Skip to content

Al lo konteni

Akonplir ou rol konman en predikater

Akonplir ou rol konman en predikater

Akonplir ou rol konman en predikater

“Fer ou travay konman predikater levanzil, e ranpli ou devwar dan servis Bondye.”​—2 TIM. 4:5.

KI OU POU REPONN?

Ki en predikater i fer?

Akoz dimoun i bezwen antann sa bon nouvel?

Ki bann predikater ki efikas i fer?

1. Akoz Zeova i kapab ganny apele sa premye Evanzelizater e sa enn pli enportan?

EN PREDIKATER oubyen evanzelizater i en dimoun ki anons bon nouvel. Zeova i sa premye Evanzelizater e sa enn pli enportan. Zis apre ki nou premye paran ti rebele, Zeova ti anons en bon nouvel konmkwa sa serpan, andotmo, Satan oubyen Dyab pou ganny detrir. (Zen. 3:15) Diran plizyer syek ki’n pase, Zeova in enspir bann zonm fidel pour ekrir bann detay konsernan lafason ki bann repros ki’n ganny anmennen lo son non pou ganny retire, lafason ki bann domaz ki Satan in koze pou ganny repare e lafason ki imen i kapab reganny sa sans ki Adan ek Ev in perdi.

2. (a) Ki rol bann lanz i zwe an rapor avek predikasyon? (b) Ki legzanp Zezi in kite pour bann predikater?

2 Bann lanz osi i bann evanzelizater. Zot anons bon nouvel e ed lezot pour propaz sa bon nouvel. (Lik 1:19; 2:10; Akt 8:26, 27, 35; Rev. 14:6) Kwa ki kapab ganny dir konsernan Misel arkanz? Ler i ti lo later konman Zezi, i ti kit legzanp pour bann predikater imen. Anfet, Zezi ti viv pour anons sa bon nouvel.​—Lik 4:16-21.

3. (a) Ki bon nouvel nou proklanm partou? (b) Ki kestyon ki enteres nou konman bann predikater?

3 Zezi ti donn lord son bann disip pour vin bann predikater. (Mat. 28:19, 20; Akt 1:8) Pol ti ankouraz Timote an dizan: “Fer ou travay konman predikater levanzil, e ranpli ou devwar dan servis Bondye.” (2 Tim. 4:5) Konman disip Zezi, ki bon nouvel nou anonse partou? Sa bon nouvel i enplik sa laverite ankourazan ki Zeova, nou Papa ki dan lesyel i kontan nou. (Zan 3:16; 1 Pyer 5:7) En fason enportan ki Zeova i demontre son lanmour pour nou i atraver son Rwayonm. Alor, nou kontan pour dir lezot ki tou sa ki soumet anba sa Rwayonm, obeir Bondye e fer sa ki drwat i kapab vin son zanmi. (Ps. 15:1, 2) Anfet, i dan plan Zeova pour elimin tou soufrans. I pou osi retir douler ki bann leksperyans lepase i anmennen. Pa sa i en bon nouvel! (Iza. 65:17) Vi ki nou bann evanzelizater, annou egzamin larepons sa de kestyon enportan: Akoz i enportan pour bann dimoun antann sa bon nouvel ozordi? Dan ki fason nou kapab reisi akonplir nou rol konman bann predikater?

AKOZ DIMOUN I BEZWEN ANTANN SA BON NOUVEL?

4. Ki fo zistwar dimoun i rakonte parler konsernan Bondye?

4 Zis fer krwar ou ganny dir ki ou papa in abandonn ou, ensi ki ou fanmir antye. Meton dimoun ki dir zot ti konn li, i dir ki i pa ti abordab, i ti rezerve e kriyel. Serten i menm kapab fer ou krwar ki i pa vo lapenn rod kontak ankor avek li akoz i’n mor. Anfet, bokou dimoun i ganny dir preski menm zafer konsernan Bondye. Zot ganny ansennyen ki Bondye i en mister, personn pa kapab konn li ouswa i kriyel. Par egzanp, serten sef relizye i dir ki Bondye pou met bann move dimoun dan en landrwa kot zot pou ganny pini e tourmante pour touzour. Lezot i dir ki Bondye i responsab pour bann soufrans ki dezas natirel i anmennen. Menm si sa bann levennman i touy bon dimoun ensi ki sa ki move, zot ganny dir ki tou sa la i en pinisyon sorti kot Bondye.

5, 6. Ki lefe sa teori lo evolisyon ek bann fo lansennyman in annan lo bann dimoun?

5 Lezot i dir ki Bondye pa egziste. Anliny avek sa, reflesir lo teori evolisyon. Bann ki siport sa teori i dir ki lavi in vin an egzistans par azar. Zot dir ki napa en Kreater. Serten in menm dir ki bann imen i zis en zannimo, e se pour sa rezon ki i pa drol ki serten i azir konman zannimo. Zot ensiste ki i normal pour bann ki pli for fer soufer bann ki feb. Alor, i pa drol ki bokou i krwar ki i pou touzour annan lenzistis parmi nou. An tou ka, bann ki met konfyans dan evolisyon napa okenn lespwar.

6 Me, san okenn dout, sa teori lo evolisyon e bann fo krwayans i osi responsab pour soufrans ki limanite pe eksperyanse pandan sa bann dernyen zour. (Rom. 1:28-31; 2 Tim. 3:1-5) Sa bann lansennyman imen pa’n donn okenn vre bon nouvel eternel. Plito, parey zapot Pol i fer vwar, “zot lespri i dan fernwanr. Zot napa okenn par dan sa nouvo lavi ki Bondye i donnen.” (Efe. 4:17-19) An plis ki sa, sa teori lo evolisyon ek bann fo lansennyman i anpes dimoun aksepte sa bon nouvel ki sorti kot Bondye.​—Lir Efezyen 2:11-13.

7, 8. Dan ki fason nou kapab ed dimoun pour pli byen konpran sa bon nouvel?

7 Pour arive rekonsilye avek Bondye, bann dimoun i devret premyerman konvenki ki Zeova i egziste e ki i annan bon rezon pour apros avek li. Nou kapab ed zot ganny sa konnesans par ankouraz zot pour etidye kreasyon. Kan zot etidye kreasyon avek en lespri ouver, zot aprann lasazes Bondye ek son pwisans. (Rom. 1:19, 20) Dan nou zefor pour ed bann dimoun devlop en ladmirasyon kan zot reflesir lo sa ki nou Gran Kreater in fer, nou kapab servi brosir Was Life Created? ek The Origin of Life​—Five Questions Worth Asking. Kantmenm sa, sa bann ki zis etidye kreasyon pa pou trouv larepons serten kestyon enportan dan lavi parey: Akoz Bondye i les nou soufer? Ki plan Bondye pour later? Eski Bondye i enterese avek mwan endividyelman?

8 Sel fason pour dimoun konpran klerman bon nouvel konsernan Bondye ek son plan i atraver en letid Labib. Nou annan en gran privilez pour ed lezot trouv larepons zot kestyon, pa i vre! Me, pour arive tous leker bann ki ekoute, nou bezwen fer plis ki koz avek zot lo bann fe, nou devret persyad zot. (2 Tim. 3:14) Si nou swiv legzanp Zezi, nou pou kapab pli byen persyad lezot. Akoz i ti byen reisi dan sa domenn? En rezon i akoz i ti byen servi kestyon. Ki mannyer nou kapab imit li?

BANN PREDIKATER KI EFIKAS I SERVI BYEN KESTYON

9. Ki nou devret fer si nou anvi ed dimoun spirityelman?

9 Parey Zezi, akoz nou devret servi kestyon dan predikasyon? Egzamin sa senaryo: Ou dokter i dir ou ki i annan en bon nouvel pour ou. Ou kapab geri si ou fer en gro loperasyon. Petet ou pou krwar li. Me, si i dir ou sa san ki i menm demann ou ki ou gannyen? Sirman ou pa ti pou annan konfyans dan li. Menm si i en bon dokter, i bezwen demann ou kestyon e ekout ou ler ou eksplik li ou bann sentonm avan ki i kapab ed ou. Pareyman, si nou anvi ed bann dimoun pour aksepte sa bon nouvel lo Rwayonm Bondye, nou devret konnen konman pour servi kestyon dan en fason efikas. Nou pou pli kapab ed zot apre ki nou konpran byen zot leta spirityel.

10, 11. Ki nou kapab akonplir si nou imit lafason ki Zezi ti ansennyen?

10 Zezi ti konnen ki si nou swazir byen kestyon, sa pa zis ede pour sa ansenyan konn son zelev, me osi pour ed li partisipe. Par egzanp, kan Zezi ti oule ansenny son bann disip en leson lo limilite, i ti premyerman demann en kestyon ki fer reflesir. (Mark 9:33) Pour ansenny Pyer konman pour rezonn lo bann prensip, Zezi ti demann li en kestyon kot i ti pou bezwen swazir larepons korek. (Mat. 17:24-26) Dan en lot moman, kan Zezi ti anvi konn sa ki ti dan leker son disip, i ti demann zot en seri kestyon pour konn zot pwennvi. (Lir Matye 16:13-17.) An servan kestyon e atraver sa ki i ti dir, Zezi pa ti zis ed zot konpran bann fe. I ti tous zot leker, e motiv sa bann dimoun pour azir an armoni avek sa bon nouvel.

11 Nou kapab aprann omwen trwa keksoz kan nou imit Zezi par servi kestyon dan en fason efikas. Nou konpran konman pour ed bann dimoun pli byen, konman pour sirmont lobzeksyon e ansenny bann ki annan limilite byenfe ki zot menm zot kapab gannyen. Reflesir lo sa trwa sityasyon ki pou montre nou konman pour byen servi kestyon.

12-14. Ki mannyer ou kapab ed ou zanfan pour pli konfidan kan i pe proklanm sa bon nouvel? Donn en legzanp.

12 Premye sityasyon: Konman paran, ki ou ti pou fer si ou zanfan adolesan i dir ou ki i pa konnen konman pour defann son krwayans lo kreasyon avek son kanmarad lekol? San okenn dout, ou pou anvi ed li annan konfyans ki i pou kapab anons sa bon nouvel. Alor, olye kritik li ouswa konsey li deswit, akoz ou pa imit Zezi e demann li kestyon pour ou konn son pwennvi? Konman ou kapab fer sa?

13 Apre ki ou’n lir avek li en bout dan sa brosir The Origin of Life​—Five Questions Worth Asking, ou kapab demann li ki pwen ladan ki fer reflesir plis. Ankouraz li pour esey vwar kwa ki’n persyad li pour krwar dan en Kreater e akoz i anvi fer lavolonte Bondye. (Rom. 12:2) Ed ou zanfan konpran ki son rezon pa neseserman bezwen parey avek sa ki pour ou.

14 Eksplik li ki i kapab fer parey zot in fer ler i pe koz avek son kanmarad lekol. Setadir, i kapab repas lo serten fe avek sa zelev e apre demann li bann kestyon pour konn son pwennvi. Par egzanp, i kapab demann son kanmarad lekol pour lir sa bwat lo paz 21 dan brosir Origin of Life. Apre sa, ou zanfan i kapab demande, ‘Eski i vre ki DNA i annan sa kapasite pour stok plis lenformasyon ki okenn konpiter ki egziste dan sa lemonn teknolozi?’ Sirman sa kanmarad lekol pou dir wi. Apre, ou zanfan i kapab dir, ‘Si bann enzenyer konpiter ki annan lespri pa kapab atenn sa bi, ki mannyer en keksoz ki napa lespri i kapab fer sa lo li menm?’ Pour ed ou zanfan santi li pli konfidan pour koz avek lezot lo son lafwa, ou kapab fer bann demonstrasyon avek li tanzantan. Si ou montre li konman pour servi kestyon dan en fason efikas, ou pou ed li akonplir son rol konman en predikater.

15. Konman nou kapab servi kestyon pour ed en dimoun ki pa krwar dan Bondye?

15 Dezyenm sityasyon: Dan predikasyon, sirman nou zwenn dimoun ki dir Bondye pa egziste. Par egzanp, en dimoun i kapab dir nou ki i pa krwar dan Bondye. Olye aret konversasyon lanmenm, avek respe nou kapab demann li konbyen letan i fer depi ki i santi koumsa e kwa ki’n fer li annan sa kalite pwennvi. Apre ki ou’n ekout son larepons e felisit li pour son refleksyon lo sa size, ou kapab demann li si i pou mal pour en dimoun lir en lenformasyon ki montre ki imen in ganny kree. Si sa met lakour i annan en lespri ouver, i pou sirman dir ki i mal pour pa egzamin bann levidans parey. Apre sa, nou kapab ofer swa brosir Was Life Created? oubyen The Origin of Life​—Five Questions Worth Asking. Kestyon ki ganny demande avek respe ek bon zizman i kapab parey en lakle ki ouver leker sa dimoun pour ki i aksepte sa bon nouvel.

16. Akoz nou pa devret satisfe zis avek larepons ki nou etidyan i lir dan sa piblikasyon ki i pe etidye?

16 Trwazyenm sityasyon: Kan pe kondwir en letid Labib, petet nou senpleman kapab les sa etidyan reponn dapre larepons ki dan sa piblikasyon ki nou pe etidye avek li. Me, si nou fer sa, nou kapab anpes sa etidyan progrese. Akoz? Parski en etidyan ki reponn san medit lo son larepons pa pou annan bann rasin ki profon spirityelman. I kapab fasilman vin parey en plant ki sek desito ki i rankontre lopozisyon. (Mat. 13:20, 21) Pour evit en tel rezilta, nou bezwen demann nou etidyan ki mannyer i santi anver sa ki i pe aprann. Esey vwar si i dakor avek pwen ki pe ganny fer resorti. Pli enportan ankor, demann li akoz i dakor ouswa pa dakor. Apre sa, ed li pour rezonn lo bann verse Labib pour ki a lafen di zour i kapab tonm lo sa bon konklizyon li menm. (Ebr. 5:14) Si nou servi byen kestyon, bann dimoun ki nou ansennyen pou vin pli for dan laverite e zot pou kapab reziste sa bann ki fer tou pour opoz zot ouswa anbet zot. (Kol. 2:6-8) Ki lezot keksoz nou kapab fer pour akonplir nou rol konman en predikater?

BANN PREDIKATER KI EFIKAS I ED KANMARAD

17, 18. Kan nou akonpanny en dimoun dan predikasyon, ki mannyer nou kapab travay konman en lekip?

17 Zezi ti anvoy son bann disip prese de par de. (Mark 6:7; Lik 10:1) Plitar, zapot Pol ti koz lo bann “kanmarad travay” ki ti’n “konbat akote [li] pour fer konn levanzil.” (Fili. 4:3) An armoni avek sa model, an 1953, bann proklanmater Rwayonm ti konmans swiv en progranm formasyon pour ed lezot dan predikasyon.

18 Kan ou akonpanny en lot Kretyen dan predikasyon, ki mannyer zot kapab travay konman en lekip? (Lir 1 Korentyen 3:6-9.) Dan ou Labib, rod bann verse ki ou konpanyon pe servi. Get ou konpanyon ek sa met lakour ler zot pe koze. Swiv sa konversasyon atantivman zis an ka i neseser pour ou ed ou konpanyon sirmont en lobzeksyon. (Ekle. 4:12) Me, atansyon! Fer zefor pour reziste sa tandans pour enteronp ou konpanyon kan i pe servi diferan pwen pour ed sa met lakour rezonnen. Si non, ou riske dekouraz ou konpanyon e konfiz sa met lakour. Par ler, i kapab apropriye pour partisip dan sa konversasyon. Me si ou anvi dir en keksoz, fer zis enn oubyen de pti komanter. Apre, les ou konpanyon kontinyen koze.

19. Ki nou devret rapel e akoz?

19 Ki mannyer ou ek ou konpanyon i kapab ed kanmarad anmezir zot al kot en lot lakaz? Akoz ou pa profit sa letan pour koz lo fason ki ou kapab amelyor ou prezantasyon? Fer atansyon ki ou komanter lo bann dimoun dan sa teritwar pa dekourazan. Pareyman, pa bezwen koz an mal lo lezot proklanmater. (Prov. 18:24) I byen pour rapel ki nou tou nou bann vaz later. Zeova in demontre en gran labonte anver nou par donn nou sa responsabilite pour anons sa bon nouvel ki parey en trezor. (Lir 2 Korentyen 4:1, 7.) Alor, annou demontre lapresyasyon pour sa trezor par fer tou nou posib pour akonplir nou rol konman bann predikater.

[Kestyon]

[Portre lo paz 3]

[Ekstre lo paz 5]

Pour arive tous leker, persyad bann ki ekoute

[Portre lo paz 6]

Kestyon efikas i ed lezot pour konnen akoz zot annan en serten krwayans

[Portre lo paz 6]

Kestyon ouver zot lespri ek leker pour zot kapab aksepte laverite

[Portre lo paz 6]

Kestyon osi ed zot rezonnen pour tonm lo sa bon konklizyon