1, 2. Što roditelji i djeca osjećaju jedni prema drugima i s kojim se problemom ponekad suočavaju?

“ŠTO bi rekao svojim roditeljima kad bi saznao da će sutra umrijeti?” To je pitanje bilo postavljeno stotinama djece u Sjedinjenim Državama. Oko 95 posto njih reklo je da ne bi s roditeljima razgovarali o problemima ili nesuglasicama, već bi im kazali: “Žao mi je” i “Jako vas volim” (iz knjige For Parents Only, spisateljica Shaunti Feldhahn i Lise Rice).

² Općenito govoreći, djeca vole svoje roditelje i roditelji vole svoju djecu. U kršćanskim obiteljima vlada upravo takva ljubav. Iako roditelji i djeca žele biti bliski, ponekad im je teško razgovarati. Čak i u obiteljima u kojima je uobičajeno iskreno i otvoreno razgovarati, neke se teme u potpunosti izbjegavaju. Zašto je to tako? Što otežava dobru komunikaciju? Kako svladati te probleme?

3. (a) Zašto je mnogim obiteljima teško otvoreno razgovarati? (b) Zašto obiteljima u starom Izraelu nije bio problem redovito razgovarati?

³ Mnogim je obiteljima teško pronaći dovoljno vremena za otvoren i iskren razgovor. No to nije uvijek bilo tako. Mojsije je dao savjet očevima u Izraelu kako poučavati djecu Božjim zakonima: “Usađuj ih u djecu svoju i govori o njima kad sjediš u kući svojoj i kad ideš putem, kad liježeš i kad ustaješ” (5. Mojs. 6:6, 7). Djeca su bila cijeli dan s majkom kod kuće ili s ocem u polju ili na njegovom poslu. Puno su vremena provodili zajedno i o svemu razgovarali. Tako su  roditelji mogli upoznati potrebe, želje i osobnost svoje djece. I djeca su mogla dobro upoznati svoje roditelje.

4. Zašto mnoge obitelji gotovo da i ne razgovaraju?

⁴ Život je danas potpuno drugačiji! U nekim zemljama djeca kreću u vrtić dok su još jako mala. Mnogi očevi i majke zbog posla veći dio dana nisu kod kuće. Ono malo vremena što su zajedno, roditelji i djeca obično provode pred kompjuterom, televizorom ili nekim drugim elektroničkim uređajem umjesto da razgovaraju. U mnogim obiteljima djeca i roditelji vode odvojene živote i praktički su stranci. Gotovo da i ne razgovaraju.

5, 6. Kako neki roditelji iskupljuju vrijeme da bi bili više sa svojom djecom?

⁵ Možeš li iskupiti vrijeme od drugih aktivnosti kako bi više vremena provodio sa svojom obitelji? (Pročitaj Efežanima 5:15, 16.) Neke su se obitelji dogovorile da će manje vremena trošiti na gledanje televizije ili korištenje kompjutera. Druge obitelji nastoje barem jednom dnevno jesti zajedno. Neki odvajaju oko sat vremena tjedno da bi kao obitelj proučavali Bibliju i u miru razgovarali o duhovnim stvarima. To je izvrsna prilika da se roditelji i djeca zbliže, no za dobru komunikaciju potrebno je puno više. Članovi obitelji trebaju razgovarati svaki dan. Prije nego što vaša djeca odu u školu, recite im nešto ohrabrujuće, razmotrite zajedno dnevni citat ili se zajedno pomolite. To im može uvelike pomoći tijekom dana.

⁶ Neki su roditelji uspjeli napraviti određene promjene u životu kako bi više vremena bili sa svojom djecom. Naprimjer, Laura * je zbog svoje dvoje djece ostavila posao s punim radnim vremenom. Ona kaže: “Ujutro smo  svi jurili na posao ili u školu. Kad bih se navečer vratila kući, dadilja je djecu već stavila spavati. Budući da sam prestala raditi, imamo manje novca, ali s druge strane sada osjećam da znam što moja djeca misle i što ih muči. Slušam za što se mole i mogu ih savjetovati, hrabriti i poučavati.”

7. Na što se često žale i djeca i roditelji?

⁷ Nakon što su intervjuirale mnoge mlade, spisateljice spomenute u prvom odlomku uvidjele su što još otežava komunikaciju. Napisale su: “Djeca su se najviše žalila na to da ih roditelji ne slušaju.” No taj problem ne muči samo djecu. I roditelji se često žale da ih djeca ne slušaju. Da bi članovi obitelji mogli otvoreno razgovarati, moraju pažljivo slušati jedni druge. (Pročitaj Jakova 1:19.)

8. Kako roditelji mogu pokazati da pažljivo slušaju svoju djecu?

⁸ Roditelji, slušate li pažljivo svoju djecu? To vam možda nije lako kad ste umorni ili kad dijete želi razgovarati o nečemu što vam se čini nevažnim. No ono što je vama nevažno možda je jako važno vašem djetetu. Biti “brz slušati” ne znači samo obraćati pažnju na ono što dijete govori, nego i kako to govori. Ton glasa, geste i izraz lica mogu vam pomoći da saznate što vaše dijete misli. Važno je i postavljati pitanja. Biblija kaže: “Razmišljanja su u srcu čovječjem kao duboka voda, a razborit čovjek zna ih izvući” (Izr. 20:5). Roditelji trebaju biti naročito pronicljivi i razboriti kad žele saznati što njihovo dijete misli o nekim osjetljivim temama.

9. Zašto djeca trebaju slušati roditelje?

⁹ Djeco, slušate li roditelje? “Slušaj, sine moj, pouku oca svojega”, kaže Božja Riječ, “i ne ostavljaj upute majke svoje” (Izr. 1:8). Imaj na umu da te roditelji vole i žele ti najbolje. Zato je dobro da ih slušaš i postupaš u skladu s onim što ti kažu (Efež. 6:1). Lakše je biti poslušan ako možeš sa svojim roditeljima slobodno razgovarati i ako znaš da te vole. Reci im što misliš o nekim stvarima. To će im pomoći da te bolje razumiju. Naravno, i ti se trebaš potruditi da njih razumiješ.

10. Što učimo iz biblijskog izvještaja o Roboamu?

¹⁰ Budi oprezan kad ti vršnjaci daju savjete. Oni bi ti mogli reći baš ono što želiš čuti, no njihov ti savjet možda uopće neće pomoći. Čak bi ti mogao naštetiti. Mladi nisu mudri i iskusni kao stariji, pa ne razmišljaju dugoročno i ne vide kakve će biti posljedice njihovih postupaka. Prisjeti se Roboama, sina kralja Salamuna. Kad je postao izraelski kralj, stariji muževi dali su mu mudar savjet koji je trebao poslušati. No on je poslušao nerazuman savjet mlađih muževa koji su odrasli s njim. Zbog toga se većina podanika pobunila protiv njega (1. Kralj. 12:1-17). Nemoj biti nerazuman poput Roboama, nego se potrudi otvoreno razgovarati s roditeljima. Reci im što misliš. Poslušaj njihove savjete i uči iz njihovog iskustva (Izr. 13:20).

11. Što se može dogoditi ako roditelji nisu pristupačni?

¹¹ Roditelji, ako ne želite da vaša djeca traže savjete od vršnjaka, budite pristupačni, uvijek spremni za razgovor. Jedna sestra tinejdžerske dobi  napisala je: “Čim spomenem ime nekog dečka, moji se roditelji uznemire. Onda i ja postanem nervozna i nemam volje nastaviti razgovor.” Jedna druga mlada sestra napisala je: “Mnogi tinejdžeri žele da ih roditelji savjetuju. No ako ih roditelji ne shvaćaju ozbiljno, obratit će se nekome tko ih bolje razumije, čak i ako je to netko manje iskusan.” Budete li s puno razumijevanja slušali svoju djecu bez obzira na to o čemu žele razgovarati, veća je vjerojatnost da će vam se povjeriti i prihvatiti vaše savjete.

12. Što još može otežati komunikaciju?

¹² Problem može nastati i ako roditelji burno ili negativno reagiraju na ono što im djeca kažu. U ovim “posljednjim danima” svijet je prepun duhovnih i raznih drugih opasnosti i zato je sasvim razumljivo da kršćani žele zaštititi svoju djecu (2. Tim. 3:1-5). No djeci se možda čini da roditelji pretjeruju i da im oduzimaju slobodu.

13. Zašto roditelji ne bi trebali prebrzo iznositi svoje mišljenje?

¹³ Roditelji ne bi trebali prebrzo iznositi svoje mišljenje. Istina, nije uvijek lako mirno slušati dijete dok vam govori nešto što vas uznemirava. No važno je da pažljivo saslušate dijete prije nego što išta kažete. Mudri kralj Salamun napisao je: “Tko odgovara prije nego što sasluša, to mu je ludost i sramota” (Izr. 18:13). Ostanete li smireni, više ćete toga čuti jer će vam dijete nastaviti govoriti o onom što ga muči. Da biste mu uopće mogli pomoći, najprije trebate steći kompletnu sliku o onome što se događa. Možda se iza djetetovih nepromišljenih riječi krije neki problem koji ga jako uznemirava (Job 6:1-3). Pažljivo slušajte dijete kako biste ga razumjeli i umirili. Tako ćete mu pokazati da ga volite.

14. Zašto djeca ne bi trebala odmah prigovarati roditeljima?

¹⁴ Djeco, i za vas vrijedi savjet da kršćanin treba biti “spor govoriti”. Imajte na umu da je Bog vašim roditeljima povjerio odgovornost da vas odgajaju i zato nemojte odmah prigovarati svemu što vam kažu (Izr. 22:6). Možda su i oni imali slične probleme kao i vi danas. Osim toga, sigurno žale zbog grešaka koje su učinili u mladosti i ne žele da vi ponovite iste pogreške. Zato gledajte na roditelje kao na saveznike, a ne protivnike. Smatrajte ih prijateljima, a ne neprijateljima. (Pročitaj Mudre izreke 1:5.) “Poštuj oca svojega i majku svoju” i pokaži im da ih voliš kao što i oni tebe vole. Tada će te roditelji lakše odgajati “stegom Jehovinom” i pomagati ti da usvojiš njegov način razmišljanja (Efež. 6:2, 4).

15. Što će nam pomoći da ne izgubimo strpljenje s onima koje volimo?

¹⁵ Ponekad nismo strpljivi s onima koje volimo. “Svetima i vjernoj braći u zajedništvu s Kristom u Kolosima” apostol Pavao je napisao: “Muževi, ljubite svoje žene i nemojte se gnjeviti na njih. Očevi, ne ogorčujte svoju djecu, da ne postanu malodušna” (Kol. 1:1, 2; 3:19, 21). Pavao je potaknuo Efežane: “Neka se sva zlobna gorčina i gnjev i srdžba i vika i pogrdan govor ukloni od vas!” (Efež. 4:31). Budemo li razvijali plodove Božjeg duha poput dugotrpljivosti, blagosti i samosvladavanja,  lakše ćemo ostati smireni čak i u napetim situacijama (Gal. 5:22, 23).

16. Kako je Isus ispravio pogrešno gledište svojih učenika i zašto je njegova reakcija zadivljujuća?

¹⁶ Osvrnimo se na Isusov primjer. Zamisli samo pod kakvim je ogromnim pritiskom bio za vrijeme posljednje večere s apostolima. Znao je da ga uskoro čeka polagana i bolna smrt. Posvećenje imena njegovog Oca i spasenje ljudi ovisilo je o njegovoj vjernosti. No u tim odlučujućim trenucima među apostolima je nastala “prepirka o tome tko bi od njih bio najveći”. Isus nije vikao na njih niti ih je ogorčeno kritizirao. Umjesto toga, smireno je razgovarao s njima. Podsjetio ih je na to da su bili uz njega u teškim trenucima. Iako je Sotona zatražio da ih “rešeta kao pšenicu”, Isus je bio siguran da će oni ostati vjerni i dao im je to do znanja. Čak je sklopio savez s njima (Luka 22:24-32).

17. Zašto djeca trebaju naučiti koliko je važno ostati smiren?

¹⁷ I djeca trebaju naučiti koliko je važno ostati smiren. Posebno tinejdžeri ne vole kad im roditelji dijele savjete jer smatraju da to znači da nemaju povjerenja u njih. Ponekad to može tako izgledati, ali moraš shvatiti da su roditelji zabrinuti za tebe zato što te vole. Ako ih smireno saslušaš i prihvatiš njihove savjete, steći ćeš njihovo poštovanje i smatrat će te odgovornom osobom. Zbog toga će ti možda dati više slobode. Zaista je dobro pokazivati samosvladavanje! Jedna mudra izreka kaže: “Bezumnik izlijeva sav svoj gnjev, a tko je mudar, ostaje miran do kraja” (Izr. 29:11).

18. Kako ljubav utječe na komunikaciju?

¹⁸ Dragi roditelji i djeco, nemojte biti obeshrabreni ako imate problema u komunikaciji! Dajte sve od sebe kako biste se poboljšali u tome i živite po istini (3. Ivan. 4). U novom svijetu savršeni će ljudi savršeno komunicirati — bez nesporazuma i svađa. No sada svi činimo neke greške zbog kojih nam je kasnije žao. Zato budite spremni ispričati se, ali i opraštati. Budite “skladno povezani u ljubavi” (Kol. 2:2). Ljubav doista ima veliku snagu! “Ljubav je dugotrpljiva i dobrostiva. Ljubav (...) nije razdražljiva, ne pamti zlo. (...) Sve podnosi, sve vjeruje, svemu se nada, sve trpi” (1. Kor. 13:4-7). Produbljujte ljubav u svojoj obitelji, pa ćete lakše komunicirati. To će vam donijeti veliku radost i služit će na čast Jehovi.