Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Undapesa Ondaka ya Huku Opo Ukuateseko Vakuenyi Nove Muene

Undapesa Ondaka ya Huku Opo Ukuateseko Vakuenyi Nove Muene

“Natala okuti ovitumino aviho konthele yovipuka aviho viaviuka.”—SALMO 119:128.

1. Omokonda yatyi tuesukisila okuyumba onthumbi Mondaka ya Huku?

 TYINA omulongwa Wombimbiliya nkhele ehenehimbike okuundapa movilinga viokuivisa, wesukisa okutavela okuti Ombimbiliya Ondaka ya Huku. a Atuho tuesukisa okulekesa muetyi tulinga nomuetyi tupopia okuti tuna onthumbi Mombimbiliya. Tyina tuyumba onthumbi yetu aiho Mombimbiliya, nokulilongesa okuyundapesa nawa movilinga viokuivisa, tukuatesako vakuetu okunoñgonoka Jeova nokuvasa ondyila ituala komuenyo wahapu.

2. Omokonda yatyi tuesukisila ‘okutualako okuendela movipuka tuelilongesa’?

2 Apostolu Paulu wetyipopile nawa okuti Ondaka ya Huku yakolela unene. Wahonekelele Timoteo okuti: “Tualako movipuka welilongesa nokuevitavela.” “Ovipuka” Timoteo elilongesile ankho otyili Tyombimbiliya tyemuavelele ekolelo monondaka onongwa. Etyi tulilongesa Mombimbiliya tupu tyipondola okupameka ekolelo lietu. Ombimbiliya ipondola okutukuatesako okukala “nonondunge pala eyovo.” (2 Timóteo 3:14, 15) Onondaka Paulu ayawisako mbulekesa okuti Ombimbiliya ondaka ya Huku. Mahi, oityi vali tulilongesila konondaka mbukahi mu 2 Timóteo 3:16? (Tanga.) Matupopi nawa konthele yoversikulu oyo, nokupameka onthumbi yetu yokuti atyiho Jeova alongesa “tyaviuka.”—Salmo 119:128.

OMBIMBILIYA INA “ESILIVILO PALA OKULONGESA”

3-5. (a) Oityi ovanthu ovanyingi valingile etyi Petulu alinga elongomona mo Pendekoste, iya omokonda yatyi? (b) Omokonda yatyi ovanyingi mo Tesalonika vetavelele otyili? (c) Oityi ovanthu hono vaimbuka konthele yovilinga vietu viokuivisa?

3 Jesus wapopilile elongo lio Isilayeli okuti: “Ndyikahi nokumutumikisa ovauli, novanongo, na vana valongesa mounyingi.” (Mateus 23:34) Jesus ankho ukahi nokupopia konthele yovalongwa vae. Wevelongesile okuundapesa Ovihonekwa movilinga viavo viokuivisa. Mo Pendekoste yo 33 P.K, apostolu Petulu walingile elongomona pala ovanthu ovanyingi ankho vekahi mo Jelusalei. Wapopile ononthele mbumwe Mbovihonekwa vio Hebreu. Etyi ovanthu veiva onkhalelo Petulu ahangununa onoversikulu ombo, ovanyingi avelivele mokonda yovivi valingaile, avaiti ku Huku opo eveevele. Monthiki ike vala, ovanthu vena 3.000 avakala Ovakristau.—Atos 2:37-41.

4 Tupu, tulilongesila ku apostolu Paulu, waivisile onondaka onongwa kondye yo Jelusalei. Wapopile nova Judeu ankho vekahi mondyuo yokufendela mepundaumbo lio Masedonia ko Tesalonika. Mokueenda kuo Vityasapalo vitatu, Paulu “apopi navo konthele Yovihonekwa,” opo evelekese okuti ‘ankho tyesukisa Kristu amone ononkhumbi, nokututiliswa.’ Vamwe pova Judeu ovo, nova Gregu ovanyingi, avetavela.—Atos 17:1-4.

5 Ovanthu ovanyingi hono vaimbuka okuti tuundapesa Ombimbiliya opo tulekese okuti etyi tulongesa otyili. Etyi omulume umwe ko Suíça atangelwa otestu nomphange yetu ankho ukahi movilinga viokuivisa, emupulu okuti: “Ongeleya yove oipi?” Omphange emukumbulula okuti: “Ame nou tunae, Tunombangi mba Jeova.” Omulume apopi okuti ankho wetyimonale, mokonda Onombangi mba Jeova ovo vala vatangela Ombimbiliya pomaumbo ovanthu.

6, 7. (a) Oñgeni vokulongesa mewaneno vapondola okuundapesa vali nawa Ombimbiliya? (b) Omokonda yatyi tuesukisila okuundapesa nawa Ombimbiliya tyina tulongesa omunthu?

6 Oñgeni tupondola okuundapesa vali nawa Ombimbiliya tyina tulongesa vakuetu? Inkha waholovonua pala okulinga omalongomona ine ononthele ononkhuavo momaliongiyo, tanga onotestu mbaviuka. Wahapopile vala ovateheleli etyi onotestu ombo mbupopia ine okumbutanga potyipapelo, mbutanga umwe Mombimbiliya yove. Ita ovateheleli navo valandulile mo Nombimbiliya mbavo. Popia etyi onoversikulu mbuhangununa, noñgeni mbupondola okuvekuatesako okukala noupanga wapama na Jeova. Wahapopie ononthengele-popia mbupuilisa okunoñgonoka, ine onongeleka mbuyolesa vala ovanthu, mahi, undapesa omuvo pala okulongesa Ondaka ya Huku.

7 Oityi tuesukisa okuhinangela tyina tulongesa ovalongwa vetu Vombimbiliya? Tyina tulilongesa nomunthu umwe katupondola okulamba onotestu mbukahi momukanda. Tuna okuavela ondundo omulongwa opo embutange, iya tyina tumbuhangununa, tuahapopiei unene, mahi tuesukisa okuyeka omulongwa apopie etyi anoñgonoka. Tupu, katyaviukile okupopila omulongwa etyi ena okutavela ine oñgeni ena okulinga, mahi tupondola okumulinga omapulo aviuka maemukuatesako okunoñgonoka etyi Ombimbiliya ilongesa. b

OMBIMBILIYA INA “ESILIVILO . . . PALA OKUVIYULA”

8. Ovilwa patyi Paulu ankho ena mokati kae?

8 Ovakulu vewaneno vena otyilinga ‘tyokuviyula vana valinga onkhali.’ (1 Timóteo 5:20; Tito 1:13) Mahi, nonthue tuesukisa okuliviyula. Paulu wali Omukristau omuwa ankho una omutima wasukuka. (2 Timóteo 1:3) Mahi, nongotyo ankho una ovilwa mokati kae. Wati: “Ndyiivite molutu luange otyitumino otyikuavo tyikahi nokulwa novitumino viomutima wange, nokunthuala ngonkhuatwa kotyitumino tyonkhali.” Matulilongesa oityi Paulu alingile opo aluise otyitateka otyo.​—Tanga Romanos 7:21-25.

9, 10. (a) Otyitateka patyi Paulu aluile natyo? (b) Oñgeni Paulu aluisile otyitateka tyae?

9 Paulu kapopile otyitateka patyi ankho ena, mahi wapopile okuti kohale ankho “watomba ovanthu” ine omukalavi nokuhena onthilo novanthu. (1 Timóteo 1:13) Etyi nkhele ehenekale Omukristau, Paulu walingile unene onya Ovakristau. Wapopile okuti: “Ankho nanumana unene navo.” (Atos 26:11) Paulu elilongesa okulikondola omutima, mahi tyafuile walingile ononkhono ononene opo apilulule omalusoke ae netyi ankho apopia. (Atos 15:36-39) Oityi tyemukuatesileko?

10 Momukanda wotete ahonekela ova Korintu, Paulu wahangununa oityi alingile opo atualeko okuliviyula. (Tanga 1 Coríntios 9:26, 27.) Walingile ononkhono ononene opo aluise eyembelo liae liokulinga onkhali. Tyotyili, watangele onondonga Mbovihonekwa, nokulikuambela ku Jeova okuita emukuateseko okulandula onondonga ombo, iya alinge ononkhono mbokumbulandula. c Tupondola okulilongesila kongeleya yae mokonda nonthue tukahi nokulwa neyembelo liokulinga onkhali.

11. Oñgeni tupondola “okulitala nawa” opo tunoñgonoke inkha tukahi umwe nokuendela motyili?

11 Tuahasokei okuti tupondola okuyekapo okulwisa omayembelo etu omavi. Tuesukisa okutualako “okulitala nawa” opo tunoñgonoke inkha tukahi umwe nokuendela motyili. (2 Coríntios 13:5) Tyina tutanga Colossenses 3:5-10 ine onotestu ononkhuavo mbelifwa noyo, tupondola okulipula okuti: ‘Ndyikahi umwe nokulinga ononkhono mbokuluisa omayembelo ange omavi? Ine ndyikahi nokukala nohole novipuka Jeova eyele? Mongeleka, inkha motelevisau mumoneka ovipengi, ndyiika liwa-liwa? Okuti ndyovola ovipuka ovivi mo Internete?’ Inkha tuundapesa onondonga Mbondaka ya Huku momuenyo wetu, matyitukuatesako “okukala tyipahi nokutualako tyalunguka.”​—1 Tessalonicenses 5:6-8.

OMBIMBILIYA INA “ESILIVILO . . . PALA OKUVIUKISA OVIPUKA”

12, 13. (a) “Okuviukisa ovipuka” tyihangununa tyi? Oñgeni tupondola okuhetekela ongeleka ya Jesus yokuviukisa ovipuka? (b) Inkha tuhanda “okuviukisa ovipuka” nomunthu umwe, tuna okulityilika okupopia ñgeni?

12 Tyina Ombimbiliya ipopia konthele “yokuviukisa ovipuka,” tyihangununa okulinga vali nawa otyipuka tyimwe. Pamwe tuna okuviukisa nawa ovipuka tyina omunthu umwe ahanoñgonokele nawa tyimwe tuapopia ine tualinga. Mongeleka, ononkhalamutwe mbongeleya yova Judeu mbeliyavele, mokonda Jesus ankho keyele “ovatanthi vomalilimu, no vokulinga onkhali.” Jesus evekumbulula okuti: “Ovanthu vokuna ekongoko kavesukisa ondotolo, mahi vana vavela vesukisa. Moluotyo, endei amulilongesa oityi tyihangununa okuti: ‘Ndyihanda okankhenda, hihande ovilikutila.’” (Mateus 9:11-13) Tupu Jesus waviukisile olusoke luovanthu konthele yolie Huku. Walongesile ovanthu noumphua-lundo okuti Jeova “o Huku wokankhenda notyieve, wahanumana liwa, nokuna oluembia olunene, notyili.” (Êxodo 34:6) Moluotyo, ovanthu ovanyingi vokueliola omutima, avakala nekolelo monondaka onongwa.

13 Ongeleka ya Jesus itulongesa oñgeni tuna okukuatesako vakuetu. Onondonga mbukahi mu 2 Timóteo 3:16, kambulekesa okuti tuna okukandukila vakuetu opo tuviukise ovipuka. “Ovihonekwa” kavitutumu okupopia novanthu atuhesuku noñgeni mavelitehelela. Inkha tukandukila omunthu, onondaka mbetu “mambutomo ngomutunga.” Matumuihamesa, iya etyi tuapopia kamatyimukuatesako.​—Provérbios 12:18.

14-16. (a) Oñgeni ovakulu vewaneno vapondola ‘okuviukisa ovipuka’ tyina vakuatesako vana vena ovitateka? (b) Omokonda yatyi ovohe vesukisila okuundapesa Ovihonekwa opo “vaviukise ovipuka” mombunga?

14 Oñgeni tupondola okupwa elundo, nokupopia nawa tyina tuundapesa Ombimbiliya pala “okuviukisa ovipuka”? Soka kovalinepi vatañguna apeho, avakapopia nomukulu weuaneno, opo evekuateseko. Kamaamena nawike, tupu kamapopi etyi oe muene asoka konthele yotyitateka tyavo. Mahi, maundapesa onondonga Mbombimbiliya opo evekuateseko okunoñgonoka etyi vena okulinga opo vahatañgune vali. Upondola okuvepopila onondonga mbukahi mokapitulu 3 komukanda O Segredo de Uma Família Feliz. Putyina vatomphola konthele yonondonga ombo, omulume nomukai mavaimbuka okuti vesukisa okupilulula ovipuka vimwe. Tyina pamalambe omuvo umwe, omukulu weuaneno mevepulu inkha pahe kavatañguna vali, iya inkha tyesukisa evekuatesako vali.

 15 Oñgeni ovohe vapondola okukuatesako ovana vavo ‘okuviukisa ovipuka’? Soka ñgeno omona wove omukainthu una epanga epe. Mahi ove usoka okuti epanga olio hewako. Tete, wesukisa okunoñgonoka vali nawa epanga olio. Mahi, inkha nkhele wasukalala nomona wove, tomphola nae. Upondola okupopia nae konthele yonondonga Mbombimbiliya mbukahi momukanda Os Jovens Perguntam—Respostas Práticas, Volume 2. Mononthiki mbulandulako, ovola okukala nae omuvo umwe. Tala nawa oñgeni akala tyina ekahi movilinga viokuivisa ine tyina ekahi nombunga. Inkha upwa elundo, nokupopia nawa nomona wove, manoñgonoka okuti umuhole iya wesuka nae.

Ovohe vapopia nawa novana vavo, nokuundapesa Ombimbiliya pala okuviukisa ovipuka, vevekuatesako okulityilika ovitateka ovinene (Tala  popalagrafu 15)

16 Olie vali wesukisa ombatelo yetu? Noumphua-lundo, tupondola okupameka vana vasukalala mokonda yekongoko liavo, novokuasoya mokonda vapolwa movilinga, ine vana vahanoñgonokele nawa omalongeso Ombimbiliya. Tyina tuundapesa Ondaka ya Huku pala ‘okuviukisa ovipuka,’ atuho tupolako ouwa omunene.

OMBIMBILIYA INA “ESILIVILO . . . PALA OKULONGA NOUVIUKI”

17. Omokonda yatyi tuesukisila okupandula tyina tulondolwa?

17 Ombimbiliya ipopia okuti “tyina omunthu aviyulwa, poola yatyo kahambukwa, mahi unumana. Anthi, konyima tyietela vana vaviyulwa ovinyango viombembwa, ngetyi ouviuki.” (Hebreus 12:11) Ovakristau ovanyingi vekulila motyili, vapopia okuti okulondolwa novohe tyevekuatesileko unene. Iya okutavela tyina ovakulu vewaneno vetulondola menyina lia Jeova, tyitukuatesako okutualako mondyila yomuenyo.​—Provérbios 4:13.

18, 19. (a) Omokonda yatyi elondolo likahi mu Provérbios 18:13 liakolela unene pala ovakulu vena otyilinga tyokuviyula? (b) Tyina ovakulu vewaneno vapopia nokuapoleya noluembia tyina valondola, tyikalesa ñgeni una walinga onkhali?

18 Oñgeni ovakulu vewaneno novohe vapondola okulilongesa okulondola nawa? Jeova wetupopila opo tulondole “nouviuki.” (2 Timóteo 3:16) Otyo tyilekesa okuti tuesukisa okuundapesa onondonga Mbombimbiliya tyina tulondola vakuetu. Imwe ikahi mu Provérbios 18:13, yati: “Omunthu ukumbulula otyipuka tyina nkhele ehenetyiive, owova iya makundu.” Moluotyo, tyina ovakulu vewaneno vamapopilwa okuti omukuatate umwe walinga onkhali onene, tyina nkhele vehenemuviyule, vena okupula opo vanoñgonoke nawa ovipuka aviho. (Deuteronômio 13:14) Tyina vamalingi ngotyo, pahe vapondola okuviyula “nouviuki.”

19 Ombimbiliya ipopila ovakulu vewaneno vaviyule “nepoleyo.” (Tanga 2 Timóteo 2:24-26.) Tyotyili onkhali yomunthu ipondola okulingisisa vakuavo okupopia omapita enyina lia Jeova ine okunumanesa ovanthu ovakuavo. Mahi, inkha omukulu umwe weuaneno unumana tyina ekahi nokulondola omunthu oo, kametyivili okumukuatesako. Mahi, inkha uhetekela Huku, nokupopia nawa tyina aviyula wokualinga onkhali, upondola okulivela.​—Romanos 2:4.

20. Onondonga patyi ovohe vesukisa okulandula tyina vaviyula ovana vavo?

20 Ovohe navo vesukisa okuundapesa onondonga Mbombiliya tyina vaviyula ovana vavo. (Efésios 6:4) Mongeleka, oityi he ena okulinga inkha umwe umupopila okuti omona wae walinga tyimwe tyahaviukile? Tyina nkhele ehenemuviyule, he una okutyipula nawa opo etyinoñgonoke. Iya, mombunga Yovakristau nawike upondola okunumana unene alwisi vakuavo. “Jeova una oluembia olunene nokankhenda,” iya ovohe vesukisa okumuhetekela tyina vaviyula ovana vavo.​—Tiago 5:11.

OMBIMBILIYA OTYIAWA OTYIWA TYA HUKU

21, 22. Tyina utanga o Salmo 119:97-104 onondaka patyi mbulekesa oñgeni ulitehelela konthele Yondaka ya Jeova?

21 Omuumbili umwe wa Huku nthiki imwe wapopile omokonda yatyi ankho ehole ovitumino via Jeova. (Tanga Salmo 119:97-104.) Etyi elilongesa Ombimbiliya, wakala omunongo, nokunoñgonoka nawa ovipuka viokuaya kohi. Etyi alandula onondonga Mbovihonekwa, welityilika ovitateka ovinyingi vihole okuiihamesa ovanthu ovanyingi. Tyotyili, uhole unene etyi elilongesa Movihonekwa, nouwa apolako tyina alandula onondonga mbavio. Atokola okulandula ovitumino via Huku mokueenda kuomuenyo wae auho.

22 Ove upanda Ombimbiliya? Ipondola okupameka ekolelo liove liokuti Huku makafuisapo evangelo liae. Muna onondonga mba Jeova mbutukuatesako okuhalingi onkhali ituala kononkhia. Upondola okuyundapesa opo ukuateseko vakuenyi okunyingila mondyila yomuenyo, nokuendelamo. Tuesukisa okutualako okuundapesa Ombimbiliya mononkhalelo ombo ambuho putyina tuumbila Huku yetu Jeova wokuna ounongo, noluembia.

a Tala momukanda Organizados Para Fazer a Vontade de Jeová, pefo 79.

b Tyina ankho Jesus alongesa ovanthu, apeho ankho uvepula: “Oityi musoka?” Akevela ekumbululo.—Mateus 18:12; 21:28; 22:42.

c Omikanda via Paulu vitupameka unene opo tutyivile okulwisa eyembelo lietu liokulinga onkhali. (Romanos 6:12; Gálatas 5:16-18) Tyimoneka nawa okuti Paulu ankho ulinga etyi alongesa vakuavo.—Romanos 2:21.