Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Cob Ticci Macalo Latit Lok me Kwena Maber-ri

Cob Ticci Macalo Latit Lok me Kwena Maber-ri

“Ti tic me tito lok me kwena maber, dok icob ticci ducu kakare.”​—2 TEM. 4:5.

1. Pingo kiromo wacci Jehovah aye ocako tito lok me kwena maber-ri?

 NGAT ma ocako tito lok me kwena maber-ri aye Lubanga Jehovah. Cutcut i nge jemo pa lunyodowa mukwongo, Jehovah otito pi kwena maber ni twol-li, ma obedo Catan Larac-ci, kibinekone woko. (Acak. 3:15) Pi cencwari mapol, Jehovah oweko co ma lugen gucoyo jami mapol ma lubbe ki kit ma kibilonyo kwede ki nyinge doko leng, kit ma kibijwayo kwede pekki ma Catan okelogi, ki dong kit ma dano gitwero nongo kwo ma pe tum ma Adam gin ki Kawa gurwenyo-ni.

2. (a) Ngo ma lumalaika gitimo ma lubbe ki lok me tito kwena maber-ri? (b) Lanen ango ma Yecu oweko pi jo ma gitito lok me kwena maber-ri?

2 Lumalaika bene gitito lok me kwena maber-ri. Gin bene gikonyo jo mukene me tito kwena maber-ri. (Luka 1:19; 2:10; Tic 8:26, 27, 35; Yabo 14:6) Ento Mikael lamalaika madit-ti kono? I kare ma en tye i lobo kany macalo Yecu, en onyuto bot jo mukene lanen maber me tito lok me kwena. Yecu oketo pi lok me tito kwena maber-ri calo gin ma pire tek adada i kwone!​—Luka 4:16-21.

3. (a) Kwena ma watito ni obedo gin ango? (b) Lapeny mene ma myero wabed ki miti iye macalo lutit lok me kwena maber-ri?

3 Yecu ociko lupwonnyene ni gubed lutit lok me kwena maber-ri. (Mat. 28:19, 20; Tic 1:8) Lakwena Paulo ocuko cwiny latic lawote Temceo ni: “Ti tic me tito lok me kwena maber, dok icob ticci ducu kakare.” (2 Tem. 4:5) Kwena maber mene ma wan macalo lulub kor Yecu watito pire? Man kwako lok ada ma miniwa gen ni Wonwa me polo, Jehovah, marowa. (Jon 3:16; 1 Pet. 5:7) Jehovah tiyo ki Kerre me nyuto marre piwa. Pi meno, watito ki yomcwiny bot dano ni jo ducu ma gimine i te loc me Ker-ri, giwinyo dog Lubanga, dok gitimo jami matir gitwero bedo lurem Lubanga. (Jab. 15:1, 2) Ki lok ada, yub pa Jehovah tye me jwayo can ma watye ka denone-ni. Can ma wadeno i kare-ni kelo arem madwong i cwinywa ento en bijwayo arem man woko. Man pud dong tye kwena maber ya! (Ic. 65:17) Kit macalo watito lok me kwena maber-ri, kong wanenu lagam pi lapeny aryo ma pigi tego: Pingo pire tek ni dano guwiny kwena maber-ri i kare-ni? Dok wan waromo tute ki kerowa ducu nining me tito kwena maber-ri?

PINGO PIRE TEK NI DANO GUWINY KWENA MABER-RI?

Lapeny ma kipenyo ki diro konyo dano me niang pigi kengi tyen lok mapat pat mumiyo giye pwony moni

4. Lok goba ango ma pol kare dano giwaco i kom Lubanga?

4 Ket kong ni kiwacci ni babani oweko in kacel ki jo mukene me pacowu. Jo ma guwacci ni gingeyo babani-ni guwacci ni en pe maro dano, pe tito mung ma i cwinye, dok kite rac. Mukene gitemo biti ni konye bene pe me temo kubbe kwede pien en dong oto woko. I yo acel-lu bene, dano mapol kititigi jami mapol madok i kom Lubanga. Jo magi kipwonyogi ni lok i kom Lubanga pe kitwero niang iye nyo ngeyone, nyo ni en cwinye col. Me lapore, lutela dini mukene giwacci Lubanga bipwodo jo maraco pi naka i mac me kapiny. Jo mukene giwacci peko ma poto atura weng Lubanga aye kelo. Kadi bed ni jo mabeco kacel ki maraco weng gito iye, ento dano pud giwacci man obedo pwod mua ki bot Lubanga.

Lapeny ma kipenyo ki diro yabo tamgi ki cwinygi wek gujol lok me ada

5, 6. Pwony man ni kwo ocakke pire kene kacel ki pwony goba pa lutela dini ogudo dano nining?

5 Jo mukene giwacci Lubanga peke. Ma lubbe ki lok man, nen kong pwony man ni kwo ocakke pire kene-ni. Jo mapol ma gicung i nge pwony man giwacci pe tye ngat mo maryek ma ocweyo jami ducu ma gikwo. Gin giwacci Lacwec pe. Mogo giwacci dano oa ki i kom lee, pi meno pe myero wabed ki ur ka waneno dano giger nyo kitgi rac. Gin giwacci ngolo kop alenga pe bigik, pien giye ni pore ki jo matego me uno jo magoro, kit ma dong wa a ki i kom lee-ni. Pi meno, jo ma giketo niye i kom pwony man ni kwo ocakke pire kene-ni gipe ki gen.

6 Pwony goba pa lutela dini kacel ki ni kwo ocakke pire kene-ni omedo pekki mapol ma dano gitye ka denone i kare man me agikki-ni. (Rom. 1:28-31; 2 Tem. 3:1-5) Pwony magi pe obedo kwena maber. Ma ka meno, kit ma lakwena Paulo otito kwede, gin gumiyo dano “pe dong gitwero niang gin mo, kwo ma Lubanga miyo nen gin ma welo ki tung botgi.” (Ep. 4:17-19) Medo i kom meno, pwony goba pa lutela dini kacel ki ni kwo ocakke pire kene-ni oweko dano pe giye kwena maber ma a ki bot Lubanga.​—Kwan Jo Epeco 2:11-13.

Lapeny ma kipenyo ki diro konyogi me moko tam matir pigi kengi

7, 8. Yo acel mene keken ma dano giromo niang i yo matut kwena maber-ri?

7 Wek dano gubed ki wat maber ki Lubanga, gin myero gunge ni Jehovah tye, ki dok ni tye tyen lok mabeco mumiyo omyero wanyikke cok bote. Waromo konyogi me nongo ngec meno ka wacuko cwinygi me ngiyo ginacweya. Ka dano gingiyo ginacweya, ci gipwonyo ni Lubanga tye ki ryeko kacel ki teko. (Rom. 1:19, 20) Watwero konyo dano nining wek guniang ni jami ducu ma Lubanga ocweyogi gitye me ur? Waromo tic ki brocuwa aryo me Was Life Created? ki The Origin of Life​—Five Questions Worth Asking. Kadi bed kumeno, jo ma ginongo pwony ka guneno ginacweya keken pe ginongo lagam pi lapeny mogo ma cungo wi dano ka odok i lok me kwo, calo: Pingo Lubanga weko dano deno can? Lubanga tye ki yub ango pi lobo? Lubanga tika paro pira macalo dano adana?

8 Kwano Baibul obedo yo acel keken ma dano giromo niang i yo matut kwena maber madok i kom Lubanga kacel ki yubbe. Pud dong watye ki mot madit atika me konyo dano wek gunong lagam pi lapenygi! Me gudo cwiny jo ma giwinyo lokwa, pe omyero watitigi lok ada keken, ento bene omyero wakonygi wek guye lok ada magi pigi kengi. (2 Tem. 3:14) Ka wamito konyo dano wek guye lokwa pigi kengi, omyero walub lanen pa Yecu. Pingo en onongo adwogi maber? Pienni en openyo lapeny ki diro. Wan waromo lubo lanene nining?

LUTIT KWENA MUCWINY GITIYO KI LAPENY KI DIRO

9. Gin ango ma myero watim wek wakony dano i yo me cwiny?

9 Calo Yecu, pingo wan bene myero wati ki lapeny ka watye i tic me tito lok me kwena maber-ri? Tam kong i kom lok man: Dokto ni owacci etye ki lok mo mamit piri. En owacci eromo cango two ni ka ce etimo ayango magwar i komi. Iromo ye lokke ni. Ento ket kong ni ocikke kumeno boti ma peya openyi ki lapeny mo keken me niang kit ma yot komi tye kwede? Ci ngene kene ni ibibedo ki akalakala i kome. Kadi bed en tye dokto mucwiny adada, en myero kong openyi dok oniang lanyut me twoni ma peya en omiyi kony mo keken. I yo acel-lu, wek wakony dano me jolo kwena maber me Ker-ri, omyero wati ki lapeny ki diro. Waromo konyo dano i yo me cwiny ka ce waniang kit ma giwinyo kwede.

Me gudo cwiny jo ma giwinyowa, omyero wakonygi wek guye lokwa pigi kengi

10, 11. Gin ango ma waromo cobone ka walubo kit ma Yecu obedo ka pwony kwede?

10 Yecu onongo ngeyo ni lapeny mabeco pe konyo lapwony me ngeyo tam pa latin kwan keken ento bene konyo latin kwan-ni me nywako i nyamo lokke. Me lapore, i kare ma Yecu onongo mito pwonyo lupwonnyene lok i kom mwolo, en kong openyogi ki lapeny ma miyo gitamo matut. (Mar. 9:33) Me konyo Petero wek onong pwony ma pire tek, Yecu openye ki lapeny, ci omiye lagam aryo, ka dong owacce ni oyer matir-ne. (Mat. 17:24-26) I nino mukene doki, i kare ma Yecu mito niang gin ma tye i cwiny lupwonnyene, en openyogi ki lapeny mapol me golo tamgi. (Kwan Matayo 16:13-17.) Yecu pe otittigi gin ma myero gutim keken. En ogudo cwinygi, kun cuko cwinygi me loko kwogi ma lubbe ki kwena maber-ri.

11 Ka walubo lanen pa Yecu kun watiyo ki lapeny ki diro, ci olo to wabitimo jami adek. Wabiniang kit ma waromo konyo kwede dano i yo maber loyo, kit me dok i lok pa jo ma gingolo lokwa, ki dong pwonyo jo mamwol wek gunong adwogi maber. Nen kong lapor adek ma nyutiwa kit ma waromo tic kwede ki lapeny ki diro.

12-14. In itwero konyo latin nining wek obed ki tekcwiny me nywako kwena maber-ri? Mi lapor acel.

12 Lapor me 1: Macalo lanyodo, ngo ma ibitimo ka latinni ma tye mwaka apar ki wiye owacci ni elworo tito pi niyene madok i kom cwec bot luwote ma gikwano kwede i ot kwan acel? Labongo akalakala, ibibedo ki cwiny me konye wek obed ki tekcwiny me nywako kwena maber-ri. Ma ka caye nyo miye tam cutcut, pingo pe ilub lanen pa Yecu dok iti ki lapeny me golo tam ma i cwinye? In iromo timo man nining?

13 I nge kwano lok mogo ki i brocuwa me The Origin of Life​—Five Questions Worth Asking kacel ki latinni, iromo penye lok mene ma en nongo ni mit adada ki iye. Cuk cwinye wek en oniang pire kene tyen lok mapat pat mumiyo eye ni Lacwec tye ki dok gin mumiyo emito timo miti pa Lubanga. (Rom. 12:2) Wek latinni onge ni pe mitte ni wun aryo weng myero wubed ki tyen lok marom.

14 Tit bot latinni ni en twero lok ki lawote ma gikwano kwede kun pwonye kit ma ipwonye kwede-ni. Latinni romo ngiyo lok ada madok i kom ginacweya ci penyo lapeny ma golo lok ki i cwiny lawote. Me lapore, en romo penyo latin kwan lawote-ni me kwano bok ma tye i pot karatac 21 i brocuwa me Origin of Life. Latinni romo penye ni, “Tika tye lok ada ni DNA tye ki kero me gwoko ngec ma pud dong loyo kompiuta mo keken me kare-ni?” Latin kwan lawote-ni romo gamone ni tye lok ada. Lacen doki latinni romo penye ni, “Ka jo ma giyubo kompiuta pe giromo timo tic ma o i rwom man, ci gin mo ma adamme pe-ni romo timone kene wa i rwom man nining?” Me konyo latinni wek olok agonya ka tye ka tito pi niyene bot jo mukene, wutwero poro kare ki kare kit me miyo pwony wun kwede. Ka ipwonyo latinni me tic ki lapeny ki diro, ci ibikonye me cobo ticce macalo latit lok me kwena maber-ri.

15. Watwero tic ki lapeny nining i tutewa me konyo ngat ma wacci Lubanga peke?

15 Lapor me 2: Ka watye ka miyo caden, warwatte ki jo ma gitye ki akalakala ka Lubange tye. Me lapore, ngat mo romo wacciwa ni Lubanga mo pe. Ma ka weko lagam meno giko lokwa, waromo penye i yo me woro pi kare ma rom mene ma en dong obedo ki kodi tam meno ki dok ngo muweko en ocako bedo ki tammi. I nge winyo lagamme ki dok pwoye pi tamo matut i kom lok man, waromo penye ka ce en tamo ni rac me kwano buk ma tye ki caden ma moko ni kwo kicweyo acweya. Ka ce rwod ot meno tye dano ma niang, en romo wacone ni kwero ngiyo caden meno nyuto niango manok. Watwero miyo bote brocuwa me Was Life Created? nyo The Origin of Life​—Five Questions Worth Asking. Lapeny ma kipenyo ki diro dok i yo me mwolo bedo calo lagony ma yabo cwiny ngat moni wek oniang kwena maber-ri.

16. Pingo pe omyero wawek latin kwan me Baibul okwan lagamme akwana ki i buk?

16 Lapor me 3: Ka watye ka kwan ki latin kwan me Baibul, waromo weko en kwano mere lagam akwana ki i buk ma watye ka kwanone-ni. Ka ce tye kumeno, ci pe wabiweko latin kwan-ni dongo i yo me cwiny. Pingo? Pien latin kwan ma kwano lagam akwana ki i buk labongo lwodone, pe rwako lwite matut i yo me cwiny. Calo yat ma ner woko, latin kwan-ni twero nongo tek tutwal me cung i lok me ada ka kitye ka keto lyeto i kome. (Mat. 13:20, 21) Wek pe gin ma kit meno otimme, omyero wapeny latin kwanwa me Baibul wek otit tamme i kom gin ma en tye ka pwonyone. Tute me niang ka ce en ye i kom gin ma en tye ka pwonyogi-ni. Ma dong pire tek loyo, wek en otit gin mumiyo en ye nyo kwero pwony moni. I ngeye, konye me lwodo lok i kom Ginacoya wek en omok tam matir pire kene. (Ibru 5:14) Ka watiyo ki lapeny ki diro, ci jo ma wapwonyogi guromo cung matek i niye ka jo mukene giketo lyeto i komgi nyo gitemo bwologi. (Kol. 2:6-8) Ngo mukene ma waromo timone me cobo ticwa macalo lutit lok me kwena maber-ri?

LUTIT KWENA MUCWINY GIKONYO LUWOTGI

17, 18. Ka watye ka tic ki ngat mukene i ticwa me pwony-nyi, waromo konye kekenwa nining?

17 Yecu ooro lupwonnyene ki aryo aryo i tic me tito kwena. (Mar. 6:7; Luka 10:1) Lacen, lakwena Paulo oloko i kom ‘lutic luwote’ ma ‘gulwenyo kacel kwede pi lok me kwena maber.’ (Pil. 4:3) Ma lubbe ki lanen meno me Ginacoya-ni, i mwaka 1953, lutit kwena me Ker-ri gucako yub me pwonyo jo mukene i ticwa me pwony-nyi.

18 Ka itye i ticwa me pwony-nyi wun ki Lakricitayo lawoti, wuromo konye kekenwu nining? (Kwan 1 Jo Korint 3:6-9.) Ka lawoti tye ka kwano wang Baibul moni, in bene yab Baibulli. Ter iti ki dok inen lawoti nyo rwod ot ka ce ngat acel i kingi tye ka lok. Ket tammi i kom lok ma kitye ka nyamone-ni wek ikony lawoti ma wutye ka tic kwede-ni ka ce mitte. (Latit. 4:12) Gwokke ki miti me ngolo dog lawoti ma wutye ka tic kwede ka ce en tye ka lok i yo ma gudo cwiny rwod ot. Kodi miti ma kit meno turo cwiny lawoti dok nyweno wi rwod ot. I kine mukene, pore me gamo lok ma kitye ka nyamone-ni. Ka itamo ni myero igam lok mo, pe idur lok mapol, gam nyig lok acel nyo aryo. Ci wek lawoti-ni omedde ki lokke.

19. Gin ango ma wan ducu myero wiwa opo iye, ki dok pingo?

19 Ngat man twero konyo lawote nining ka wutye ka wot i doggola ki doggola? Pingo pe wuti ki kare meno me nyamo yo mapat pat ma wutwero yubo kwede ki pwonywu? Wugwokke pe me bedo ka loko lok maraco i kom jo ma gibedo i wang ticwu. Ki bene, wugwokke ki owic me bedo ka kwoto nying lutit kwena luwotwu i yo marac. (Car. 18:24) Omyero wiwa opo ni wan watye ki roc. Pi kica madit ma Jehovah tye kwede i komwa, en ominiwa lonyo me tito pi kwena maber-ri. (Kwan 2 Jo Korint 4:1, 7.) Pi meno, wan ducu myero wabedu ki pwoc pi lonyo man kun watute matek me cobo ticwa me tito lok me kwena maber-ri.