Skip to content

Skip to table of contents

Ene Alonjali Kumue Lomãla, Lekisi Ocisola Poku Sapela

Ene Alonjali Kumue Lomãla, Lekisi Ocisola Poku Sapela

“Omunu lomunu a kuate ocituwa coku yevelela lonjanga, pole, a livale koku popia kuenda konyeño.”—TIA. 1:19, NW.

1, 2. Ovisimĩlo vipi olonjali lomãla va siata oku li kuatela pokati? Ovitangi vipi va siata oku liyaka lavio olonjanja vimue?

 OMÃLA valua kofeka yo Estados Unidos va siata oku pula ndoco: “Nda wa limbuka okuti olonjali viove vi lavoka oku fa hẽla, nye o sukila oku vi sapuila etaili?” Valua pokati kavo, va popia vati, ka va yongola oku vangula ovina viatiamẽla kovitangi. Pole, va lekisa okuti, va yongola oku sapuila kolonjali viavo hati: “Ngecele,” kuenda “ndu ku sole calua.”—For Parents Only, (Elivulu Liolonjali) lia sonehiwa la Shaunti Feldhahn, kuenda Lisa Rice.

2 Ocili okuti, omãla va siata oku lekisa ocisola kolonjali viavo kuenda olonjali vi lekisavo ocisola komãla vavo. Ocituwa eci, oco Akristão vocili va sukila oku lekisa. Ndaño okuti olonjali vi yongola oku kuata ukamba lomãla vavo, pole, pamue ka ci leluka oku ci linga. Ndaño okuti pamue ombangulo yaco ya sunguluka, momo lie va sukilila oku yuvula olondaka ka via sungulukile? Nye ca siata oku tateka olonjali lomãla oku sapela ciwa? Va pondola ndati oku yula ocitangi caco?

Ku ka ecelele okuti ovitalukilo kuenda ovina vikuavo vi ku tateka oku sapela lepata liove

‘SANDI OTEMBO’ YOKU SAPELA

3. (a) Momo lie apata alua ka a kuetele ocituwa coku sapela ciwa? (b) Momo lie apata a va Isareli ka a kuatelele ocitangi coku sokiya otembo yoku kala pamosi?

3 Apata alua a limbuka okuti, ka ca lelukile oku sokiya otembo yoku sapela. Pole, kotembo ya va Isareli, ovina via litepele. Momo Mose wa sapuilile olonjali hati: ‘O sukila oku longa omãla vove londaka ya Suku, loku yi pitolola, o yi vangula eci o tumãla vonjo yove, leci wenda vonjila, lo poku pekela, kuenda poku pasuka.’ (Esin. 6:6, 7) Omãla va enda oku kala eteke liosi konjo la va ina yavo, pamue la va isiavo kovapia, ale kovopange akuavo. Kuenje, omãla va kuata otembo yalua yoku kala pamosi lolonjali viavo, kuenda oku sapela. Olonjali via enda oku limbuka ovina omãla va sukila, kuenda ovituwa viavo. Omo liaco, omãla va kuatavo otembo yalua yoku kũlĩha ciwa olonjali viavo.

4. Momo lie koloneke vilo apata amue ka a siatelele oku sapela?

4 Koloneke vilo, ovina via litepa! Momo kolofeka vimue, omãla va fetika oku enda kosikola osimbu va kuete lika anyamo avali. Olonjali vialua, vi talavaya ocipãla lolonjo viavo. Eci olonjali vi lisanga konjo lomãla vavo, ka vi sokiya epuluvi lioku sapela, momo otembo yavo va yi pesila koku konomuisa ovina volokombutador, oku tala o televisãu, kuenda ovitalukilo vikuavo. Kuli olonjali vimue okuti, ndaño vi kasi pamosi lomãla vavo, pole, ka va li kũlĩhĩle ciwa. Momo ka via siatele oku sapela lomãla vavo.

5, 6. Olonjali vimue via siata oku ‘tepulula’ ndati otembo yoku linga ovina vimue oco vi kale lomãla vavo?

5 Citava hẽ okuti o ‘tepulula’ otembo yoku linga ovina vikuavo oco o kale lepata liove? (Tanga Va Efeso 5:15, 16.) Apata amue, a siata oku tepulula otembo yoku tala otelevisãu, ale oku linga ovina vikuavo vokombutador. Vakuavo va siata oku sokiya otembo yoku lila kumosi lepata liavo onjanja yimosi veteke. Efendelo liepata, li kuatisa olonjali lomãla oku pamisa ukamba wavo, osimbu va lilongisila kumosi Embimbiliya! Nda olonjali via linga esokiyo lioku kala lomãla vavo owola yimosi ale olowola vialua vokuenda kuosemana, ci va kuatisa oku lianja lolonjali. Oku sapela olonjanja viosi, ci pamisa ukamba vepata. Osimbu omõlove ka endele kosikola, u sapuila olondaka vimue viu pamisa ndeci, oku tanga laye ocisonehua ceteke, ale oku linga laye ohutililo. Nda wa ci linga, cu kuatisa vokuenda kueteke.

6 Olonjali vimue via siata oku linga apongoloko komuenyo wavo, oco vi kale otembo yalua lomãla vavo. Manji Laura a okuti o kuete omãla vavali, wa linga apongoloko aco, kuenje wa siapo upange waye woku sanda eteku. Eye wa popia hati: “Olonjanja viosi komẽle, vosi yetu tu enda kupange, ale kosikola. Eci ndi tiuka konjo koñolosi, ndi sanga okuti, ukuakulela omãla, wa pekelisa ale omãla vange. Omo okuti nda siapo upange waco, nda linga esokiyo lioku tekula omãla vange lolombongo vitito ndi kuete. Cilo, nda limbuka okuti, ndi kuete ukamba lomãla vange, kuenda ca leluka oku tetulula ovitangi viavo. Nda siatavo oku yevelela ovina va popia volohutililo viavo, kuenje, ndi va songuila, loku va vetiya, kuenda oku va longisa.”

‘KUATA OCITUWA COKU YEVELELA LONJANGA’

7. Ovina vipi omãla kumue lolonjali va siata oku popia?

7 Usonehi welivulu losapi hati For Parents Only, (Elivulu Liolonjali), noke yoku sapela lamalẽhe valua, wa limbuka ocitangi cikuavo ca siata oku tateka olonjali oku sapela lomãla vavo. Eye wa popia hati: “Amalẽhe vosi va lekisa okuti, ‘olonjali viavo ka vi yevelela ovina omãla va popia.’ ” Ocitangi caco ci nena esumuo. Momo, olonjali via siatavo oku liyeya catiamẽla komãla vavo. Pole, oco olonjali vi kuate ocituwa coku sapela lomãla vavo, vi sukila oku li yevelela pokati. — Tanga Tiago 1:19.

8. Olonjali vi pondola ndati oku yevelela omãla vavo?

8 Ene alonjali, wa siati hẽ oku yevelela omãla vene? Ka ca lelukile oku yevelela omãla, ca piãla enene nda olonjali via kava, ale ceci vi limbuka okuti, ombangulo yaco ka yi kuete esilivilo. Pole, ondaka yina olonjali vi sima okuti ka yi kuete esilivilo, komãla yi kuete esilivilo. Oku ‘kuata ocituwa coku yevelela,’ ka ci lomboloka lika oku yevelela ovina omãla va popia, pole, ci lombolokavo oku kũlĩhĩsa ndomo va popia ovina viaco. Ondaka yomõlove, kuenda ekalo a lekisa pupolo waye, ovio vi ku kuatisa oku limbuka ovisimĩlo viaye. Oku linga apulilo amue komõla, ci kuete esilivilo. Embimbiliya li popia hati: “Ovisimĩlo viomunu, vi sokisiwa lovava a kasi volui lua longa. Pole, omunu ukualondunge, wa kũlĩha ndomo a tapa ovava aco.” (Olosap. 20:5, NW ) Omo liaco, olonjali vi sukila oku lekisa olondunge poku sapela lomãla vavo ondaka yimue okuti pamue yi va sumuisa.

9. Momo lie omãla va sukilila oku yevelela olonjali viavo?

9 Ene amãla, wa siati hẽ oku pokola kolonjali viene? Ondaka ya Suku yi popia ndoco: ‘Amõlange, tava kalungulo aso, ku ka yanduluke oku longa kua nyõho.’ (Olosap. 1:8) Ivaluki okuti, olonjali viene vi ku kueteli ocisola, via ku kapiko, kuenda u sukila oku vi yevelela, loku pokola kokuavo. (Va Efe. 6:1) Nda omãla va sapela ciwa lolonjali viavo, kuenda va kũlĩha okuti va soliwe, ci va kuatisa oku pokola kokuavo. Omo liaco, sapuila kolonjali viove ovina vi kasi vutima wove. Nda wa ci linga, ci kuatisa olonjali viove oku kuata elomboloko liovisimĩlo viove, kuenje, ove o kuatavo elomboloko liovisimĩlo viavo.

10. Ulandu wa Rehovama wa tukuiwa Vembimbiliya u tu longisa nye?

10 Ove wumalẽhe, o sukila oku lavulula poku yevelela alungulo a siata oku eciwa lamalẽhe va kuete utunga ndowu wove. Momo pamue o sima okuti alungulo aco awa, pole, ka a ku kuatisa, kuenda a pondola oku ku nenela ovitangi. Omo okuti amalẽhe ka va kuete olondunge ndevi viakulu kuenda ka va loñolohele, ka va sokolola okuti, nda ka va nõlele lutate onjila va yongola oku kuama, va ka kuata ovitangi kovaso yoloneke. Ivaluka ulandu wa Rehovama, omõla wa Soma Salomone. Eci a linga osoma ya va Isareli, wa sukilile oku pokola kalungulo a eciwile lakulu. Pole, wa kuama alungulo amalẽhe vana va kulila kumosi laye. Omo liaco, omanu ka va pokuile vali kuviali waye. (1 Olos. 12:1-17) Yuvula oku kuama ongangu ka ya sungulukile ya Rehovama, pole, likolisilako oku sapela ciwa lolonjali viove. Sapela lavio catiamẽla kovisimĩlo viove, kuenda kapako alungulo avo, loku kuama ongangu yavo yoku lekisa olondunge.—Olosap. 13:20.

11. Nye ci pondola oku pita lolonjali vina ka vi kuete ukamba lomãla vavo?

11 Ene alonjali, nda ka u yongola okuti omãla vene va pokola kalungulo a eciwa lakamba vavo, sandiliyi onjila yoku lianja poku sapela lavo. Manji umue ufeko wa soneha ndoco: “Olonjali viange via siata oku ndi temẽla eci ndi vi sapuila ovina viatiamẽla kumalẽhe umue ukuenje. Ocituwa caco ci ndi sumuisa calua, kuenje ndi liwekapo oku sapela lavo.” Manji ukuavo ufeko wa popia hati: “Amalẽhe valua, va yongola oku pokola kalungulo a eciwa lolonjali viavo. Pole, nda olonjali ka vi yevelela omãla vavo, ovo va sandiliya omanu vakuavo ka va loñolohele oco va kuatisiwe.” Nda wa lekisa onjongole yoku yevelela ovina omãla vove va yongola oku ku sapuila, va kuata ukamba love, kuenda va pokola kalungulo ove.

‘KALA UKUAKULIVALA KOKU VANGULA’

12. Ocituwa olonjali vi lekisa poku sapela, ci tepa ndati ukamba lomãla vavo?

12 Nda olonjali vi temẽla omãla vavo eci va vi sapuila ondaka yimue, ci tateka omãla oku sapela lavo. Omo okuti ‘koloneke vilo via sulako’ kuli ovitangi vialua, olonjali okuti Akristão vocili, vi sukila oku teyuila omãla vavo. (2 Tim. 3:1-5) Ovina olonjali vi sima okuti vi pondola oku teyuila omãla vavo, pamue omãla ka va vi kapiko.

13. Momo lie olonjali vi sukilila oku yuvula oku eca lonjanga ovisimĩlo viavo?

13 Olonjali vina vi kuete olondunge, ka vi lekisa lonjanga ovisimĩlo viavo. Ka ca lelukile oku tulumũha, nda omãla vove va ku sapuila ondaka yimue yi koka esumuo. Pole, oku yevelela lutate osimbu kua tambuluile, ci kuete esilivilo. Soma Salomone wa soneha ndoco: “Nda umue o [tambulula] osimbu ka yevele ciwa, wa linga uveke kuenje cu kutisa osõi.” (Olosap. 18:13) Nda wa tulumũha, ci ku kuatisa oku yevelela ovina omãla vove va ku sapuila. Omo liaco, o sukila oku yevelela ulandu wosi womãla vove osimbu kua sangele onjila yoku va kuatisa. Nda wa ci linga, o kuata elomboloko lieci omãla vove va vanguila ‘olondaka ka via sungulukile.’ (Yovi 6:1-3) Omo liaco, olonjali vi kuete ocisola, vi yevelela lutate, kuenda vi kuata elomboloko liovina omãla va popia, oco vi va kuatise.

14. Momo lie omãla va sukilila oku livala poku sapela?

14 Ene amãla, u sukilavo oku ‘livala poku sapela.’ Yuvuli oku likala ovina olonjali viene vi ku sapuili, momo Yehova wa eca kokuavo ocikele coku vu pindisi. (Olosap. 22:6) Citava okuti u kasivo oku liyaka lovitangi ndevi olonjali viene via li yaka lavio, kuenda via kũlĩha ndomo vi pondola oku vi tetulula. Olonjali viene via livela omo liovina vĩvi via linga eci via kala amalẽhe, kuenje, vi yongola oku ku teyuili oco ka u ka kuati ovitangi viaco. Olonjali, ovio akamba vene, kuenda ko ka vi tendi ndovanyãli vene. Momo vi yongola oku ku kuatisi, oco ka u ka kuati ovitangi. (Tanga Olosapo 1:5.) ‘Sumbili olonjali viene,’ kuenda lekisi kokuavo okuti, u vi kuetele ocisola, ndeci vi lekisa ocisola kokuene. Nda wa ci lingi, ci kuatisa olonjali viene oku ku ‘pindisi lovilongua via Yehova.’—Va Efe. 6:2, 4.

‘LIVALA KONYEÑO’

15. Nye ci tu kuatisa oku pandikisa okuti ka tu sumuĩla omanu vana tu kuetele ocisola?

15 Olonjanja vimue ka tu lekisa epandi komanu vana tu kuetele ocisola. Upostolo Paulu wa tukula ‘olosandu kuenda vamanji ya Kristu va kala ko Kolosai.’ Eye wa popia hati: ‘Ene alume, soli akãi vene. Ko ka kali lavo lonyeño. Ene alonjali, ko ka wenguli onyeño yomãla vene, sanga va konyõha.’ (Va Kol. 1:1, 2; 3:19, 21) Paulu wa lungula va Efeso hati: “Ocikumbiti lonyeño lekaka kuenda onjuela lusokui locipombo, viosi vimbipo.” (Va Efe. 4: 31) Nda tua lekisa epandi, umbombe, kuenda esuluviko, ci tu kuatisa oku tulumũha eci tu kuata onyeño.—Va Gal. 5:22, 23.

16. Yesu wa lungula ndati olondonge viaye, kuenda momo lie a ci lingila?

16 Tu konomuisi ongangu ya Yesu. Sokolola esumuo a kuata kuteke wa sulako eci a lia ondalelo kumue lovapostolo vaye. Yesu wa kũlĩhĩle okuti, owola yaye yoku fa ya kala ocipepi. Oku kemãlisiwa kuonduko ya Isiaye, kuenda oku yovuiwa kuomanu, kua kala peka liaye. Pole, osimbu va kala okulia, ‘olondonge viaye via fetika oku lihoya pokati ndoco: Helie wa velapo pokati kavo?’ Yesu ka temelẽle olondonge viaye, kuenda ka vi sapuilile ondaka yimue yi vi sumuisa. Pole, wa lekisa umbombe poku vi lungula, kuenda wa vi sapuila hati, vio kuatisa eci a liyaka lovitangi. Kuenje, wa vi pamisa poku vi vetiya hati, vi ka amamako oku pandikisa, ndaño Satana o yongola oku vi yapuisa. Noke, wa linga lavio ocisila.—Luka 22:24-32.

Wa siata hẽ oku yevelela lutate omãla vove?

17. Nye ci pondola oku kuatisa omãla oku tulumũha?

17 Omãla va sukilavo oku tulumũha. Ca piãla enene eci akamba vavo va va lomboluila ovisimĩlo viavo, kuenje va fetika oku sima okuti, alungulo olonjali ka a kuete esilivilo. Ndaño o kuete ovisimĩlo viaco, pole, ivaluka okuti, olonjali viove via ku kapako, kuenda vi ku kuetele ocisola. Lekisa ocituwa coku yevelela lutate eci olonjali viove vi ku sapuila ondaka yimue. Nda wa ci linga, o lekisa esumbilo kokuavo, kuenda vi ku ecelela oku linga ovina vimue. Omunu wosi ukualondunge, o likandangiya. Elivulu Liolosapo li popia hati: “Eveke li lekisa onyeño yaye yosi, ukualondunge puãi o . . . likandangiya.”—Olosap. 29:11.

18. Oku lekisa ocisola ci kuatisa ndati oku sapela ciwa?

18 Ene alonjali kumue lomãla, ka u ka pui epandi nda vepata liene ka u kuete ocituwa coku sapela ndeci u yongola. Pole, amamiko oku lekisa epandi, kuenda pokoli kelungulo liondaka ya Suku. (3 Yoa. 4) Voluali luokaliye, omanu va ka lipua, kuenda ka va ka kuata vali ovitangi vioku sapela ciwa la vakuavo. Koloneke vilo, vosi yetu tua siata oku linga ovina vimue okuti, noke tu livela. Ku ka kuate ohele yoku ecela umue wa ku lueyela. Pole, u wecela. Embimbiliya li tu vetiya ‘oku likuatela ocisola pokati.’ (Va Kol. 2:2) Ocisola ci kuete unene. ‘Ocisola ci pandikisa, ci lingainga ohenda, ka ci temi, ka ci patekela onyeño. Cecela, ci tava kovina viosi, ci lavoka ovina viosi, kuenda ci pandikisa kovina viosi.’ (1 Va Kor. 13:4-7) Omo liaco, amamako oku lekisa ocisola, loku kuata ocituwa coku sapela ciwa lepata liove, oco o sanjuise Yehova.

a Onduko yaye ya pongoluiwa.