Skip to content

Skip to table of contents

Tẽlisa Ocikele Cove Coku Kala Ukundi

Tẽlisa Ocikele Cove Coku Kala Ukundi

‘Lilava kovina viosi. Pandikisa kohali. Linga ukundi wondaka yiwa, kuenda tẽlisa ocikundi cove.’—2 TIM. 4: 5.

1. Momo lie tu popela tuti Yehova eye ukundi watete wa velapo koku kunda olondaka viwa?

 UKUNDI, omunu umue o sapula olondaka viwa. Yehova Suku, eye Ukundi watete wa velapo koku kunda olondaka viwa. Eci Adama la Heva va lueya, Yehova wa sandeka ondaka yiwa yokuti, Satana Eliapu o ka nyõliwa. (Efet. 3: 15) Vokuenda kuotembo, Yehova wa vetiya alume vakuekolelo oku soneha ovina vi lekisa ndomo onduko yaye ya laikele oku sepuiwa, ndomo ovitangi Satana a koka vi ka puako, kuenda ndomo omanu va ka kuata epuluvi lioku yovuiwa kekandu va piñala ku Adama la Heva.

2. (a) Ovangelo va siata ndati oku kuatisa kupange woku kunda? (b) Yesu wa lekisa ndati ongangu yiwa kakundi?

2 Ovangelo akundivo. Momo va siata oku kunda olondaka viwa, kuenda va kuatisa omanu kupange waco. (Luka 1:19; 2:10; Ovil. 8: 26, 27, 35; Esit. 14: 6) Nye ci popiwa catiamẽla ku Mingeli okuti eye ungelo wa velapo? Eci Yesu a kala palo posi, wa eca olonumbi vi lekisa ndomo omanu va pondola oku kunda. Eli olio esunga lieci a pitisilile kovaso upange woku kunda.—Luka 4: 16-21.

3. (a) Olondaka viwa tua siata oku kunda vi lomboloka nye? (b) Apulilo api akundi va sukila oku kũlĩhĩsa?

3 Yesu wa vetiya olondonge viaye oku kunda. (Mat. 28: 19, 20; Ovil. 1: 8) Upostolo Paulu wa vetiya Timoteo hati: ‘Lilava kovina viosi. Pandikisa kohali. Linga ukundi wondaka yiwa kuenda tẽlisa ocikundi cove.’ (2 Tim. 4: 5) Omo okuti tulondonge via Yesu, olondaka vipi viwa tu kunda? Volondaka viaco, mua kongela oku sapuila omanu okuti, Yehova Isietu wokilu o tu sole. (Yoa. 3:16; 1 Pet. 5: 7) Yehova wa siata oku lekisa ocisola caye lekuatiso Liusoma. Omo liaco, tu kuete ocikele coku sapuila komanu okuti, vana va tava Kusoma wa Yehova loku pokola kokuaye, kuenda va linga ovina via sunguluka, va pondola oku kuata ukamba laye. (Osa. 15: 1, 2) Yehova o ka malako ohali, kuenda esumuo li tunda kovitangi tua pita lavio kosimbu. Esapulo liaco liwa! (Isa. 65: 17) Omo okuti tuakundi, tu sukila oku kũlĩhĩsa apulilo avali a velapo ndeci: Momo lie omanu va sukilila oku yeva esapulo liwa koloneke vilo? Tu tẽlisa ndati ocikele cetu coku kala akundi?

MOMO LIE OMANU VA SUKILILA OKU YEVA OLONDAKA VIWA?

Linga apulilo a vetiya utima womanu . . . kuatisa omanu oku limbuka ovina va sukila oku tava

4. Ovolandu api uhembi omanu va siata oku popia atiamẽla ku Suku?

4 Sokolola ndeci okuti omunu umue oku kembisamo hati, isiove wa ku yanduluka, kuenda wa yandulukavo epata liove. Noke oku sapuilavo hati, isiove ka yongola okuti u kũlĩha, ka yongolavo oku ku sapuila ovina viatiamẽla kokuaye, kuenda ongangala. Citava okuti omanu vakuavo va ku vetiya oco ku ka seteke oku li sanga laye, momo wa fa. Omanu valua va siatavo oku popia ovina vimuamue viuhembi viatiamẽla ku Suku. Ovo va siata oku longisa vati, Suku ka kũlĩhĩwile, ale ongangala. Asongui vatavo esanda, va siata oku longisa vati, Suku o ka kangisa omanu vãvi vondalu yifelu. Vakuavo va popia vati, Suku eye wa siata oku koka ovilemawe. Noke vamisako vati, ndaño ovilemawe viaco vi ponda omanu vawa kuenda vãvi, Suku eye wa siata oku vi koka oco a kangise omanu.

vetiya omanu oco va tave kesapulo tu va kundila

5, 6. Elongiso liokuti ovina viosi via tukuluka ño, kuenda alongiso uhembi a siata oku yapula ndati omanu?

5 Kulivo omanu vamue va siata oku popia vati, ka kuli Suku. Tu konomuisi elongiso liokuti, ovina vi kasi voluali via tukuluka ño. Omanu valua va siata oku popia vati, ovina vi kasi lomuenyo via tukuluka ño, kuenda ka kuli Ululiki. Vakuavo va popia vati, omo okuti omanu va tunda kovinyama, ka ci komohĩsa oku mola omunu o lekisa ovituwa ndevi viovinyama. Eli olio esunga lieci omanu valua va siatela oku popia vati, ungangala u ka amamako voluali. Omo liaco, vana va tava kelongiso liokuti ovina vi kasi voluali via tukuluka ño, ka va kuete elavoko liocili.

6 Elongiso liokuti ovina vi kasi voluali via tukuluka ño, kuenda alongiso akuavo atavo esanda, a siata oku vokiya ohali pakati komanu koloneke vilo via sulako. (Va Rom. 1:28-31; 2 Tim. 3:1-5) Alongiso aco ka a pangi onepa kolondaka viwa. Ndomo upostolo Paulu a ci popia, alongiso aco ‘a kapa omanu vowelema, momo ovina va linga ka vi li kuata lolonumbi via Suku.’ (Va Efe. 4:17- 19) Handi vali, elongiso liokuti ovina vi kasi voluali via tukuluka ño, kuenda alongiso akuavo atavo esanda, a siata oku tateka omanu oku tava kolondaka viwa vi tunda ku Suku—Tanga Va Efeso 2:11-13.

va kuatisa oku sanga elomboloko liovina va lilongisa

7, 8. Nye ci pondola oku kuatisa omanu oku kuata elomboloko liolondaka viwa?

7 Omanu vosi va yongola oku kuata ukamba la Yehova Suku, va sukila oku tava okuti eye ululiki wovina viosi, kuenda kuli esunga lieci va sukilila oku kuata ukamba laye. Tu va kuatisa oku lilongisa catiamẽla ku Suku, poku va vetiya oku kũlĩhĩsa ovina eye a lulika. Nda omanu va lekisa onjongole yoku kũlĩha ovina via lulikiwa, va pondola oku limbuka olondunge via Suku, kuenda unene waye. (Va Rom. 1:19, 20) Oco tu va kuatise oku limbuka ovina vi komohisa Yehova a siata oku linga, tu sukila oku kuama olombrochura vivali ndeci: A Vida—Teve um Criador?, kuenda, A Origem da Vida—Cinco Perguntas Que Merecem Resposta. Omanu vana va seteka oku lilongisa lika ovina Yehova a lulika, ka va sangi atambululo atatama atiamẽla komuenyo ndeci: Momo lie Suku a ecelelela ohali? Cipi ocipango ca Suku catiamẽla koluali? Anga hẽ Suku wa siata oku ndi tata ciwa?

8 Oco omanu va kuate elomboloko liolondaka viwa viatiamẽla ku Suku kuenda kocipango caye, va sukila oku lilongisa Embimbiliya. Tu kuete esumũlũho lioku va kuatisa oco va sange atambululo atiamẽla kapulilo avo! Oco tu vetiye ovitima viomanu vana va lekisa onjongole yoku tu yevelela, tu sukila oku va kuatisa oku limbuka esunga lieci va tavela kovina va kasi oku lilongisa. (2 Tim. 3:14) Tu ci linga poku kuama ongangu ya Yesu yoku vetiya omanu. Nye ca kuatisa Yesu oku kuata onima yiwa kupange woku kunda? Co kuatisa oku linga apulilo a vetiya ovitima viomanu. Tu kuama ndati ongangu yaye?

UKUNDI WA LOÑOLOHA O LINGA APULILO A VETIYA OMANU

9. Nye tu sukula oku linga oco tu kuatise omanu oku tava kolondaka viwa?

9 Momo lie tu lingila apulilo kupange woku kunda ndeci Yesu a linga? Tu kũlĩhĩsi ulandu owu: Citava okuti ndotolo yove o popia hati, o yongola oku ku sapuila ondaka yimue yiwa. Kuenje o popia hati, o pondola lika oku sakula uvei wove, nda o tava oku pelaliwa. Ove o tava kondaka yaye. Nye o sukila oku linga nda ndotolo wa linga ohuminyo yaco osimbu ka ku pulisile catiamẽla kuveyi wove? Nda ndotolo yaco wa ci linga, ku kolela vali kokuaye. Ndaño okuti ndotolo yaco wa loñoloha calua, pole, o sukila oku ku pulisa ovina vimue loku yevelela etambululo liove liatiamẽla kevalo o yevite, osimbu ka ku kuatisile handi. Cimuamue haico tu linga okuti, oco tu kuatise omanu oku tava kolondaka viwa Viusoma, tu sukila oku linga apulilo a vetiya ovitima viavo. Noke yoku ci linga, tu limbuka ekuatiso va sukila oco va pamise ekolelo liavo.

Oco tu kuatise vana va tu yevelela, tu sukila oku vangula ovina vi vetiya ovitima viavo

10, 11. Nye tu sukila oku linga oco tu kuame ongangu ya Yesu yoku longisa?

10 Yesu wa kũlĩhĩle okuti, ulongisi ka sukila lika oku linga apulilo locimãho coku longisa ondonge yaye, pole, o yevelela lutate osimbu ondonge yi lombolola ovisimĩlo viaye. Eci Yesu a longisa olondonge viaye oku lekisa umbombe, tete wa linga epulilo limue lia vetiya ovitima viavo. (Mar. 9: 33) Oco Yesu a kuatise Petulu oku sokolola olonumbi, wo linga apulilo o vetiya oku nõla eli lia sunguluka. (Mat. 17: 24- 26) Vepuluvi likuavo, Yesu wa lingile apulilo alua kolondonge viaye oco a limbuke ovisimĩlo viavo. (Tanga Mateo 16: 13-17.) Yesu ka sapuilile omanu ovina va sukilile oku linga. Pole, wa linga apulilo a va vetiya oku tava kolondaka viwa, kuenda oku linga apongoloko komuenyo wavo.

11 Nda tua kuama ongangu ya Yesu poku linga apulilo a vetiya ovitima viomanu, ci tu kuatisa oku linga ovina vitatu ndeci: Oku limbuka ndomo tu kuatisa omanu, oku sanga onjila yoku sapela la vana va tu teta kondaka, kuenda oku longisa ambombe ndomo va pondola oku tambula asumũlũho. Omo liaco, tu kũlĩhĩsi ovina vitatu vi lekisa ndomo tu pondola oku linga apulilo a vetiya ovitima viomanu.

12-14. O pondola ndati oku kuatisa omõlove oku kolela kovina a kundila omanu? Lombolola ulandu umue.

12 Catate. Nye ove unjali o sukila oku linga, nda omõlove umalẽhe o yongola oku kũlĩha ndomo a pondola oku tambulula akamba vaye kosikola okuti va kuete atatahãi atiamẽla kovina Suku a lulika? O ci linga poku u kuatisa oku kolela kolondaka viwa a siata oku kunda. Yuvula oku u vetela evelo, ale oku u sapuila ovina a sukila oku popia, kuenda linga apulilo a pondola oku u kuatisa oku lombolola ovisimĩlo viaye ndeci Yesu a linga. O ci linga ndati?

13 Noke yoku tanga lomõla onepa yimue vombrochura A Origem da Vida—Cinco Perguntas Que Merecem Resposta, pinga kokuaye oco a lombolole atosi a pondola oku u kuatisa oku eca atambululo. Vetiya omõla oku limbuka esunga lieci a tavela okuti, kuli Ululiki kuenda ovina viu vetiya oku linga ocipango ca Suku. (Va Rom. 12: 2) Omo liaco, sapuila omõlove oco a limbuke okuti, ovisimĩlo viove via litepa levi viaye.

14 Lomboluila komõlove oco a kũlĩhe okuti, poku sapela la vana va tangela kosikola yimuamue, o sukila oku kuama ovina wo sapuila. Eye o sukila oku sapela la vana a tangela lavo kumosi catiamẽla kovina Yehova a lulika, kuenda u pulisa eci a sima catiamẽla kondaka yaco. Omõlove o pondola oku pinga ku umue va tangela kumosi, oco a tange okakasia ka sangiwa kemẽla 21 vombrochura A Origem da Vida. Omõla o pondola oku pula ndoco: ‘Citava hẽ okuti o DNA yi pondola oku soleka ovina vialua okuti o kombutador yo koloneke vilo yi sule?’ Vana va tangela kumosi laye, va pondola oku tava kepulilo eli. Noke, omõlove o pula ndoco: ‘Omo okuti olonoño violokombutador ka vi pondola oku soleka ovina ndeci o DNA yi linga, citava ndati okuti ocina cimue ka ci sokolola ci linga ovina okuti ka ci sukila ekuatiso?’ Oco o kuatise omõlove oku kuata utõi poku sapela lomanu catiamẽla ketavo liaye, o sukila oku pitolola laye olonepa vimue viombrochura olonjanja vialua. Nda wa pindisa omõlove oku linga apulilo a vetiya omanu, cu kuatisa oku tẽlisa ocikele caye coku kala ukundi.

15. Tu pondola ndati oku linga apulilo a vetiya omanu vana ka va tava okuti kuli Suku?

15 Cavali. Kupange woku kunda, tua siata oku sanga omanu va kuete atatahãi atiamẽla ku Suku. Nda kupange woku kunda tua sanga omunu umue o tu sapuila hati, ka tava ku Suku, ka tu liwekapo oku sapela laye. Pole, tu u pulisa otembo a fetika oku kuata atatahãi atiamẽla ku Suku, kuenda ovina vio vetiya oku kuata ovisimĩlo viaco. Noke yoku yevelela atambululo aye, tu kuata ovisimĩlo viokuti, wa kapako ovina a popia. Kuenje, tu pinga kokuaye nda o tava oku tanga ombrochura yeca uvangi wokuti, kuli umue wa lulika omanu. Nda omunu tua sanga konjo o lekisa onjongole yoku tu yevelela, ci lekisa okuti, ka tava kovisimĩlo viokuti, ka kuli ululiki. Noke, tu eca kokuaye ombrochura A Vida—Teve um Criador?, ale A Origem da Vida—Cinco Perguntas Que Merecem Resposta. Nda tua linga lutate apulilo a sunguluka, tu kuatisa omanu oku tava kolondaka viwa.

16. Momo lie tu sukilila oku kũlĩhĩsa nda omunu tu longisa Embimbiliya poku eca atambululo o tanga velivulu?

16 Catatu: Poku longisa Embimbiliya komunu umue, ka tu ka eceleli okuti poku eca etambululo, o pitolola olondaka via sonehiwa pocinimbu celivulu a kasi oku lilongisa. Nda tua ci linga, ondonge yaco ka yi kuata ukũlĩhĩso Wembimbiliya. Momo lie? Momo nda ondonge yi pitolola lika atambululo okuti ka yi sokolola vali, ka yi pamisa ekolelo liaye. Kuenje, eci kuiya elambalalo ondonge yaco yi liwekapo oku lilongisa Embimbiliya, kuenda yi kala ndocikũla cimue ca hongua. (Mat. 13: 20, 21) Oco ondonge yetu ka yi ka pite locitangi caco, tu sukila oku yi pulisa ovina a kasi oku lilongisa. Seteka oku limbuka nda ovisimĩlo viaye vi likuata lovina a lilongisa. Yi lekise esunga lieci yi tavela kovina viaco, ale lieci ka yi tavela. Kuatisa ondonge oku kũlĩha ndomo yi pondola oku konomuisa Ovisonehua, oco yi limbuke okuti, ovina yi kasi oku lilongisa, vi sangiwa Vembimbiliya. (Va Hev. 5: 14) Nda tua linga apulilo a vetiya ondonge, ovina tu longisa vi pamisa ekolelo liaye, kuenda viu kuatisa oku pandikisa kelambalalo, ale ku vana va yongola oku u yapuisa. (Va Kol. 2: 6-8) Nye tu sukila oku linga oco tu tẽlise ocikele cetu coku kala akundi?

AKUNDI VA LOÑOLOHA VA LI KUATISA POKATI

17, 18. Eci tu enda kupange woku kunda lamanji umue, tu li kuatisa ndati pokati?

17 Yesu poku tuma olondonge viaye kupange woku kunda, wa linga esokiyo liokuti va enda vavali, vavali. (Mar. 6:7; Luka 10:1) Noke, upostolo Paulu wa tukula ‘vana va likolisilako oku talavayela kumue laye koku kunda olondaka viwa.’ (Va Fil. 4:3) Lekuatiso liocinimbu eci Cembimbiliya, kunyamo wo 1953, akundi Vusoma va linga esokiyo lioku pindisa vakuavo kupange woku kunda.

18 Eci tu enda kupange woku kunda lamanji umue, tu li kuatisa ndati pokati? (Tanga 1 Va Korindo 3:6-9.) Nda manji o kasi laye kupange woku kunda o tanga ocinimbu cimue Cembimbiliya, kuama Vembimbiliya liove. Vandekela ku manji o kasi laye kupange woku kunda, kuenda komunu a kasi oku sapela laye. Yevelela lutate ombangulo yaco oco ece ekuatiso liove nda ci sukiliwa. (Uku. 4:12) Osimbu ukuene a vangula lomunu umue, yuvula oku u teta kondaka. Nda kua lekisile esanju, o tepulula ombili ya manji o kasi laye kupange woku kunda, kuenda onjongole yomunu wa sangi konjo. Citava okuti kombangulo yaco o vokiyako olondaka viove. Pole, nda o yongola oku vokiyako etosi limue, teta onimbu. Noke, ecelela okuti, manji o kasi laye o malusula ombangulo yaco.

19. Nye tu sukila oku ivaluka, kuenda momo lie?

19 Ove kumue la manji o kasi laye kupange woku kunda u li kuatisa ndati pokati poku kundila konjo lanjo? Momo lie ka u sandela otembo yoku sapela ndomo u mioñolola uloño wene woku fetika ombangulo kupange woku kunda? Yuvuli oku vangula ovina vi tepulula onjongole yomanu vu sanga vocikanjo. Yuvulivo ocituwa coku popia lãvi vamanji. (Olosap. 18:24) Tu sukila oku ivaluka okuti, vosi yetu ka tua lipuile. Yehova wa lekisa ohenda yilikasi kokuetu, poku tu ĩha ocikele coku kunda olondaka viwa. (Tanga 2 Va Korindo 4: 1, 7.) Omo liaco, tu sanjukili esumũlũho lietu lioku tẽlisa ocikele cetu coku kunda.