Skip to content

Skip to table of contents

Esombiso Lia Suku Liungangala?

Esombiso Lia Suku Liungangala?

Esombiso Lia Suku Liungangala?

OCO tu tambulule epulilo eli, tu konomuisi ovolandu avali esombiso lia Suku a sangiwa Vembimbiliya okuti: Etande lio koloneke via Noha, kuenda enyõleho lia va Kanana.

ETANDE LIO KOLONEKE VIA NOHA

CECI OMANU VA SIATA OKU POPIA: “Suku wa linga ungangala eci a lokisa etande lia ponda omanu vosi okuti, pa supa lika Noha kumue lepata liaye.”

CECI EMBIMBILIYA LI POPIA: Suku wa popia hati: “Si sanjukila oku fa kuondingãivi. Eci puãi sanjukila ceci, Nda ondingãivi yi tinduka konjila yaye ha yi kala lomuenyo.” (Esekiele 33:11) Ocili okuti Suku ka sanjukilile olofa violondingaĩvi vio koloneke via Noha. Oco hẽ momo lie a ci lingila?

Emibimbiliya li tambulula okuti, eci Suku a nenela eyambulo olondingaĩvi kosimbu ‘wa lekisa ongangu ku vana va siata oku tomba Suku.’ (2 Petulu 2:5, 6) Ongangu yipi Suku a lekisa?

Catete, ongangu yaco ya lekisa okuti Suku ndaño wa yeva evalo poku yambula, pole o lete ohali ya siata oku kokiwa lolondingaĩvi kuenje, o vi kangisa omo liovilinga viavo. Eye o ka mãlako evĩho liosi kuenda ohali ya siata oku kokiwa la vakuevĩho.

Cavali, ongangu yaco yi situlula ocisola ca piãla Suku a kuetele omanu okuti osimbu ka nenele esombiso liaye o va lungula. Ndaño Noha wa kunda esunga, omanu vo sepula. Embimbiliya li popia ndoco: “Puãi ka va limbukile cimue, toke eci etande lieya kuenje lia va nyõla vosi.”—Mateo 24:39.

Anga hẽ Suku wa kuama ongangu yaco. Oco a linga. Eye wa lungula omanu vaye va Isareli okuti, nda va linga evĩho nda vakualofeka va lisunguile lavo, ecelela okuti ovanyãli vavo va tambula ofeka kuenda va nyõla o Yerusalãi yina ya kala ombala yavo, kuenje va ambatiwa kumandekua. Va Isareli va linga evĩho lia piãla okuti va lumba omãla vavo. Anga hẽ Yehova wa va kangisa? Oco, pole tete, wa tuma kokuavo ovaprofeto oco va lungule omanu vaye olonjanja vialua ha va pongolola ovituwa viavo vĩvi. Ondaka yaye yi popia ndoco: “Ocili, Ñala Yehova ka lingi cimue te tete o situlula ocisimĩlo caye kovakuenje vaye ovaprofeto.”—Amosi 3:7.

NDOMO OVE WA KONGELIWA VOCITANGI CACO: Ongangu yesombiso Yehova a kuama kosimbu, yi tu ĩha elavoko. Tu pondola oku kolela loku imba ovaso kasombiso Suku a ka nenela vana va siata oku linga ungangala oco va talise ohali vakuavo. Embimbiliya li Popia Ndoco: “Olondingaĩvi vi nyõleha. . . . Ambombe puãi va piñala ofeka, kuenje va sanjukila oku salala kualua.” (Osamo 37:9-11) Nye o sima catiamẽla kasombiso ana a imũla ohali yomanu? Anga hẽ asombiso aco ungangala, ale ohenda?

EKUNDU LIA VA KANANA

CECI OMANU VA SIATA OKU POPIA: “Ekundu lia va Kanana ungangala umue ũvi u sokisiwa lovoyaki a lingaiwa koloneke vilo, oco va kundule epata limue.”

CECI EMBIMBILIYA LI POPIA: ‘Olonjila via Suku viosi viesunguluko. Haeye Suku yocili, ka kuete etime.’ (Esinumuĩlo 32:4) Esunga lia Suku ka li sokisiwa lovoyaki a lingaiwa lomanu. Momo lie? Momo ca litepa lomanu ceci okuti, Suku o lete ovina vi kasi vutima womanu.

Eci Suku a sombisa olupale luo Sodoma lo Gomora kuenje, wa nõlapo oku nyõla alupale aco, Avirahama haeye ulume una ukuekolelo, wa yonguile oku kũlĩha ndomo esunga lia Suku li kasi. Eye ka simĩle okuti Suku o pondola oku nyõla “olondingesunga kumue lolondingaĩvi.” Lepandi lialua, Suku wo sapuila hati, nda o sangamo ekũi komanu okuti, olondingesunga, ka nyõli alupale aco mekonda liavo. (Efetikilo 18:20-33) Ocili okuti Suku wa kũlĩhĩsa ovitima viomanu vaco kuenje wa mola okuti, mueyukile evĩho lialua.—1 Asapulo 28:9.

Cimuamue haico ca pita la va Kanana okuti, omo lievĩho liavo va nyõliwa elisi. Va Kanana va kuata oluhimo lũvi omo liungangala wavo woku timĩha omãla vavo osimbu va kasi lomuenyo okuti va linga ocilumba coku yoka. a (2 Olosoma 16:3) Va Kanana va kũlĩhĩle okuti Yehova wa handelekele va Isareli oco va tambule ofeka yavo. Vana va supilepo vofeka, va yakisa va Isareli kuenda Yehova una wa ecele ongusu ku va Isareli yina ya kala ondimbukiso yokuti omanu vaye.

Handi vali, Suku wa lekisa ohenda ku va Kanana vana va tindukile kevĩho liavo kuenje, va tava oku pokola kolonumbi via Yehova viatiamẽla koku kuata ovituwa viwa. Ndeci, Rahava una wa kala ocipuepue wa popeliwa kumue lepata liaye. Eci olonungi violupale luo Giveone via sandiliya ohenda, ovio kumue lomãla vavo vosi va popeliwa.—Yehosua 6:25; 9:3, 24-26.

NDOMO OVE WA KONGELIWA VOCITANGI CACO: Tu pondola oku lilongisa ocina cimue ci kuete esilivilo catiamẽla keyambulo lia va Kanana. Tu kasi oku panda lonjanga koku tẽlisiwa kueteke “liekanga hailio lioku nyõleha kuomanu va tomba Suku.” (2 Petulu 3:7) Nda tu sola Yehova, tu ka popeliwe eci a ka mãlako ohali yosi yi kasi kilu lieve yina ya siata oku kokiwa la vana va likala uviali waye wesunga.

Ocisola ca Yehova, ci tu ivaluisa okuti, ovina olonjali vi nõla, vi pondola oku kuatisa ale nyõla omãla vavo. Ondaka ya Suku yi popia ndoco: “Nõla omuenyo, okuti ove lombuto yove vu kala lomuenyo, kuenje vu sola Yehova, Suku yove, loku pokola kondaka yaye loku likakatela laye.” (Esinumuĩlo 30:19, 20) Olondaka evi hẽ via Suku umue ongangala ale, ale via Suku una o sole omanu vaye, kuenda o va yonguila okuti va nõla ciwa ovina via sunguluka?

[Etosi pombuelo]

a Vakuoloño woku fẽla posi, va vembulula olondimbukiso viokuti vefendelo lia va Kanana mua kongelele oku yoka omãla ndovilumba.

Vakuoloño woku fẽla posi, va vembulula olondimbukiso viokuti vefendelo lia va Kanana mua kongelele oku yoka omãla ndovilumba.

[Elitalatu kemẽla 5]

Osimbu handi Suku ka nyõlele omanu Letande eye wa handeleka Noha oku va lungula

[Etosi lia velapo 6]

Va Kanana va kuata oluhimo lũvi luoku lingainga ungangala, haivo va enda oku tamãlala la Suku poku yakisa omanu vaye