1, 2. Oñgeni ovohe novana pamwe velitehelela? Mahi pamwe tyivepuiya okulinga tyi?

 OVANA ovanyingi ko Estados Unidos, valingwa epulo eli: “Inkha upopilwa okuti ovoho mavankhi muhuka, oityi ñgeno wevetolela hono?” Ovanyingi puvo vati, ñgeno kavapopile konthele yovitateka. Mahi, ñgeno vevepopila okuti: “Otyiponyo,” “Ame ndyikuhole unene.”—Omukanda For Parents Only, (Pala Vala Ovohe) wahonekua na Shaunti Feldhahn na Lisa Rice.

² Tyotyili, ovana vehole ovohe, iya ovohe vehole ovana vavo. Otyo otyili, haunene monombunga mbo Vakristau. Mahi pamwe katyapepukile ovohe okutomphola novana. Omokonda yatyi? Oityi tyityilika ovohe novana okutomphola konthele yovipuka vimwe? Oityi vapondola okulinga opo vatomphole vali nawa?

3. (a) Omokonda yatyi monombunga ononyingi tyivepuiya okutomphola nawa? (b) Omokonda yatyi onombunga mo Isilayeli ankho vetupu otyitateka konthele yokutomphola?

³ Onombunga ononyingi kavetyivili okuvasa omuvo pala okukala netompho ewa. Mahi komuvo wova Isilayeli, ovipuka ankho vielikalela. Moisesi wapopilile ovohe ova Isilayeli okuti: “Una okupopila [onondaka mba Huku] ovana vove, tyina upumphi meumbo liove, tyina wendaenda metapalo, tyina ulangalapo, na tyina upindukapo.” (Deuteronômio 6:6, 7) Ovana ankho vehimama na ina meumbo ine ona he momapia. Ankho omuvo utuuka pala ovana novohe vakale kumwe nokutomphola. Otyo ankho tyikuatesako ovohe okunoñgonoka omasuka ovana, netyi vahanda, novituwa viavo. Iya ovana tupu ankho vanoñgonoka nawa ovohe.

4. Omokonda yatyi onombunga ononyingi hono mbahatompholela?

 ⁴ Hono ovipuka vielikalela unene! Kovilongo vimwe, ovana vatualwa kondyuo yokulela nokulongesa ovana tyina nkhele ovatutu, pamwe tyina vena omanima evali. Ovohe ovanyingi novo ina vaundapa kokule neumbo. Iya tyina ovohe novana vekahi meumbo, vapesela omuvo nokutala otelevisau, ine okuundapa mono komputadole ine omotelefone. Monombunga ononyingi, ovohe novana namphila veli meumbo like, vakala vala ngoti kavelii. Kavatomphola unene.

5, 6. Oityi ovohe vamwe valinga opo vetyivile okukala vali omuvo omunyingi novana vavo?

⁵ Okuti upondola okusoka kuetyi molingi opo ukale vali omuvo omunyingi nombunga yove? (Tanga Efésios 5:15, 16.) Onombunga mbumwe velilaa opo vahatale otelevisau ine okuundapa mo komputadole. Ovakuavo vatokola okulila kumwe ononthiki ambuho. Efendelo liombunga liavela omphitilo ongwa ovohe novana opo velinoñgonoke vali nawa putyina velilongesa kumwe Ombimbiliya! Mahi hapopo vala onombunga mbesukisa okukala kumwe. Vesukisa okuovola omuvo wokutomphola ononthiki ambuho. Tyina nkhele ovana veheneende kosikola, vepopila tyimwe tyivepameka, okutanga otestu yonthiki, ine okulikuambela navo. Otyo matyivekuatesako unene onthiki aiho.

⁶ Ovohe vamwe valinga omapiluluko momuenyo wavo opo vetyivile okukala vali omuvo omunyingi novana. Mongeleka, Laura, a ina yovana vevali, wasapo ovilinga viae opo akale vali omuvo omunyingi novana vae. Wati: “Komuhuka atuho tuenda kovilinga ine kosikola. Tyina ndyikondoka kounthiki, ovana veleliale, iya omukai utuundapela wevelangekapuale. Mokonda nasapo  ovilinga, ankho tutupu vali onombongo ononyingi, mahi pahe ndyii vali nawa etyi ovana vange vasoka, novitateka viavo. Ndyitehelela etyi vapopia melikuambelo, ndyipondola okuvehongolela, nokuvepameka, nokuvelongesa.”

7. Oityi ovohe novana vapopia konthele yokutomphola?

⁷ Etyi ovahoneki vomukanda For Parents Only (Pala Vala Ovohe) vapula ovakuendye ovanyingi novahikuena, vati: “Ovanyingi vapopia konthele yovohe okuti, ‘Kavanthehelela.’” Pamwe ovohe navo otyo vapopia konthele yovana vavo. Moluotyo, inkha onombunga mbuhanda okukala netompho ewa, mbesukisa okulitehelela nawa.​—Tanga Tiago 1:19.

8. Oñgeni ovohe vapondola okutehelela ovana vavo?

⁸ Vohe, okuti mutehelela umwe nawa ovana venyi? Otyo tyipondola okumupuiya tyina muepuila ine tyina mutala okuti etyi vapopia ngoti katyesukisile. Mahi etyi utala okuti tyitupu esilivilo, komona wove hamwe tyina esilivilo enene. “Okukanyauka okutehelela,” katyilekesa vala okutehelela etyi omona apopia, mahi tupu noñgeni etyipopia. Onkhalelo apopia, noñgeni otyipala tyae tyikala, matyikulekesa oñgeni elitehelela. Okulinga omapulo tupu tyakolela. Ombimbiliya yati: “Omalusoke omunthu ekahi ngomeva monyombo yaya kohi, mahi omunthu omunongo utyii oñgeni meepolomo.” (Provérbios 20:5, Nova Tradução na Linguagem de Hoje) Ounongo, nokupunga ovipuka viesukisa tyina upopia novana, opo utale oñgeni tyilityili velitehelela, haunene tyina upopia konthele yatyimwe vahahande.

9. Omokonda yatyi ovana vesukisila okutavela kovohe?

⁹ Vana, okuti mutavela kovoho? Ondaka ya Huku yati: “Tehelela, mona wange onondonga mba ho, wahayekepo otyitumino tya nyoko.” (Provérbios 1:8) Hinangelei okuti ovoho vemuhole, iya vemuhandela ouwa, moluotyo, otyiwa okuvetehelela nokuvetavela. (Efésios 6:1) Tyapepuka okutavela tyina pena etompho ewa, na tyina utyii okuti uholwe. Moluotyo, popila ovoho oñgeni ulitehelela konthele yovipuka vimwe. Otyo matyivekuatesako okukunoñgonoka. Tyotyili, nove wesukisa okuovola okuvenoñgonoka.

10. Oityi tulilongesila ku Roboau?

¹⁰ Okuti walanduliliale onondonga mbomukuendye ine omuhikuena mukuenyi? Wesukisa okutala nawa. Onondonga mbavo mbupondola okumoneka ngoti mbaviuka, mahi mbupondola okuhekukuatesako. Tyotyili, mbupondola okukuetela ovitateka. Ovakuendye, novahikuena vetupu ounongo wovakulu. Kavasoko oñgeni omatokolo valinga hono, apondola okukeveetela ovitateka. Hinangela Roboau omona wo Hamba Salomau. Etyi akala ohamba yo Isilayeli, ñgeno ankho ulandula onondonga mbovakulu. Mahi walandulile onondonga mbahaviukile mbovakuendye veti liae. Moluotyo, ovanthu ovanyingi mouhamba wae avemutyitukilapo. (1 Reis 12:1-17) Uhahetekele Roboau. Tomphola novoho konthele yetyi usoka, noñgeni ulitehelela. Landula onondonga mbavo, nokulilongesila kounongo wavo.​—Provérbios 13:20.

11. Oityi matyimonekapo inkha ovohe kavatomphola novana vavo?

¹¹ Vohe, inkha muhanda ovana venyi vahakaovole onondonga komapanga velifwe navo, ovolei okutomphola  nawa navo. Omphange umwe omuhikuena wahoneka okuti, ovohe apeho vanumana unene tyina apopia konthele yomukuendye umwe. Otyo ankho katyimukalesa nawa, iya ahapopi vali. Omphange umwe omukuavo omuhikuena wahoneka okuti: “Ovakuendye novahikuena ovanyingi vahanda onondonga mbovohe, mahi inkha ovohe kavesuku navo, vaya kuvana vesuka navo, alo umwe vana vehei nawa ovipuka.” Inkha muovola okutehelela nawa atyiho ovana venyi vemupopila, nokunoñgonoka oñgeni velitehelela, mavemupopila atyiho vasoka, nokulandula onondonga mbenyi.

12. Onkhalelo ovohe vakala tyina vapopilwa tyimwe novana, ipondola okuvekalesa ñgeni?

¹² Onkhalelo ovohe vakala tyina vapopilwa tyimwe novana, ipondola okutyilika ovana okutomphola navo. Ovohe hamwe valekesa liwa-liwa okuti vanumana netyi omona apopia. Tyotyili ovohe Ovakristau vahanda okuyakulila ovana vavo, mokonda ‘mononthiki mbuno mbahulililako’ muna ovipuka ovinyingi vipondola okuvenyona. (2 Timóteo 3:1-5) Mahi etyi ovohe valinga opo vaamene ovana, ovana vetyitala ngatyina vekahi nokuyungwa unene.

13. Omokonda yatyi ovohe vesukisila okuliyunga opo vahapopie liwa etyi vasoka?

¹³ Ovohe vena okuliyunga opo vahapopie liwa etyi vasoka. Tyotyili, katyapepukile okukala tyahiliya tyina ovana venyi vemupopila tyimwe tyinumanesa. Mahi otyiwa nkhele okutehelela nawa iya konyima opopi. Ohamba omunongo Salomau wahonekele okuti: “Omunthu ukumbulula otyipuka tyina nkhele ehenetyiive, otyo owova iya makundu.” (Provérbios 18:13) Inkha utehelela nokuahiliya, monoñgonoka omokonda yatyi omona “apopila tyihasokele.” Motyivili okukuatesako omona wove, inkha unoñgonoka atyiho tyaendapo. (Jó 6:1-3) Ovohe vokuna oluembia, vatehelela, nokuovola okunoñgonoka ovana vavo, opo vetyivile okupopia etyi matyivekuatesako.

14. Omokonda yatyi ovana vesukisila okulipulukwa okupopia?

¹⁴ Ovana tupu vesukisa “okulipulukwa okupopia.” Hinangelei okuti Huku waavela ovoho otyilinga tyokumulongesa, moluotyo, muhaanyei liwa etyi vemupopila. (Provérbios 22:6) Navo vakalele novitateka munavio hono. Tupu, velivelele mokonda yoviponyo valingile etyi ankho vekahi meti lienyi, iya kavahande mulinge ngetyi valingile. Ovoho omapanga enyi, hanondyaleko. Ngotyo, vahanda okumukuatesako, hakumulinga omapita. (Tanga Provérbios 1:5.) “Humba ho na nyoko,” lekesa okuti uvehole ngetyi vekuhole. Otyo matyivepepukila ‘okukutekula montheto no movitumino via Jeova.’​—Efésios 6:2, 4.

15. Oityi matyitukuatesako okukala noumphua-lundo nokuhanumana navana tuhole?

¹⁵ Ha apeho tupwa elundo navana tuhole. Apostolu Paulu wahonekelele Ovakristau mo Kolosu okuti: “Onwe valume, tualeiko okukala nohole novakai venyi, muhevetekulei nonyengo. Iya onwe vohe, muhanumanesei ovana venyi, opo vahasoye.” (Colossenses 1:1, 2; 3:19, 21) Paulu wapopilile ova Efesu okuti: “Polei pokati kenyi aviho ovivi viungisa omutima, nokunumana, nonyengo onene, nonondyaya, nokutukana.” (Efésios 4:31) Inkha tuovola okukala notyinyango tyospilitu ya Huku,  oumphua-lundo, nepoleyo, nokulikondola omutima, matutyivili okukala tyahiliya tyina tuvahiwa novitateka.​—Gálatas 5:22, 23.

16. Oñgeni Jesus aviyulile ovalongwa vae? Iya otyo tyakolela mokonda yatyi?

¹⁶ Hinangela ongeleka ya Jesus. Soka oñgeni Jesus elitehelelele motyinthiki tyahulililako alila kumwe nono apostolu mbae. Jesus ankho utyii okuti mankhi monkhalelo imwe maimuihama unene. Ankho utyii okuti una okukala nekolelo opo asukukise enyina lia Tate yae, nokuyovola ovanthu aveho. Mahi, mondalelo oyo, ono apostolu vahimbikile “okutañguna konthele yolie omunene vali.” Jesus kevekandukilile, mahi weveviyulile nokuahiliya. Wevehinangelesile okuti vakalele nae pomivo viononkhumbi. Iya ankho una onthumbi yokuti mavatualako nekolelo namphila valolwa na Satanasi. Alo umwe, wevelaele okuti mavakakala onohamba kumwe nae keulu.—Lucas 22:24-32.

17. Oityi matyikuatesako ovana okutualako tyahiliya?

¹⁷ Ovana navo vesukisa okutualako tyahiliya. Inkha umukuendye ine umuhikuena, hamwe kuhole onkhalelo ovoho vekuhongolela. Hamwe usoka okuti kavekuyumbu onthumbi. Hinangela okuti ovoho vasukalala nove mokonda vekuhole. Inkha uvetehelela nokuahiliya, nokutavela ehongolelo liavo, mavakala nonthilo nove nokukuyumba onthumbi, nokukuyeka okulinga ovipuka vimwe. Ombimbiliya ilekesa okuti omunthu wokuahiliya omunongo. Yati: “Elai lipolamo onyengo yalio aiho, mahi omunandunge utualako tyahiliya.”​—Provérbios 29:11.

18. Oñgeni ohole ikuatesako onombunga okutomphola nawa?

¹⁸ Moluotyo, vohe, novana ononthyolwe, muahasoyei inkha mombunga yenyi kamutomphola ngetyi ankho muhanda. Tualeiko okulinga ononkhono, nokulandula onondonga Mbondaka ya Huku. (3 João 4) Mouye omupe, kamatukakala vali nonkhali, iya okukala netompho ewa kamatyiketupuiya vali. Mahi, hono nkhele matulingi oviponyo. Moluotyo, popia liwa okuti “otyiponyo.” Evela nomutima auho. “Liwanekei kumwe mohole.” (Colossenses 2:2) Ohole ina epondolo. ‘Ohole yapwa elundo nokuna omutima omuwa. Kainumana. Kayasukile nokulingwa omapita. Ilikuatesila movipuka aviho, itavela ovipuka aviho, ikevelela ovipuka aviho, ikoleleya movipuka aviho.’ (1 Coríntios 13:4-7) Inkha utualako okukala nohole, etompho liombunga yove malikala vali ewa. Otyo matyikuhambukiswa, nokuhivilika Jeova.