilonga, ye a longe nuudhiginini a hwepopale. * Otatu vulu okumona uuwanawa moshiholelwa she molwaashoka natse otatu kondjitha omagamo getu gokwaahagwanenena.

11. Ongiini tatu vulu okukala hatu ‘ikonakona’ tu tale ngele otatu ende ngaa mondjila yoshili?

11 Inatu kala nando tu wete kutya inatu pumbwa okuhwepopala mokulongela kwetu Jehova. Pehala lyaashono, otwa pumbwa okukala hatu ‘ikonakona’ opo tu shilipaleke kutya otatu ende lela mondjila yoshili. (2 Kor. 13:5) Uuna tatu lesha omanyolo ngaashi ndika lyAakolossa 3:5-10, otatu vulu okwiipula ngeyi: ‘Mbela otandi longo ngaa nuudhiginini ndi dhipage omagamo gandje guulunde nenge otandi kanitha uuyogoki wopamikalo? Ngele tandi longitha Ointaneta, e ta ku ya epandja lyomathano giipala, mbela ohandi galuka ko ngaa nenge ohandi tsikile nokukonga omapandja ngoka ga puka? Okutula miilonga omayele gOohapu dhaKalunga paumwene momukalo gwa tya ngaaka, otaku ke tu kwathela ‘tu kale twa tonata notu kale tu na eidhiliko.’—1 Tes. 5:6-8.

‘ODHI NA OSHILONGA SHOKUPUKULULA’

12, 13. (a) Elalakano lyetu oli na okukala lini tu ‘pukulule’ iinima nongiini tatu vulu okuholela Kristus mokuninga ngaaka? (b) Omukalo gwokupopya guni tu na okuyanda uuna tatu ‘pukulula’ uupyakadhi mboka wa holoka pokati ketu nayalwe?

12 Uutumbulilo wOshigreka mboka wa tolokwa ‘okupukulula’ otawu ti “okuninga oshinima shi kale sho opala, oku shi ukililitha, noku shi shunitha monkalo ombwanawa.” Omathimbo gamwe, otu na okukatuka oonkatu opo tu pukulule oshinima shoka sha ningitha yalwe yu uve ko pambambo shoka twa popya nenge twa ninga. Pashiholelwa, aawiliki yomalongelokalunga gOshijuda oya li ya nyenyeta kutya Jesus okwa li e na olukeno “naafendelithi naalunde.” Jesus okwe ya yamukula a ti: “Aandjolowele itaa pumbwa omwaaludhi, ihe aavu tuu ayeke. Indeni ihe, mu ka konakone enyolo ndika, shoka tali ti: ‘Okusila ohenda oku vulile ndje okugandja omayambo.’” (Mat. 9:11-13) Okwa li a fatululile aantu oohapu dhaKalunga neidhidhimiko nosho wo nolukeno. Kungeyi, aantu aaifupipiki oya li ya mono kutya Jehova oku li ‘Kalunga omunamutimahenda, omunalukeno nomutalanteni, ihaa geye mbala noku udha esilohenda nuudhiginini.’ (Eks. 34:6) Omolwoonkambadhala ndhoka omwana gwaKalunga a li a ningi a ‘pukulule’ aantu, oyendji oya li ya tameke okwiitaala onkundana ombwanawa.

13 Oshiholelwa shaJesus otashi tu longo nkene tu na okukwathela yalwe. Omuntu gumwe ngoka a geya otashi vulika a popye momukalo omwiinayi ta ti: ‘Onda hala ndi ku lombwele nawa.’ Ihe okuninga ngaaka hako taku popiwa mu 2 Timoteus 3:16. ‘Omanyolo’ inage tu pa uuthemba tu haule yalwe. Ngaashi okutsa omuntu ‘negongamwele,’ okugandja uusama sha pitilila, olundji ohaku ehameke omuntu noonkondo nohaaluhe haku e ta uuwanawa washa.—Omayel. 12:18.

14-16. (a) Ongiini aakuluntugongalo taya vulu “okupukulula” momukalo ngoka tagu vulu okukwathela yalwe ya kandule po omaupyakadhi gawo? (b) Omolwashike “okupukulula” iinima to longitha Omanyolo kwa simanenena mokuputudha aanona?

 14 Ongiini nduno tatu vulu okukala tu na eidhidhimiko nosho wo olukeno sho tatu ‘pukulula’ yalwe? Natu tye ando aaihokani oya pula omukuluntugongalo e ya kwathele ya hulithe po oontamanana ndhoka haya kala ye na olundji. Omukuluntugongalo ota ka ninga po shike? Mokwaahagama ombinga, ota vulu okukundathana naaihokani mboka kombinga yomakotampango gOmbiimbeli tashi vulika a longithe ngoka ge li montopolwa 3 yembo Shoka tashi vulu okweeta ombili muukwanegumbo. Sho omukuluntugongalo ta kundathana nayo, omusamane nomukulukadhi otaya vulu okumona kutya omayele geni kehe gumwe e na okutula miilonga lela. Konima yethimbo, omukuluntugongalo ota vulu okupula aaihokani mboka kutya otashi ende ngiini muukwanegumbo noku ya kwathela natango uuna sha pumbiwa.

 15 Ongiini aavali taya vulu ‘okupukulula’ iinima momukalo ngoka tagu vulu okukoleka uupambepo waanona yawo? Natu tye andola owa hala wu kwathele omwanakadhona gwoye gwoomvula omulongo nasha a henuke eendathano tali limbilike. Tango, konga uuyelele woshili moshinima shoka. Opo nduno ngele opu na sha she ku limbilika oto vulu okupopya naye, tashi vulika wu longithe iitsa mbyoka yi li membo 2 Questions Young People Ask—Answers That Work. Nomomasiku taga landula ko, oto vulu okulongitha ethimbo wu kale naye. Oto vulu wo okutala keihumbato lye sho e li muukalele nenge sho ta kutha ombinga momainyanyudho guukwanegumbo. Ngele owa kala wu na iikala yeidhidhimiko noyolukeno sho to ungaunga naye, omumwoyekadhona ota ka mona kutya owu na ko nasha naye shili. Otashi vulika shi mu inyengithe a tule miilonga omayele ngoka we mu pe e ta henuka iinima mbyoka tayi vulu yi ke mu etele iizemo yinikitha oluhodhi monkalamwenyo ye.

Mokulongitha Ombiimbeli nawa yu ‘ukililithe’ iinima, aavali otaya vulu okukwathela aanona yawo ya yande iilanduliko iinyanyalithi (Tala  okatendo 15)

16 Natse otatu vulu okukala tu na iikala yeidhidhimiko noyolukeno sho tatu ladhipike mboka tayi ipula kombinga yuukolele wawo, ya gwililwa po sho ya kanitha iilonga nenge ya ngwangwana  kombinga yomalongo gontumba gOmbiimbeli. Okulongitha Oohapu dhaKalunga tu ‘pukulule’ iinima ohaku etele oshigwana shaJehova uuwanawa owindji.

‘ODHI NA OSHILONGA SHOKUULUKILA OMUNTU ONDJILA YU UKA’

17. Omolwashike tu na okutaamba ko uutekuvuliko tu na olupandu?

17 “Pethimbo ndyoka tatu geelwa, kombinga yetu kashi shi enyanyu, aawe, oluhodhi,” ihe “konima yethimbo mboka ya putudhwa kegeelo ndyoka, otaya ka mona ombili omolwokukalamwenyo kwawo kwo opalela Kalunga.” (Heb. 12:11) Aakriste oyendji aakuluntu otaye shi zimine kutya uutekuvuliko mboka ya li ya pewa kaavali yawo ooitaali owe ya kwathela. Nokutaamba ko uutekuvuliko mboka hawu zi kuJehova okupitila maakuluntugongalo, otaku tu kaleke mondjila yoku ka mona omwenyo.—Omayel. 4:13.

18, 19. (a) Omolwashike omayele ngoka ge li mOmayeletumbulo 18:13 ga simanenena ‘mokuulukila omuntu ondjila yu uka’? (b) Uuna aakuluntugongalo tayu ungaunga nomuyoni nombili nonohole, olundji oshizemo ohashi kala shini?

18 Opo omuntu a gandje uutekuvuliko mboka tawu kwathele omuntu, oku na okukala i ilonga oku shi ninga. Jehova okwa lombwela Aakriste ya kale haye wu gandja momukalo ‘gwu uka.’ (2 Tim. 3:16) Onkee ano, otu na okulongitha omakotampango gOmbiimbeli uuna tatu gandja uutekuvuliko. Ekotampango limwe oondyoka tali adhika mOmayeletumbulo 18:13: “Ngoka ta yamukula, manga inaa uva, otashi mu nikile uugoya notashi mu sitha ohoni.” Onkee ano, ngele aakuluntugongalo oya pumbwa okupopya nomuntu gumwe ngoka ta popiwa kutya okwa yona sha kwata miiti, oye na okukonakona nawa lela oshinima shoka opo ya mone uushili auhe. (Deut. 13:14) Opo owala taya vulu okugandja uutekuvuliko momukalo ‘gu uka.’

19 Shimwe ishewe, Oohapu dhaKalunga otadhi lombwele aakuluntugongalo ya pukulule yalwe “nombili.” (Lesha 2 Timoteus 2:24-26.) Dhoshili, omuntu otashi vulika a shekithe Jehova nosho wo e ehameke mboka kaaye na ondjo. Nonatango, ngele omukuluntugongalo okwa gandja omayele a geya, itashi ka kwathela sha ngoka te ga pewa. Ihe ngele aakuluntugongalo oya holele “uuwanawa waKalunga” otashi vulika yi i inyengithe omuntu ngoka a yona i itedhulule.—Rom. 2:4.

20. Aavali oye na okutula miilonga omakotampango geni uuna taya gandja uutekuvuliko koyana?

20 Aavali oye na okulongitha omakotampango gOmbiimbeli sho taya ‘putudha aanona yawo noku ya kumagidha pauKriste.’ (Ef. 6:4) Omusamane oku na okuyanda okugeela okamwanamati ngele oku uvu kutya oka ninga oshinima shontumba ye inaa uva nawa ehokololo alihe. Okugeya nayi hoka haku fala melongithonkondo kaku na okuuvika mo megumbo lyAakriste. “Omuwa [Jehova, NW] oye omunesilohenda nomunalukeno,” naamboka ye na oshinakugwanithwa shokugandja uutekuvuliko kaanona oye na okuninga oonkambadhala ya kale ye na uukwatya mboka wopahole wa fa waJehova.—Jak. 5:11.

OMAGANO GE NA ONDILO NGOKA TWA PEWA KUJEHOVA

21, 22. Oovelise dhini dhEpisalomi 119:97-104 tadhi holola unene nkene wu uvitile Oohapu dhaJehova?

21 Omulumentu gumwe omutilikalunga okwa li a popi kutya omolwashike a li e hole ompango yaJehova. (Lesha Episalomi 119:97-104.) Moku yi konakona okwa li a mono uunongo, ontseyo nosho wo euvoko. Okuvulika komayele gayo okwa li kwe mu kwathele a yande oondjila dha puka ndhoka dha li dhe etele yalwe iilanduliko iinyanyalithi. Okukonakona Omanyolo okwa li he ku nyanyukilwa nokwa li haku mu etele egwaneno. Okwa li a tokola toko a vulike kuKalunga, mwene gwomalombwelo ngoka ge mu etele uuwanawa owindji monkalamwenyo ye.

22 Mbela owa lenga ngaa ‘Omanyolo’? Moku ga longitha oto vulu okukoleka eitaalo lyoye kutya Kalunga ota ka gwanitha po elalakano lye. Omayele gayo ga nwethwa mo ohage ku gamene kuu mone iilanduliko yokulonga uulunde mbyoka tayi fala meso. Nomoku yi yelithila yalwe momukalo ngoka tagu gumu omitima dhawo, oto vulu oku ya kwathela ya ye mondjila yoku ka mona omwenyo nokaaya ze mo. Onkee ano, natu kale hatu longitha aluhe ‘Omanyolo’ sho tatu longele Jehova Kalunga ketu omunahole nomunandunge kaaku na we.

^ okat. 1 Tala embo Organized to Do Jehovah’s Will, epandja 79.

^ okat. 7 Sho Jesus a li a longo aantu, olundji okwa li e ya pula ta ti: “Otamu dhiladhila ngiini?” Opo nduno ta tegelele eyamukulo.—Mat. 18:12; 21:28; 22:42.

^ okat. 10 Moontumwafo dhaPaulus omu na omayele ogendji tage tu ladhipike tu kondjithe omagamo guulunde. (Rom. 6:12; Gal. 5:16-18) Oshi li mondjila okuthika pehulithodhiladhilo kutya naye mwene okwa li a tula miilonga omayele ngoka a li a gandja kuyalwe.—Rom. 2:21.