Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

“Tuahayekeipo Okulinga Oviwa”

“Tuahayekeipo Okulinga Oviwa”

“Tuahayekeipo okulinga oviwa.” — GÁLATAS 6:9.

1, 2. Omamonekelo eongano lia Jeova etulunda okulinga tyi?

 OTYIWA unene okusoka okuti tukahi meongano limwe enene ouye auho. Omamonekelo tuatanga mu Ezekiele okapitulu 1, na Daniele okapitulu 7, alekesa nawa oñgeni Jeova ekahi nokuundapa opo afuisepo ehando liae. Jesus onkhalamutwe yeongano lia Jeova pano pohi, ukahi nokuhongolela ovilinga viokuivisa, nokulongesa, nokupameka vana vekahi movilinga ovio nokukuatesako vakuavo opo vafende Jeova. Otyo tyitulunda okuyumba onthumbi meongano lia Jeova!​—Mateus 24:45.

2 Okuti ukahi nokulandula ongeleka yeongano mokutualako okuundapa nombili movilinga via Huku? Hamwe ulitehelela okuti ombili yove ikahi nokutepuluka. Otyo tyaendele Novakristau kohale. Apostolu Paulu evehinangelesa ombili ya Jesus. Paulu wapopile okuti otyo matyivekuatesako opo “vahasoye.” (Hebreus 12:3) Monthele yokualamba, tuelilongesa ovilinga oviwa vikahi nokulingwa neongano lia Jeova hono. Ngetyi ongeleka ya Kristu yapamekele Ovakristau kohale, ongeleka yeongano lia Jeova ipondola okutukuatesako hono okukoleleya movilinga via Huku nokutualako nombili yetu.

3. Oityi tuna okulinga opo tuhasoye? Oityi matulilongesa monthele ei?

3 Mahi inkha katuhande “okusoya,” ine okuyekapo ombili yetu movilinga via Huku, tuna okulinga vali tyipona vala okusoka kongeleka yeongano lia Huku. Paulu wapopile okuti tuna okutualako “okulinga oviwa.” (Gálatas 6:9) Matulilongesa ovipuka vitano tuna okulinga opo tutualeko nombili yetu, nokulandula ehongolelo lieongano lia Jeova. Iya atutokola inkha onthue ine ombunga yetu tuesukisa okupiluluka kovipuka vimwe.

OKULIONGIYA PALA OKUPAMEKWA NOKUFENDA

4. Omokonda yatyi tupondola okupopila okuti omaliongiyo apeho akolela unene mefendelo lietu?

4 Kovaumbili va Jeova omaliongiyo apeho akolela. Keulu, Jeova uliongiya no noandyu. (1 Reis 22:19; Jó 1:6; 2:1; Daniel 7:10) Kohale, Huku wapopilile ova Isilayeli veliongiye “opo vatehelele, avalongoka.” (Deuteronômio 31:10-12) Kohale, ova Judeu ankho veliongiya apeho monondyuo mbokufendela opo vatange Ovihonekwa. (Lucas 4:16; Atos 15:21) Etyi ewaneno Liovakristau liaonganekwa, omaliongiyo ankho akolela unene, iya na hono nkhele akolela unene mefendelo lietu. Ovakristau votyotyili “velipameka, nokukala nohole novilinga oviwa.” Tuesukisa okutualako “okuliavela ondundo,” haunene mokonda tukahi mononthiki mbahulililako.​—Hebreus 10:24, 25.

5. Oñgeni tupondola okulipameka momaliongiyo?

5 Onkhalelo imwe yokulipameka momaliongiyo, okuava omakumbululo. Mongeleka, tupondola okukumbulula etyi tyikahi mo palagrafu, okuhangununa otestu, ine okupopiapo ongeleka imwe ilekesa oñgeni onondonga Mbombimbiliya mbutukuatesako. (Salmo 22:22; 40:9) Omakumbululo aeho tuiva momaliongiyo, tyilinge omakumbululo omukulu, omukuendye ine omuhikuena, etupameka unene, namphila tukahiale motyili omanima omanyingi ine tueyamo pahetyino.

6. Omononkhalelo patyi omaliongiyo etu etukuatesako?

6 Omaliongiyo etu, novionge, tupu vitukuatesako unene. Mongeleka, vitukuatesako okuivisa nomutima wakola alo umwe tyina ovanthu vetuyele ine vahahande okututehelela. (Atos 4:23, 31) Omalongomona, nononthele ononkhuavo mbapolwa Mombimbiliya mbupameka ekolelo lietu. (Atos 15:32; Romanos 1:11, 12) Okukala novakuatate vetu no nomphange tyituhambukiswa unene, nokutupameka. (Salmo 94:12, 13) Okomisau Yelongeso Yononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova, yaonganeka ono programa mbelongeso momaliongiyo ovanthu va Jeova ouye auho. Tupandula unene mokonda yelongeso olio ewa tupewa momaliongiyo etu onosimano ambuho!

7, 8. (a) Haunene oityi tyitutuala komaliongiyo? (b) Oñgeni omaliongiyo ekukuatesako?

7 Katuende vala komaliongiyo mokonda youwa tupolako. Mahi haunene omokonda tuhanda okufenda Jeova. (Tanga Salmo 95:6.) Elao limwe enene okuhivilika Huku yetu noviimbo! (Colossenses 3:16) Tupu tuhivilika Jeova tyina tuava omakumbululo momaliongiyo. Tyotyili, Jeova watokala okufendwa. (Revelação 4:11) Tupondola okunoñgonoka omokonda yatyi tyakolela okukala apeho pomaliongiyo!​—Hebreus 10:25.

8 Omaliongiyo etu otyiawa tuapewa na Jeova opo etukuateseko okukoleleya alo ouye uno wovivi uhanyuako. Okuti ongotyo tulitehelela? Inkha ongotyo, matulingi ononkhono opo tuende komaliongiyo aeho, namphila tuna ovilinga ovinyingi. (Filipenses 1:10) Katupondola okukamba komaliongiyo, nkhuali oputyina vala tuna ehunga enene pala okutyilinga.

IVISA NOMBILI

9. Oñgeni tutyii okuti ovilinga viokuivisa viakolela?

9 Tuna okuivisa nombili, opo tulandule ehongolelo lieongano lia Jeova. Jesus wahimbikile ovilinga viokuivisa etyi ankho ekahi pano pohi. (Mateus 28:19, 20) Okupolelela opo, okuivisa Ouhamba wa Huku, nokulinga ovalongwa, ovilinga viakolela vali pala eongano aliho lia Jeova. Onongeleka ononyingi, mbulekesa okuti onoandyu mbukahi nokuvatela ovilinga vietu, nokutukuatesako okuvasa vana mavetavela otyili. (Atos 13:48; Revelação 14:6, 7) Eongano lia Jeova pano pohi likahi nokuundapa pala okuonganeka nokuvatela ovilinga viokuivisa. Okuti ovilinga ovio tupu otyipuka tyakolela vali momuenyo wove?

10. (a) Oñgeni omukuatate umwe atuaileko okupameka ohole yae notyili? (b) Oñgeni ovilinga viokuivisa vikukuatesako okutualako okupameka ohole yove notyili?

10 Okukala nombili movilinga viokuivisa tyitukuatesako okukala nohole onene notyili. Tala etyi tyapopia Mitchel, omukulu umwe weuaneno, omukokoli-ndyila. Wati: “Ndyityihole okupopila ovanthu konthele yotyili. Ndyisoka konthele imwe omphe Yomutala Womulavi ine o Despertai! andyihambukwa nounongo, nenoñgonoko, nonkhalelo omikanda ovio viahonekwa. Otyo tyinkhalesa nehando liokuenda movilinga viokuivisa opo ndyitale oñgeni ovanthu mavakala, noñgeni ndyipondola okuveavela ondundo.” Tupu Mitchel wapopia okuti ovilinga viokuivisa vimukuatesako okutualako okupaka tete momuenyo ovipuka viakolela vali, nokuhayeke natyike tyimutalule. Nonthue tupondola okukoleleya mononthiki mbuno mbahulililako inkha tutualako okuundapa nombili movilinga via Huku.—Tanga 1 Coríntios 15:58.

POLA OUWA KOMIKANDA VIOMUPIKA

11. Omokonda yatyi tuesukisila okutanga omikanda viomupika nokusokolola kuetyi tuatanga?

11 Onkhalelo onkhuavo Jeova etupameka, opokati komikanda ominyingi tupewa. Hamwe uhinangela onthiki watangele omukanda umwe osoko okuti: ‘Etyi otyo umwe ankho nesukisa! Ongatyina Jeova euhonekela ame!’ Una ehunga liokulitehelela ngotyo. Jeova uundapesa omikanda opo etulongese nokutuhongolela. Wati: “Ame mandyikulongo onondunge, mandyikulekesa ondyila una yokuendela.” (Salmo 32:8) Okuti tulinga ononkhono mbokutanga omikanda aviho tupewa, nokusokolola kuetyi tuatanga? Otyo matyitukuatesako okukoleleya nokutualako nombili yetu movilinga via Huku mononthiki mbuno mbonthyulilo mbokuepuiya.​—Tanga Salmo 1:1-3; 35:28; 119:97.

12. Oityi matyitukuatesako okupanda omikanda viomupika?

12 Matupande vali omikanda viomupika inkha tusoka kovilinga aviho viesukisa pala okuvilinga. Tyesukisa okuovolola, nokuvihoneka, nokuvitanga nawa, nokulinga omalutalatu, nokupitiya omikanda aviho avipakwa mo Internete. Ovilinga ovio vihongolelwa Nokomisau Yelongeso Yononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova. Onombetele mbulinga omikanda, ambuvitumu komawaneno omanyingi motyilongo tyavo. Omokonda yatyi valingila ovilinga ovio aviho? Vevilinga opo ovanthu va Jeova vapewe onondonga nehongolelo vesukisa opo vatualeko nekolelo. (Isaías 65:13) Tupolei ouwa komikanda aviho tupewa neongano lia Jeova.​—Salmo 119:27.

VATELA EONGANO LIA JEOVA

13, 14. Olie ukahi nokuvatela eongano lia Jeova keulu? Oñgeni matulekesa okuti tuvatela eongano lia Jeova?

13 Memonekelo limwe, João wamuene Jesus wavelama konkhambe ongonga opo ahanyeko vana vehetavela ku Jeova. (Revelação 19:11-15) Tupu wamuene ovalembulwa vekolelo vatutiliswa opo vaye keulu, no noandyu mbekolelo mbavelama kononkhambe mbukahi monyima ya Jesus. Otyo tyilekesa okuti vavatela Jesus Onkhalamutwe yavo! (Revelação 2:26, 27) Ongeleka yavo ongwa itulongesa okuti nonthue tuesukisa okuvatela vana vahongolela ovilinga meongano lia Jeova!

14 Tupu, otyinyingi otyinene tyovanthu tyivatela nomutima auho ovilinga vionondenge mba Kristu ovalembulwa nkhele vekahi pano pohi. (Tanga Zacarias 8:23.) Oñgeni upondola okulekesa okuti uvatela eongano lia Jeova? Onkhalelo imwe okutavela kuvana vekahi komutwe. (Hebreus 13:7, 17) Okuti etyi tupopia konthele yovakulu vewaneno tyilunda vakuetu okukala nonthilo navo, novilinga valinga? Okuti tulongesa ovana vetu okukala nonthilo novakulu ovo vekolelo, nokutehelela elondolo liavo? Pena ononkhalelo ononkhuavo tupondola okulekesa okuti tuvatela eongano. Mongeleka, okuti tupopia nombunga yetu opo tuave onombongo pala okuvatela ovilinga via Huku ouye auho? (Provérbios 3:9; 1 Coríntios 16:2; 2 Coríntios 8:12) Okuti tupu tukomba Mondyuo Yomaliongiyo, nokulinga ovikuavo viesukisamo? Tyina Jeova amona okuti tukahi nokuvatela eongano mononkhalelo ombo, utuavela ospilitu sandu yae. Iya ospilitu yae ituavela ononkhono tuesukisa opo tukoleleye mononthiki ombu mbahulililako.​—Isaías 40:29-31.

TYINDA OMUENYO UHAMBUKISWA HUKU

15. Omokonda yatyi tuna okutualako okulinga ononkhono mbokulinga etyi tyaviuka?

15 Inkha tuhanda okukoleleya, nokulandula ehongolelo lieongano lia Jeova, tuna okutyinda omuenyo uhambukiswa Jeova. (Efésios 5:10, 11) Mokonda ya Satanasi, nouye wae wovivi, neyembelo lietu liokulinga onkhali, tyitupuiya okulinga etyi tyaviuka. Vamwe puonwe vakuatate no nomphange ononthyolwe, mukahi nokulinga ononkhono ononene ononthiki ambuho opo mutualeko noupanga wenyi na Jeova. Tyotyili, Jeova umuhole unene mokonda yononkhono mbenyi. Muhayekeipo okulinga oviwa! Tyina tutyinda omuenyo uhambukiswa Jeova, tukala nehambu enene, nonthumbi yokuti wetupanda.​—1 Coríntios 9:24-27.

16, 17. (a) Oityi tuna okulinga inkha tualinga onkhali onene? (b) Oityi tulilongesila ku Anne?

16 Mahi oityi tuesukisa okulinga inkha tulinga onkhali onene? Wehetyiholeke, kaovole liwa ombatelo. Hinangela oñgeni David elitehelelele etyi aovolele okuholeka ononkhali mbae. Wati: “Omankhipa ange apwa mokonda yetyi nakema onthiki aiho.” (Salmo 32:3) Inkha tuholeka ononkhali ononene, kamatukala nehambu, tupondola alo umwe okunyona oupanga wetu na Jeova. Mahi inkha tumbupopia, “matulingilwa okankhenda.”​—Provérbios 28:13.

17 Soka kongeleka ya Anne. a Etyi Anne ankho omuhikuena, nokuundapa movilinga vioukokoli-ndyila, wahimbika okulinga ovipuka ovivi. Konyima, atyimuihamesa omutima. Wati: “Ononthiki ambuho ankho ndyitupu ehambu, ndyikala vala tyasoya.” Nthiki imwe meliongiyo, muapopiwa omukanda wa Tiago 5:14, 15. Anne aimbuka okuti wesukisa ombatelo. Oityi alingile? Walandulile elondolo livasiwa motestu oyo akapopia novakulu vewaneno. Tyepuilisile unene, mahi wati ankho tyikahi ngatyina avela iya Jeova emuavela ovihemba ankho esukisa. Wati: “Ovihemba vipuiya okuvinwa, mahi vihakula.” Pahe Anne ukahi nokuumbila vali Jeova nombili, nomutima wasukuka.

18. Tuesukisa okutokola okulinga tyi?

18 Tuesukisa okuhinangela apeho okuti elao limwe enene okukala meongano lia Jeova mononthiki mbuno mbahulililako! Kumwe nombunga yetu, tulingei ononkhono mbokuenda apeho komaliongiyo, nokuivisa nombili, nokutanga omikanda aviho viomupika. Tupu tutavelei ku vana vekahi komutwe, nokutyinda omuenyo uhambukiswa Jeova. Inkha tulinga ngotyo, matulandula ehongolelo lieongano lia Jeova, iya kamatuyekepo okulinga oviwa!

a Enyina liapilululwa.