1. Oñgeni okutomphola nawa tyakuatesako ovalinepi?

 OMUKUATATE umwe ko Canadá wati: “Ndyihanda vali okukala nomukai wange tyipona nomunthu omukuavo.” Wayauisako okuti, tyina ekahi nomukai wae ukala vali nehambu, iya tyina emupopila ovitateka viae ulitehelela vali nawa. Omulume umwe ko Austrália wahonekele okuti: “Momanima 11 tuakala kumwe, kapenelambe onthiki anahatomphola nomukai wange.” Wati, etompho ewa lievekuatesako okuliyumba onthumbi, nokukala notyinepo tyapama. Omphange umwe ko Costa Rica wahonekele okuti: “Okukala netompho ewa tyetukuatesako okukala nehambu motyinepo, nokupameka oupanga wetu na Jeova, nokutuyakulila kovivi, nokupameka oupanga wetu, nokuyawisa ohole yetu.”

2. Omokonda yatyi ovalinepi tyipondola okuvepuiya okukala netompho ewa?

² Okuti utomphola nawa nauna muelinepa nae? Tyotyili, pamwe mamukala novitateka konthele oyo, mokonda amuho muvakuankhali, nokuna ovituwa vielikalela. (Romanos 3:23) Hamwe muna ontheto yelikalela ine kamuatekulilwe monkhalelo ike. Moluotyo, mupondola okukala nononkhalelo mbelikalaila mbokutomphola. Otyo John M. Gottman na Nan Silver, ovaovololi konthele yotyinepo vahonekelele okuti: ‘Ovalinepi vesukisa okulinga ononkhono ononene opo vakale netompho ewa, nokutualako notyinepo tyavo.’

3. Oityi tyihole okukuatesako ovalinepi okutalako notyinepo tyapama?

³ Okukala notyinepo tyapama, tyesukisa ononkhono onene, mahi tyietela ehambu enene ovalinepi. (Eclesiastes 9:9) Soka kotyinepo otyiwa tya Isake na Rebeka. (Gênesis 24:67) Namphila ankho velinepale  omanima omanyingi, ohole yavo yatuaileko tyapama. Ovalinepi ovanyingi hono navo vatualako notyinepo tyapama. Oityi tyevekuatesako? Velilongesa okupopia etyi vasoka, noñgeni velitehelela noukuatyili, noluembia. Vakala notyituwa tyokupunga nawa ovipuka, noluembia, nonthilo, nomutima weliola. Matulilongesa oñgeni ovituwa ovio vipondola okukuatesako ovalinepi okutomphola nawa.

4, 5. Oñgeni okupunga nawa tyikuatesako ovalinepi okulinoñgonoka? Ava onongeleka.

⁴ Provérbios 16:20 yati: “Una upunga nawa ovipuka makavasa ouwa.” Ondaka ya Huku itulongesa okupunga nawa ovipuka, nokutuavela ounongo tuesukisa opo tukale nehambu motyinepo. (Tanga Provérbios 24:3.) Mongeleka, Gênesis 2:18 itupopila okuti Huku watunga omukai akale omuvateli womulume, hakuti welifua nomulume. Otyo omukai atompholela monkhalelo yelikalela no yomulume. Ovakai ovanyingi vetyihole okutomphola konthele yovanthu, nomapanga, noñgeni velitehelela. Okutomphola noluembia, noukuatyili, tyikuatesako ovakai okulitehela okuti veholwe. Mahi, ovalume ovanyingi kavahande okupopia konthele yoñgeni velitehelela, vahanda vali okupopia konthele yovilinga, nokutetulula ovitateka. Tupu, vahanda okulitehela okuti ovakai vena onthilo navo.

⁵ Omphange umwe ko Grã-Bretanha wati: “Tyina ndyipopila omulume wange otyipuka tyimwe, uhanda liwa okutyitetulula mahi otyo nkhele nehenemane okutyipopia.” Wati otyo tyimunumanesa mokonda uhanda emutehelele, nokunoñgonoka oñgeni elitehelela. Omulume umwe wahoneka okuti: “Etyi tuelinepa, ankho ndyihanda vala okutetulula liwa-liwa kese tyitateka omukai wange amphopila. Mahi, pakala vala katutu, andyinoñgonoka okuti ankho uhanda vala ndyimutehelele tyina apopia.” (Provérbios 18:13; Tiago 1:19) Omulume utyivila okupunga nawa, utyii oñgeni omukai wae elitehelela, nokumutekula monkhalelo elitehelela okuti uholwe. Umulekesa okuti omalusoke ae noñgeni elitehelela kwe viakolela. (1 Pedro 3:7) Tupu, omukai wesukisa okunoñgonoka olusoke luomulume wae. Tyina ovalinepi valinga etyi Huku evetuma, vakala nehambu, nokulinga omatokolo aviuka.

6, 7. (a) Oñgeni Eclesiastes 3:7 ipondola okukuatesako ovalinepi okupunga ovipuka? (b) Oñgeni omukai apondola okupunga ovipuka? Ononkhono patyi omulume esukisa okulinga?

⁶ Tupu, ovalinepi vesukisa okunoñgonoka okuti pena “omuvo wokukala tyahiliya nomuvo wokupopia.” (Eclesiastes 3:1, 7) Omphange umwe wanepuale omanima ekwi, wahoneka okuti wanoñgonoka onalupi ena okupopila omulume wae konthele yovipuka vimwe. Inkha waponua mokonda yovilinga, ukevelela omuvo ukahi nawa opo emupopile. Mokonda yotyo, vena etompho limwe ewa. Tyina omukai apopia noluembia no “momuvo waviuka” omulume wae umutehelela nehambu.​—Tanga Provérbios 25:11.

⁷ Omulume Omukristau katehelela vala etyi omukai wae apopia, mahi tupu ulinga ononkhono mbokumupopila oñgeni elitehelela. Omukulu umwe weuaneno wanepale omanima 27 wati: “Nelikuatehila unene opo ndyipopile omukai wange oñgeni ndyilitehelela.” Omukuatate umwe wanepale omanima 24 wati, kahande okupopia konthele yovitateka. Usoka okuti inkha kevipopi mavilambe. Mahi ati: “Nanoñgonoka okuti okupopia oñgeni ndyilitehelela katyilekesa okuti natopa. Tyina ndyihanda okupopia, ndyilikuambela opo ndyipopie onondaka mbaviuka, nomonkhalelo  yaviuka. Iya andyitu otyienyo, andyihimbika okupopia.” Tyakolela ovalinepi vaholovone omuvo waviuka wokutomphola, hamwe tyina vatanga Ombimbiliya ine otestu yonthiki.

8. Oityi matyikuatesako ovalinepi okutomphola vali nawa?

⁸ Ovalinepi vesukisa okulikuambela, nokukala nehando enene liokutomphola vali nawa. Tyotyili, tyipondola okuvepuiya okupilulula onkhalelo ankho vatomphola. Mahi, mavetyivili inkha vakala nohole na Jeova, nokuhanda okumuhambukiswa, nokutala otyinepo tyavo okuti otyipuka tyimwe tyikola. Omphange umwe wanepuale omanima 26 wati: “Ame nomulume wange, tutala otyinepo ngetyi Jeova etyitala, moluotyo katusoko konthele yokuliyapuka. Otyo tyitukuatesako okutomphola konthele yovitateka, atulingi ononkhono mbokuvitetulula.” Ovalinepi ovakuatyili ku Huku monkhalelo ngoyo, vemuhambukiswa, nokuyambwa nae.​—Salmo 127:1.

9, 10. Oityi ovalinepi vena okulinga opo vayawise ohole yavo?

⁹ Ohole otyipuka tyimwe tyakolela unene motyinepo. Ombimbiliya yati ohole “omuoyo wewaneko.” (Colossenses 3:14) Ohole yotyotyili iliyawisa mokueenda kuomuvo putyina ovalinepi vakala kumwe pomivo viehambu, no viovitateka. Vakala omapanga omanene, nokukala apeho kumwe. Kavapameka vala otyinepo tyavo mokulilingila ovipuka vimwe ovinene, ngetyi tutala mo nosinema ine omotelevisau, mahi omokulilingila ovipuka ovinyingi ovitutu. Ngevi: Okulipandula, nokuyolela mukuenyi, nokulikuata yina mueenda, ine okumupula okuti “onthiki yove yaenda ñgeni?” Ovipuka ovio ovitutu vikuatesako unene otyinepo. Omulume umwe una ehambu motyinepo omanima 19, wapopia okuti, tulitelefonalela ine okulihonekela motelefone komutenya “pala okupula vala oñgeni ovilinga vikahi nokueenda.”

¹⁰ Tyina ovalinepi velihole, vaovola okulinoñgonoka vali nawa. (Filipenses 2:4) Okulinoñgonoka tyiyawisa, nokupameka vali ohole yavo, namphila valinga oviponyo. Otyinepo tyina ehambu tyipama mokueenda kuomuvo. Moluotyo, inkha wanepa ine wanepua lipula okuti: ‘Omulume ine omukai wange ndyimwii umwe nawa? Okuti ndyii omalusoke ae noñgeni elitehelela konthele yovipuka? Tuñgapi ndyisoka kovituwa viomulume  ine viomukai wange, vina namuene etyi nemuhanda?’

11. Omokonda yatyi onthilo yesukisila unene motyinepo? Popiapo ongeleka.

¹¹ Alo umwe ovalinepi vena ehambu enene motyinepo, vakala novitateka. Pamwe vapondola okuhelitavela movipuka vimwe. Abraiau na Sara ankho pamwe kavelitavela movipuka vimwe. (Gênesis 21:9-11) Mahi otyo katyanyonene otyinepo tyavo. Mokonda yatyi? Omokonda ankho velitekula nonthilo. Mongeleka, tyina Abraiau ankho apopia na Sara uti “mbambavo.” (Gênesis 12:11, 13) Iya Sara ankho utavela ku Abraiau, nokumutala ngatyina “otatekulu” yae. (Gênesis 18:12) Mahi ovalinepi velikandukila, valekesa okuti vetupu onthilo kese umwe namukuavo. (Provérbios 12:18) Iya inkha vetupu onthilo, otyinepo tyavo kamatyitualako.​—Tanga Tiago 3:7-10, 17, 18.

12. Omokonda yatyi vokuelinepa pahetyino vesukisila okulinga ononkhono mbokupopia nonthilo?

¹² Vana velinepa pahetyino, vesukisa okulinga ononkhono mbokupopia noluembia, nonthilo. Otyo matyivekuatesako okutomphola nawa noukuatyili. Omulume umwe wahangununa okuti mokueenda kuomanima otete otyinepo tyavo, ankho kavelinoñgonokele nawa, oñgeni mukuavo elitehelela, novituwa viae, nomasuka ae. Otyo ankho pamwe tyivenumanesa! Mahi, vetyivila okukala noupanga omuwa etyi vakala ovanthu vapola pokati, nokutala ovipuka nehambu, nokuliola omutima, nokupwa elundo, nokuyumba onthumbi mu Jeova. Nonthue tuesukisa okulinga ngotyo!

13. Omokonda yatyi tyesukisila okuliola omutima opo otyinepo tyikale nehambu?

¹³ Ovalinepi mavatomphola vala noluembia, nombembwa inkha aveho vakala “nomutima weliola.” (1 Pedro 3:8) Omukuatate umwe wanepale omanima 11, wapopia okuti okuliola omutima tyikuatesako ovalinepi okutetulula ovitateka, mokonda ‘veliita otyiponyo.’ Omukulu umwe weuaneno una ehambu motyinepo mokueenda kuomanima 20,  wati: “Pamwe okuti ‘otyiponyo’ tyakolela vali unene tyipona okuti ‘ndyikuhole.’” Wapopia oñgeni okulikuambela tyevekuatesako okukala nomutima weliola. Wati: “Tyina ame nomukai wange tulikuambela ku Jeova, tuhinangela okuti tuvakuankhali, iya tuesukisa okankhenda ka Huku. Otyo tyitukuatesako okupola pokati nokutetulula ovitateka.”

14. Oñgeni omalityindailo apondola okukalesa otyinepo?

¹⁴ Okukala nomalityindailo, katyikuatesako ovalinepi okutomphola, nokutetulula ovitateka. Omunthu wokuna omalityindailo ketyivili okuti “otyiponyo, mbambavo ndyevelevo.” Wovola okuliamena, ine utendeleya mukuavo, ehetavela okuti oe wapengesa. Tyina amalewa unumana unene, aovola okukondolela una wemuleva, ine kapopi nae. (Eclesiastes 7:9) Tyotyili, omalityindailo ahanya otyinepo. Otyiwa okuhinangela okuti “Huku uyele vomalityindailo, mahi ukala nokankhenda no vokueliola omutima.”​—Tiago 4:6.

15. Oñgeni Efésios 4:26, 27 ipondola okukuatesako ovalinepi okutetulula ovitateka viavo?

¹⁵ Tyina ovalinepi vehelitavela motyipuka tyimwe, vesukisa okutetulula liwa-liwa otyitateka otyo, avahakala nomalityindailo. Paulu wapopilile Ovakristau okuti: “Ekumbi lihanyingile otyo muelinumanena. Tupu muhapei Eliapu ombundi.” (Efésios 4:26, 27) Oityi tyimonekapo tyina ovalinepi vahalandula elondolo olio Liondaka ya Huku? Omphange umwe wati: “Otyo tyandalekele lupahi!” Otyiwa vali okutetulula liwa otyitateka nombembwa! Mahi, inkha vanumana unene, vesukisa okukevelapo katutu opo vatule omitima, konyima avapopi konthele yotyitateka. Tupu, vesukisa okulikuambela ku Jeova opo evekuateseko okukala nomutima weliola. Otyo, matyivekuatesako okutetulula otyitateka, avahasoko vala oñgeni velitehelela.​—Tanga Colossenses 3:12, 13.

16. Oñgeni okuliola omutima tyikuatesako ovalinepi okupanda ovituwa oviwa nounongo kese umwe ena?

¹⁶ Okuliola omutima tyikuatesako ovalinepi okupanda ovituwa oviwa, nounongo kese umwe ena. Mongeleka, omukai pamwe una ounongo wokulinga tyimwe tyikuatesako ombunga. Omulume wokueliola omutima, kamasoko okuti omukai wae ukahi nokumupomba, mahi memukuatesako opo atualeko nokuundapesa ounongo wae. Otyo, matyilekesa okuti umuhole, nokuemupanda. (Provérbios 31:10, 28; Efésios 5:28, 29) Tupu, omukai wokueliola omutima kelipake kounene ine okutomba omulume wae mokonda utupu ounongo ngowae. Mokonda aveho vevali “ohitu ike,” okukala nomalityindailo tyinyona aveho.​—Mateus 19:4, 5.

17. Oityi tyipondola okukuatesako ovalinepi okukala nehambu nokuhivilika Huku?

¹⁷ Tyotyili, uhanda okukala notyinepo tyikahi ngotya Abraiau na Sara ine otya Isake na Rebeka, ankho vena otyinepo tyina ehambu, tyatuaileko, nokuhivilika Jeova. Inkha ongotyo, tala otyinepo ngetyi Huku etyitala. Landula onondonga mbukahi Mondaka yae konthele yokupunga ovipuka. Panda ovituwa oviwa viamukuenyi opo ohole yenyi iliyawise. (Cântico de Salomão 8:6) Linga ononkhono opo ukale nomutima weliola. Kala nonthilo nauna muelinepa nae. Inkha ulinga ngotyo, otyinepo tyove matyikuhambukiswa, nokuhambukiswa Tate yove keulu. (Provérbios 27:11) Omukuatate umwe wanepale omanima 27 wati: “Hityivili okusoka okukala tyehena omukai wange. Ononthiki ambuho otyinepo tyetu tyipama vali. Otyo omokonda tuna ohole na Jeova, iya tutomphola apeho.” Notyinepo tyove tyipondola okupama ngotyo!