Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Okuti Omakoyeso Huku Alingile Kohale Alekesa Okuti Omukalavi?

Okuti Omakoyeso Huku Alingile Kohale Alekesa Okuti Omukalavi?

OPO tukumbulule epulo olio, tutalei liwa onongeleka onombali mbekoyeso lia Huku mbukahi Mombimbiliya, Ombila Onene yokononthiki mba Noe, nehanyauno liova Kanaa.

OMBILA ONENE YOKONONTHIKI MBA NOE

OITYI OVANTHU VAMWE VAPOPIA: “Huku omukalavi etyi aeteleko ombila onene aihanyaunako ovanthu aveho, mahi ahupisa Noe nombunga yae.”

OITYI OMBIMBILIYA IPOPIA: Huku wati: “Hihambukwa nononkhia mbonondingavivi, mahi ndyihanda ondingavivi iyekepo onondyila mbayo opo itualeko okukala nomuenyo.” (Ezequiel 33:11) Moluotyo, Huku kahambukilwe nehanyauno lionondingavivi pononthiki mba Noe. Mahi, omokonda yatyi etyilingilile?

Ombimbiliya ikumbulula okuti etyi Huku ahanyeneko ovanthu onondingavivi kohale, ankho “ukahi nokulekesa etyi matyikeya okumonekela onondingavivi komutwe.” (2 Pedro 2:5, 6) Oñgeni Huku etyilekesile?

Tete, Huku wapopile okuti namphila ahahambukilwa okuhanyako ovanthu, umona tyina ovanthu onondingavivi vamonesa vakuavo ononkhumbi iya uvekoyesa mokonda yetyi valinga. Apa katutu, makamanako ovivi aviho, nononkhumbi.

Vali, ongeleka yetyi Huku alingile kohale, ilekesa okuti noluembia Huku apeho ulondola ovanthu tyina nkhele eheneeteko ehanyauno. Noe walondolele ovanthu, mahi ovanyingi avehemutavela. Ombimbiliya yati: “Ankho kavesukile, alo ombila onene yeya aivekomboko aveho.”​—Mateus 24:39.

Okuti Huku apeho ulondola ovanthu? Eenga. Mongeleka, walondolele ovanthu vae ova Isilayeli okuti inkha valinga ovivi ngetyi ankho tyilinga ovilongo ovikuavo, mayeke onondyale mbavo mbunyingile mepundaumbo liavo o Jelusalei, nokulihanyapo, nokuvetyinda opo vakakale ovapika. Ova Isilayeli valingile ovivi, alo umwe avayoko ovana vavo ngovilikutila. Okuti Jeova walingile umwe ngetyi apopile? Eenga, mahi tete watumine ovauli valondole ovanthu vae, ovikando ovinyingi, vapilulule onondyila mbavo, opo ha vehekelivele. Alo umwe wevepopilile okuti: “Ohamba Tatekulu Jeova kamalingi natyike tyina nkhele ehenetyipopilile ovaumbili vae ovauli.”​—Amós 3:7.

OÑGENI OVE WAKUTIKINYUAMO: Etyi Jeova alingile kohale pokuetako omakoyeso ae, tyituavela ekevelelo. Tupondola okukala nonthumbi yokuti Huku makahanyako vana valinga ovivi, nokuetela vakuavo ononkhumbi. Ombimbiliya ipopia okuti: “Onondingavivi mavakanyimuako . . . Mahi, ovatendi mavakapiñgana ohi, iya avakakala nombembwa onene.” (Salmo 37:9-11) Oityi ove usoka konthele yomunthu weetako ekoyeso liyovola ovanthu kononkhumbi? Omukalavi ine una okankhenda?

EHANYAUNO LIOVA KANAA

OITYI OVANTHU VAMWE VAPOPIA: “Ehanyauno liova Kanaa liali ovilwa viomunthu omukalavi, vielekwa netyi ovanthu ovakalavi hono valinga.”

OITYI OMBIMBILIYA IPOPIA: “Onondyila ambuho mba [Huku] ouviuki. [O] Huku yotyotyili wehena natyike tyahaviukile.” (Deuteronômio 32:4) Ehanyauno lia Huku kalielekwa novilwa viovanthu. Omokonda yatyi? Omokonda, tyelikalela novanthu, Huku utyivila okutala etyi tyikahi momutima.

Mongeleka, etyi Huku akoyesile omapundaumbo o Sodoma no Gomora atokola okuehanyako, Abraiau omulume wekolelo, wahandele okunoñgonoka inkha etokolo olio lia Huku liaviuka umwe. Ankho kasoko okuti Huku yae omuviuki “mahanyeko omuviuki kumwe nondingavivi.” Mahi, noumphua-lundo, Huku emupopila okuti inkha uvasa mo Sodoma ovanthu ekwi ovaviuki, kamahanyeko vali epundaumbo olio. (Gênesis 18:20-33) Tyimoneka nawa okuti Huku watalele momitima viovanthu ovo, amono okuti onondingavivi unene.​—1 Crônicas 28:9.

Tupu, etyi Huku amona okuti ova Kanaa onondingavivi, watuma vahanyueko. Ova Kanaa ankho valinga unene ovivi, alo umwe ankho vayoka ovana vavo nomuenyo opo valinge ovilikutila. a (2 Reis 16:3) Ova Kanaa ankho vetyii okuti Jeova watumine ova Isilayeli vakale motyilongo atyiho, iya ngo avatundumo. Vana vehetavelele, ankho kavaluisi vala ova Isilayeli mahi tupu na Jeova, wevelekesile okuti ukahi nokukuatesako ovanthu vae.

Mahi, Huku wakalele nokankhenda nova Kanaa vayekelepo okulinga ovivi, avetavela okuendela movitumino viaviuka via Jeova. Mongeleka, Raabe ankho ekunga omu Kanaa, wahupisilue kumwe nombunga yae. Tupu, etyi ovanthu vomo Kanaa mepundaumbo lio Gibeau velivelele, vahupisilwe novana vavo aveho.​—Josué 6:25; 9:3, 24-26.

OÑGENI OVE WAKUTIKINYUAMO: Ekoyeso liova Kanaa litulongesa otyipuka tyakolela unene. Tukahi nokufuena liwa-liwa “konthiki yekoyeso no yehanyauko liovanthu vehei Huku.” (2 Pedro 3:7) Inkha tuhole Jeova nokulinga etyi ahanda, matukapolako ouwa tyina amamaneko ononkhumbi mbovanthu aveho, nokuhanyako vana vehetavela outumini wae.

Ankho tyimoneka umwe nawa okuti ova Kanaa ovanthu vamwe ovakalavi. Valingilile umwe tyawina okwehetavela ku Huku, nokulwisa ovanthu vae

Noluembia, Jeova utuhinangelesa okuti etyi ovohe valinga tyipondola okunyona ine okukuatesako ovana vavo. Ondaka ya Huku yati: “Una okuholovona omuenyo opo ukale nomuenyo, ove nombuto yove, mokukala nohole na Jeova Huku yove, nokutehelela ondaka yae, nokukakatela mwe.” (Deuteronômio 30:19, 20) Okuti onondaka ombo mbulekesa okuti Huku omukalavi ine una oluembia novanthu, nokuhanda valinge omatokolo aviuka?

a Ovanongo vokuheyulula omatunthu, vavasa ovipuka ovinyingi vilekesa okuti efendelo liova Kanaa ankho liakutikinya ovilikutila viomalukembe.