Aver yem sha atineakaa

Aver yem sha mver u atineakaa

Er Tom Wou u Pasen Ivangeli La

Er Tom Wou u Pasen Ivangeli La

“Er tom u ivangeli, kure u doo doo.”—2 TIM. 4:5.

1. Se fatyô u kaan ser Yehova ka Orivangeli u hiihii man u hemban cii sha ci u nyi?

ORIVANGELI ka or u pasen loho u dedoo. Ka Yehova Aôndo a lu Orivangeli u hiihii man u hemban cii ye. Shighe u mbamaren asev mba hiihii mbara hemba ato pav la je, Yehova maa yôô loho u dedoo ér a tim iyô, i i lu Satan Diabolo la. (Gen. 3:15) Yehova yange mgbegha mbacivir un sha mimi nger hanma kwagh vighe vighe ken atô u anyom uderi imôngo, ve pase gbenda u una va kar a ilyahan sha iti na kera, shi una sôr akaa a Satan a vihi la, man er uumace vea va hide a lu sha ian i Adam man Ifa ta kera la yô.

2. (a) Ka nyi mbatyomov mba shaav ve eren ken tom u pasen ivangeli laa? (b) Yesu yange ver mbapasen ivangeli ikyav i nyi?

2 Mbatyomov mba shaav kpa ka mbapasen ivangeli. Ve ayol a ve kpa mba pasen loho u dedoo, shi mba wasen se u samber a loho shon. (Luka 1:19; 2:10; Aer. 8:26, 27, 35; Mpa. 14:6) Hide Mikael, u a lu ortyom u hemban cii la di ye? Shighe u lu shin tar, i yilan un ér Yesu la, yange ver uumace mba pasen ivangeli ikyav i vea dondo yô. Tom u samber a loho u dedoo la yange u lu Yesu kwagh u vesen ken uma na!—Luka 4:16-21.

3. (a) Ka loho u dedoo u nyi se samber a mini? (b) Ka mbampin mba nyi i gbe u se mbapasen ivangeli se time sha mini?

3 Yesu yange wa mbadondon un tindi ér ve lu mba pasen ivangeli. (Mat. 28:19, 20; Aer. 1:8) Apostoli Paulu yange wa ikyartom na Timoteu kwagh ér: “Er tom u ivangeli, kure u doo doo.” (2 Tim. 4:5) Ka loho u dedoo u nyi se mba dondon Yesu se samber a mini? Loho ne kua kwagh u mimi u se pasen ior ser se uumace se doo Yehova, Ter wase u sha ishima tsung la. (Yoh. 3:16; 1 Pet. 5:7) Tartor u Yehova a ver la ka gbenda u vesen u a lu tesen ér se doo un ishima yô. Sha nahan yô, ka i doo se u pasen mbagenev ser mba ve lu suur sha hemen u Tartor la, shi ve lu ungwan imo i Aôndo shi ve lu eren kwagh u perapera la cii vea fatyô u lun azende a na. (Ps. 15:1, 2) Mimi je, Yehova wa ishima u va karen a atsan a se lu yan a ityôkyaa shio ne cii kera. Shi mnyoon u ka sea umbur atsan a ase a tse ve i nyoon se la kpa una kar a mi kera. Kwagh ne ka loho u dedoo kpen kpen! (Yes. 65:17) Er se lu mbapasen ivangeli yô, de se time nen sha mbamlumun mba sha mbampin mba hange hange mba uhar mban: Er nan ve i gbe hange hange u ior vea ungwa loho u dedoo nyiana? Man se fatyô u eren tom wase u pasen ivangeli la kuren u doo doo nena?

ER NAN VE I GBE U IOR VEA UNGWA LOHO U DEDOO?

Mbampin mba injaav . . . ka ve wase ior ve fa atôkyaa a a ne ve ve ne jighjigh a ma kwagh yô

4. Ka akaa a mimi ga a nyi nahan ashighe agen ior ka ve ôr sha iyol i Aôndo?

4 Tôô ase wer orgen va kaa a we ér we man mba hen tsombor wou mbagenev cii Ter wen ta ne kera. Mbagenev mba ve senge ér ve fa un yô kaa ér yange biisi a ior ga, shi soon ér or a fa kwagh na ga, shi vihi tu kpaa. Mbagenev je yô alaghga vea soo ér we u na jighjigh ér ityôkyaa ngi i keren un kpaa ga, sha ci u kera ngu uma ga. Kape Aôndo kpa ior kpishi ve er mbaaie sha iyol na je la. I kaa a ve ér kwagh u Aôndo cimin, or a fatyô u fan kwagh na ga, shin a wa tswam. U tesen ikyav yô, mbahemenev mba kwaghaôndo mbagenev kaa ér Aôndo ver ijiir i una va tsaha aferaior her gbem sha won yô. Mbagenev kaa ér ka Aôndo a ve a uaahe mba ka ve na ior ve ya ican la ye. Shin er uaahe mban ka ve wua ior mba dedoo kua mba bov nahan kpa, i kaa ér ka kwagh u Aôndo a tsahan ior a mi yô.

Mbampin mba injaav . . . ka ve wase se se ôr kwagh u una kôr ior ken ishima, vea hen sha mi, shi vea ngohol mimi kpaa

5, 6. Ityesen i akaa cii gba duen tsô la, man atesen a aiegh agen bende a ior nena?

5 Mbagenev kaa ér Aôndo ngu ga. Nenge ase kwagh u ityesen i i kaa ér akaa cii gba duen abu tsô la. Ior kpishi mba ve lumun a ityesen ne la kaa ér ka Aôndo a gbe akaauma ga. Ve senge ér Aôndo ngu ga. Mbagenev je yô kaa ér orumace ka a ka di ishôso igen tsô, nahan aluer or er kwagh er annyamev nahan kpa, i de kpiligh se iyol ga. Ve kaa ér aluer mbautahav mba tswamen aseeraior je kpa, ka atindi a igbetar ve lu dondon ye. Sha nahan yô, kpiligh se iyol er ior kpishi ve ne jighjigh ér uumace vea za hemen u eren mbagenev aferakaa gbem sha won la ga. Nahan mba ve ne jighjigh a ityesen i akaa cii gba duen tsô la kera mba a ishimaverenkeghen ga.

6 Ityesen i akaa cii gba duen tsô la, man atesen a aiegh agen na yô, uumace seer yan ican ken ayange a masejime ne je doo ga. (Rom. 1:28-31; 2 Tim. 3:1-5) Atesen a ior ne nga a loho u dedoo, u mimi man u tsôron sha ci u uumace ga. Kpa a gema a na ‘mfe u ior wa ime, mba paleghaa a uma u Aôndo,’ er apostoli Paulu a tese nahan. (Ef. 4:17-19) Heela tseegh ga, ityesen i gbaduen man atesen a aiegh agen yange ior u lumun loho u dedoo, u u dugh hen Aôndo la.—Ôr Mbaefese 2:11-13.

Mbampin mba injaav . . . ka ve wase ior u henen sha kwagh, sha er vea fa er kwagh u ve hen la a dugh ken Bibilo yô

7, 8. Ka nyi tseegh ia fatyô u wasen ior u kaven loho u dedoo tsembelee?

7 Cii man i hime ior a Aôndo yô, gba kpee u vea hii nan jighjigh ér Yehova ngu, shi atôakyaa a injaa nga a a ne ve i doo u vea kporom hen a na yô. Se fatyô u wasen ve u zuan a mfe ne, sha u taver ve ishima ser ve time sha akaa a Aôndo a gbe la. Aluer ior time sha akaa a Aôndo a gbe la a ishima i gbar gbar yô, vea nenge a kwaghfan u Aôndo kua agee a na. (Rom. 1:19, 20) Gbenda ugen u se wase ior ve a kpiligh ve iyol shighe u ve lu timen sha akaa a Orgban se u Hemban a er la yô, ka sha u pasen ve akaa a i nger ken antakerada u i yer ér Was Life Created? (I Gba a Gba Akaaumaa?) la, man u The Origin of Life—Five Questions Worth Asking (Mbampin Utaan mba i Doo u Se Pine sha Kwagh u Mhii u Uma Yô) la. Nahan kpa, aluer ve time sha akaa a Aôndo a gbe la tseegh tsô yô, vea fatyô u zuan a mbamlumun sha mbampin mba hange hange mbagenev ken uma ga, er mban nahan: Er nan ve Aôndo a de ér ior ve ya icana? Ka nyi Aôndo a we ishima u eren sha ci u tar nee? Aôndo wa ikyo sha kwagh wam je kpa?

8 Ka Bibilo tseegh ia fatyô u wasen ior u kaven loho u dedoo u sha kwagh u Aôndo man awashima na la tsembelee ye. Sha nahan yô, ian i se lu a mi i wasen ior u zuan a mbamlumun sha mbampin vev la ka injaa kpen kpen! Nahan kpa, aluer se soo u ôron ve kwagh u una kôr ve ken ishima yô, a gba u se ôr ve mimi tseegh tsô ga; gba kpee u se wase ve vea na jighjigh a akaa a se lu ôron ve la kpaa. (2 Ti 3:14) Aluer se mba dondon ikyav i Yesu yô, se hemba ôron ve kwagh sha gbenda u vea na jighjigh a mi cii. Ka nyi yange i wase Yesu ve fa ityesen yumu? Kwagh môm u wase un yô, yange fa u pinen ior mbampin sha inja. Se dondo ikyav na la nena?

MBAFAN IVANGELI I PASEN MBA PINEN IOR MBAMPIN SHA INJA

9. Ka nyi i gbe kpee u se er ve se wase ior vea fa akaa a ken jijingi?

9 Er nan ve i doo u se pinen mbampin ken tom u pasen ivangeli la, er Yesu nahana? Tôô ase wer ortwer wou kaa a we ér un soo u ôron we loho u dedoo. A kaa ér aluer un pav u ipyaven i vesen yô, angev ou mbua bee. Alaghga u lumun a kwagh u a er la. Kpa aluer ngu a pine u er i lu u la ga tsô, maa a kaa ér una pav u nahan, shi u lumun wer a pav u kpa? A taver we u nan un jighjigh kpen kpen. Una fa twer nan nan kpa, gba u una pine u mbampin shi una kegh ato a we, una fa er i lu u la cii ve, una mase eren we twer u wasen we ye. Kape se kpa, aluer se soo u wasen ior ser ve ngohol loho u dedoo u Tartor ve, a gba u se fa u pinen ve mbampin sha inja je la. Saa se fa mlu ve u ken jijingi la wang ve, se fatyô u wasen ve ye.

Aluer se soo u ôron kwagh u una kôr mba se pasen ve kwagh la ken ishima yô, gba kpee u se wase ve vea na jighjigh a akaa a se lu ôron ve la

10, 11. Aluer se mba dondon gbenda u Yesu tesen ior la yô, se fatyô u eren nyi?

10 Yesu yange fa ér ortesen ka nan pine mbampin sha inja sha u fan kwagh u orhenen Bibilo la tseegh ga, kpa mbampin mban ka ve wase orhenen Bibilo la u pasen mnenge u nan. U tesen ikyav yô, shighe u Yesu soo u tesen mbahenen nav kwagh u iyol i hiden a mi ijime la, a hii pinen ve mpin u una wase ve u henen sha kwagh ne yô. (Mar. 9:33) Shighe u Yesu lu tesen Peteru er una gbidye kwar sha atindiakaa yô, a pine un mpin shi a na un mbamlumun imôngo sha u a tsua môm ker yô. (Mat. 17:24-26) Kwagen la, Yesu soo u fan kwagh u mbahenen nav lu a mi ken ishima yô, nahan a pine ve mbampin ciligh ciligh ér ve pase mbamnenge vev. (Ôr Mateu 16:13-17.) Er Yesu lamen a ior shi pinen ve mbampin yô, ityesen na la kôr ior ken ishima, nahan ve ngohol loho u dedoo la, shi ve gema uuma vev kpaa.

11 Aluer se mba dondon ikyav i Yesu sha u pinen mbampin sha inja yô, se fatyô u eren akaa a atar ne: Se fa gbenda u se hemba wasen ior yô, shi se lamen a ior mba ve soo ér se lam a ve ga la, shi se tese mba ve hiden a iyol ijime la kwagh u vea er ve vea wase ayol a ve yô. De se time sha akav a tesen atar, se nenge er se pine ior mbampin ve a wase ve yô.

12-14. Ka nyi u er ve a wase wan wou nana hemba pasen loho u dedoo vangertiôrô? Tese ikyav.

12 Ikyav i hiihii: Aluer wan wou u wan ikyondo kaa a we ér ka i taver un u pasen mbayevmakeranta mba ken kelase na jighjigh u un ne ér ka Aôndo a gbe akaa cii la nahan, u er nana? Sha kpôô, u soo wer u wase un a pasen loho u dedoo vangertiôr. Nahan de kera puun un shin waan un kwagh her ave ave ga, kpa dondo ikyav i Yesu la, pine un mbampin, nahan ungwa kwagh u una ôr la? U er kwagh ne nena?

13 Time sha akaa agen ken antakerada u The Origin of Life—Five Questions Worth Asking la vea wan wou, ne been yô, pine un a ôr akaa a a er ker ve i doo un tsung la. Taver un ishima a nôngo a zua a atôakyaa a a ne ve a ne jighjigh ér ka Aôndo a gbe akaa la, man er i hii ve a soo u eren ishima i Aôndo la kpaa. (Rom. 12:2) Pase wan wou wer saa atôakyaa a na aa lu kwaghmôm a a ou ga.

14 Pase wan wou wer aluer ngu lamen vea ma wanyemakeranta u ken kelase na yô, una fatyô u dondon ikyav i u tese un ne. Inja na yô, wan wou la una fatyô pasen ve akaa agen ken takerada ne, maa pinen ve mbampin mba vea wase ve u henen sha akaa shon yô. U tesen ikyav yô, una fatyô u kaan a wanyemakeranta u a lamen a nan la ér nana ôr ngeren u kiriki u a lu ken antakerada u Origin of Life la, sha peeji 21. Nana ôron cii yô, wan wou una pine nan ér, “U na jighjigh wer semakwagh u nderan uma u i yer ér DNA la, ka u koso mkaanem i hemba ngeen a hanma kômputa u i er ainge la kpa?” Alaghga tsô wanyemakeranta la una kaa ér een. Maa wan wou la una pine ér, “Aluer mbavaren kômputa kanshio u eren imba kwagh la yô, a er nan ve akaa a a lu a mhen ga la aa gema a fatyô?” Kwagh u u er ve a wase wan wou u pasen mbagenev jighjigh na u nan vangertiôr yô, ka sha u karen iyol vea na hanma kwa u u lu henen kwagh vea na yô. Aluer u tsaase nan u pinen mbampin sha inja yô, kwagh la una wase un u eren tom na u pasen ivangeli la.

15. Se pine or u nan ne jighjigh ér Aôndo ngu ga la mbampin nena ve a wase nana?

15 Ikyav i sha uhar: Ka sea eren tom wase u kwaghpasen yô, se zua a mba ve ne jighjigh ér Aôndo ngu ga yô. U tesen ikyav yô, alaghga orgen nan kaa a vese ér nan ngu imbaor la. Se kera de ser kwaghôron u nan ne a yange se u lamen a nan ga, kpa se fatyô u pinen nan sha icivir ser nana pase se shighe u yange nan hii u nengen ér Aôndo ngu ga la, man kwagh u yange na ve nan hingir u lun a mnenge shon la kpaa. Nana naan mbamlumun sha mbampin mban shi se wuese nan er nan tim sha kwagh la sha gbashima nahan cii yô, se pine, aluer nan nenge ér u ôron takerada u u tese ér i gba akaauma la ka kwaghbo yô. Aluer nan ngu or u hanger ikyaa sha kwagh ga yô, a̱ shi nan kpa nana kaa ér doo u nana ôr takerada shon. Maa se na nan antakerada u Was Life Created? la, shin u i yer ér The Origin of Life—Five Questions Worth Asking la. Aluer se pine or mbampin sha kwaghfan man sha gbenda u kundu kundu yô, kwagh la una na loho u dedoo la ua nyôr nan ken ishima.

16. Er nan i doo u se de ser or u se henen Bibilo a nan la nana kimbir mbamlumun mba ken takerada u se henen Bibilo a nan ker la ga?

16 Ikyav i sha utar: Shighe u se lu henen Bibilo a or yô, se fatyô u kaan a nan ser nana kimbir mbamlumun mba ve lu ken takerada u se henen Bibilo ker a nan la. Nahan kpa, aluer se er nahan yô, nana fatyô u vesen ken jijingi ga. Sha ci u nyi? Sha ci u, er nan lu kimbir a kimbir mbamlumun mbara, nan lu gbidyen kwar sha mi ga yô, a lu nan ican kpishi u taver ken mimi. Nana tagher a mtev u sha ican yô, nana ngôôr gban ga, nana hingir er imendenegh ki ki we amise i ze shimi ga, maa oo u te ki, ki use nahan. (Mat. 13:20, 21) Kwagh u se er ve se yange kwagh ne yô, a gba u se pinen or u se henen Bibilo a nan la mnenge u nan sha kwagh u nan lu henen la. Nôngo fa nana lumun a atôakaa a ne tim sha mi la yô. Kwagh u vesen yô, pine nan er i hii ve nan lumun a kwagh u ne hen la, shin nan vende yô. Maa wase nan nana gbidye kwar sha avur a Bibilo, sha er nana fa er kwagh u nan hen la a dugh ken Bibilo yô. (Heb. 5:14) Aluer se mba pinen mba se lu henen Bibilo a ve la mbampin sha inja yô, vea hemba wan amishe ken mimi dông, nahan vea fatyô u hendan a mba vea ker u tôvon a ican, shin tsumen a ve la. (Kol. 2:6-8) Ka nyi igen kpa se fatyô u eren sha er se kure tom wase u pasen ivangeli laa?

MBAFAN IVANGELI I PASEN MBA WASEN AYOL A VE

17, 18. Shighe u se dugh kwaghpasen vea orgen yô, se er tom imôngo nena?

17 Yesu yange tindi mbahenen nav uhar uhar ér ve za er tom u pasen kwagh. (Mar. 6:7; Luka 10:1) Shi apostoli Paulu va ôr kwagh u ‘mbaeren tom a [na] imôngo,’ mba ve lu “pasen Loho u Dedoo a [na] imôngo tsung” la. (Fil. 4:3) Ken inyom i 1953 la, mbapasen kwagh u Tartor hii u tsaase mbagenev ken tom u pasen kwagh ne, er Bibilo i tese nahan.

18 Shighe u u dugh kwaghpasen vea Orkristu ugen yô, ne er tom imôngo nena? (Ôr 1 Mbakorinte 3:6-9.) Shighe u ikyartom wou la nan lu ôron ma ivur Bibilo yô, we kpa bugh Bibilo you nengen ker. Zum u ikyartom wou a lu lamen yô, kenger sha a na, a lu orya kpa nahan. Kegh ato a kwagh u i lu ôron la zulee, sha er aluer va gba u u wase ikyartom wou u tan orya la iwanger sha kwagh u a tsum nan, kpa u fatyô yô. (Orpa. 4:12) Kpa gema wa ikyo: Shighe u ikyartom wou nan lu lamen a or sha gbenda u a wase nan yô, a̱ girim we iyol nan kpa wa ishima, de nyer nan sha zwa ga. Aluer u er nahan yô, alaghga iyol ia kpe ikyartom wou, shi u tsume a orya la kpaa? Ashighe agen yô, a doo u u wa zwa sha kwagh u i lu ôron la. Kpa wea waan zwa yô, nôngo ôr kwagh tiônôô. Maa de ikyartom wou a za hemen a ityesen la.

19. Doo u se umbur nyi, man ka sha ci u nyi?

19 We vea ikyartom wou ne wase ayol a en shighe u ne lu pasen kwagh sha uya uya la nena? Tôô nen shighe la lam nen sha akaa a aa wase ne ne seer fan u pasen or kwagh yô. Nea lamen yô, ver nen ishima sha er ne palegh u ôron kwagh u mba hen haregh wen vea ungwa ve a doo ve ga la yô. Shi de we nen mbapasen ivangeli mbagenev zwa iyol kpaa ga. (Anz. 18:24) Doo u se umbur er se cii se yen yô. Yehova er kwagh a vese doo je gande, a na se tom u injaa, u pasen loho u dedoo ne. (Ôr 2 Mbakorinte 4:1, 7.) Yô, se cii se tese nen iwuese sha kwagh u injaa, u i ne se ne, sha u eren tom wase u pasen ivangeli la sha afatyô wase cii.