1, 2. (a) Na temelju čega si odlučio služiti Bogu? (b) Koja ćemo pitanja razmotriti u ovom članku?

MILIJUNI Jehovinih svjedoka donijeli su mudru odluku da će služiti Jehovi Bogu i u svemu ići stopama Isusa Krista (Mat. 16:24; 1. Petr. 2:21). Svoje predanje Bogu ne shvaćamo olako. Tu odluku nismo donijeli na temelju površnog poznavanja nekoliko biblijskih redaka. Ona je plod temeljitog proučavanja Božje Riječi. Našu vjeru jačaju mnoge pojedinosti koje smo saznali o nasljeđu koje je Jehova obećao. On ga je namijenio onima koji žele dobro upoznati njega i onoga koga je poslao, Isusa Krista (Ivan 17:3; Rim. 12:2).

² Da bismo ostali u dobrom odnosu sa svojim nebeskim Ocem, moramo donositi odluke koje ga raduju. Stoga ćemo u ovom članku razmotriti sljedeća važna pitanja: Što je naše nasljeđe? Kako trebamo gledati na njega? Što trebamo činiti da ga ne bismo izgubili? Što će nam pomoći da donosimo mudre odluke?

3. Koje će nasljeđe dobiti (a) pomazani kršćani i (b) “druge ovce”?

³ Relativno mali broj kršćana nada se da će dobiti “nasljedstvo koje je neraspadljivo i neokaljano i koje ne vene”, odnosno da će imati neusporedivu čast vladati s Kristom na nebu (1. Petr. 1:3, 4). Da bi dobili to nasljeđe, oni se moraju ponovno roditi (Ivan 3:1-3). A koje će nasljeđe dobiti milijuni Isusovih “drugih ovaca”, koji zajedno s njegovim pomazanim sljedbenicima propovijedaju dobru vijest o Božjem Kraljevstvu? (Ivan 10:16). “Druge ovce” dobit će nasljeđe koje grešni  Adam i Eva nikada nisu dobili — vječni život u raju na Zemlji, u kojem neće biti boli, smrti ni tuge (Otkr. 21:1-4). Isus je stoga mogao obećati zločincu koji je umirao pored njega: “Zaista, kažem ti danas, bit ćeš sa mnom u raju” (Luka 23:43).

4. Koje blagoslove imamo već danas?

⁴ Već danas možemo uživati u nekim blagoslovima koji su dio našeg nasljeđa. Budući da vjerujemo u otkupninu “koju je platio Krist Isus”, imamo unutarnji mir i blizak odnos s Bogom (Rim. 3:23-25). Jasno razumijemo dragocjena obećanja zapisana u Božjoj Riječi. Osim toga, jako smo sretni jer osjećamo ljubav svoje braće i sestara diljem svijeta. A kakva je tek čast svjedočiti za Jehovu! Doista imamo razloga cijeniti svoje nasljeđe!

5. Na što Sotona pokušava navesti Božje sluge i što će nam pomoći da se odupremo njegovim spletkama?

⁵ No da ne bismo izgubili svoje divno nasljeđe, moramo se čuvati Sotoninih zamki. Sotona oduvijek pokušava navesti Božje sluge da donose loše odluke i da tako ostanu bez svog nasljeđa (4. Mojs. 25:1-3, 9). On zna da mu je kraj blizu, pa se sve više trudi da nas zavede. (Pročitaj Otkrivenje 12:12, 17.) Ako se želimo “oduprijeti Đavlovim spletkama”, moramo i dalje cijeniti svoje nasljeđe (Efež. 6:11). Iz lošeg primjera Izakovog sina Ezava možemo izvući važne pouke o tome koliko je važno cijeniti svoje nasljeđe.

6, 7. Tko je bio Ezav i koje je nasljeđe trebao dobiti?

⁶ Prije otprilike 4 000 godina Izak i Rebeka dobili su blizance, Ezava i Jakova. Oni su imali različitu narav i izabrali su različita zanimanja. “Ezav je postao vješt lovac, čovjek koji se držao polja, a Jakov je bio čovjek čestit i živio je u šatorima” (1. Mojs. 25:27). Prevoditelj Biblije Robert Alter kaže da hebrejska riječ prevedena s “čestit” prenosi misao o neporočnosti ili bezazlenosti.

⁷ Kad su Ezav i Jakov imali 15 godina, umro je njihov djed Abraham, no Jehova nije zaboravio na obećanje koje mu je dao. Kasnije ga je ponovio Izaku rekavši mu da će se preko Abrahamovog potomstva blagosloviti svi narodi na Zemlji. (Pročitaj 1. Mojsijevu 26:3-5.) To je obećanje pokazalo da će Mesija, odnosno vjerni Potomak o kojem se govori u 1. Mojsijevoj 3:15, poteći iz Abrahamove loze. Ezav je bio Izakov prvorođeni sin i zato je imao zakonsko pravo da se to obećanje nastavi ispunjavati preko njega. Zaista je trebao dobiti divno nasljeđe! No je li ga cijenio?

8, 9. (a) Koju je odluku Ezav donio u vezi sa svojim nasljeđem? (b) Što je Ezav s vremenom shvatio i kako je reagirao?

⁸ Kad je Ezav jednog dana došao iz polja, vidio je da Jakov kuha neko varivo. Rekao mu je: “Daj mi brzo da jedem toga crvenog jela, toga crvenog što si skuhao, jer sam umoran!” Nato mu je Jakov odgovorio: “Najprije mi prodaj svoje pravo prvorodstva!” Što je Ezav odlučio? Koliko god to zvuči nevjerojatno, kazao je: “Što će mi (...) prvorodstvo?” Odrekao se svog prvorodstva u zamjenu za zdjelu variva! Da bi ta zamjena bila pravovaljana, Jakov je zahtijevao: “Najprije mi se zakuni!” Ezav se bez oklijevanja  zakleo i tako odrekao prava prvorodstva. “Tada je Jakov dao Ezavu kruha i variva od leće, i on je jeo i pio. Onda se digao i otišao. Tako je Ezav prezreo prvorodstvo svoje” (1. Mojs. 25:29-34).

⁹ Kad je godinama kasnije Izak mislio da će uskoro umrijeti, Rebeka se pobrinula da Jakov doista dobije pravo prvorodstva kojeg se Ezav bio odrekao. Ezav je prekasno shvatio kakvu je nerazumnu odluku donio. Preklinjao je Izaka: “Blagoslovi i mene, oče! (...) Zar za mene nisi sačuvao nikakav blagoslov?” No Izak mu je rekao da ne može promijeniti blagoslov koji je već dao Jakovu. “Tada je Ezav stao glasno plakati” (1. Mojs. 27:30-38).

10. Kako je Jehova gledao na Ezava i Jakova i zašto?

¹⁰ Što iz Biblije saznajemo o Ezavu? Bilo mu je važnije zadovoljiti tjelesne želje nego dobiti blagoslove koje bi mu u budućnosti donijelo njegovo nasljeđe. On nije cijenio svoje pravo prvorodstva i očito nije iskreno ljubio Boga. Osim toga, nije razmišljao o tome kako će njegov postupak utjecati na njegove potomke. S druge strane, Jakov je duboko cijenio svoje nasljeđe. Naprimjer, poslušao je savjet roditelja kad je trebao izabrati ženu (1. Mojs. 27:46–28:3). To mu nije bilo lako. Morao je biti strpljiv i podnijeti određene žrtve, no bio je blagoslovljen jer je iz njegove loze došao Mesija. Kako je Bog gledao na Ezava i Jakova? Jehova je preko proroka Malahije rekao: “Jakova sam ljubio, a Ezava zamrzio” (Mal. 1:2, 3).

11. (a) Što možemo naučiti iz izvještaja o Ezavu? (b) Zašto je Pavao spomenuo blud kad je govorio o Ezavu?

¹¹ Mogu li današnji kršćani nešto naučiti iz biblijskog izvještaja o Ezavu? Naravno da mogu. Apostol Pavao upozorio je svoje suvjernike da paze “da ne postane tko bludnik ili takav da ne cijeni ono što je sveto, poput Ezava, koji se za jedan obrok odrekao prava koja je imao kao prvorođenac” (Hebr. 12:16). To je upozorenje važno i za nas. Ne smijemo prestati cijeniti ono što je sveto jer bi nam se inače moglo dogoditi da nama ovladaju tjelesne želje i da izgubimo svoje duhovno nasljeđe. No zašto je Pavao spomenuo blud kad je govorio o Ezavu? Zato što se osoba koja razmišlja tjelesno poput Ezava lakše odriče onoga što je sveto da bi udovoljila svojim neispravnim  željama, naprimjer da bi počinila blud.

12. (a) Kako nas Sotona nastoji iskušati? (b) Koji nam biblijski primjeri mogu pomoći da donesemo ispravne odluke?

¹² Budući da služimo Jehovi, sigurno se ne izlažemo namjerno situacijama u kojima bismo mogli doći u iskušenje da počinimo nemoral. A ako nas netko pokušava navesti na grijeh, molimo se Jehovi Bogu da nam pomogne oduprijeti se iskušenju (Mat. 6:13). Mi se jako trudimo ostati vjerni Bogu u ovom izopačenom svijetu, ali Sotona stalno nastoji razoriti naš odnos s Bogom (Efež. 6:12). Đavo je bog ovog zlog svijeta i zna što žele nesavršeni ljudi, pa ih dovodi u iskušenje da zadovolje svoje neispravne želje (1. Kor. 10:8, 13). Naprimjer, zamisli da ti se pruži prilika da neku svoju želju zadovoljiš na neispravan način. Što bi učinio? Bi li poput Ezava rekao: “Daj mi to brzo!” ili bi se odupro iskušenju i pobjegao od njega, kao što je učinio Jakovljev sin Josip kad ga je Potifarova žena pokušala navesti na grijeh? (Pročitaj 1. Mojsijevu 39:10-12.)

13. (a) U kom smislu mnogi postupaju poput Josipa, dok su neki poput Ezava? (b) Što moramo činiti da ne bismo bili poput Ezava?

¹³ Mnoga naša braća i sestre našli su se u situacijama u kojima su morali odlučiti hoće li biti poput Ezava ili poput Josipa. Mnogi su postupili mudro i obradovali Jehovino srce (Izr. 27:11). No neki su reagirali kao Ezav i doveli se u opasnost da prokockaju svoje duhovno nasljeđe. Zapravo, svake godine mnogi budu ukoreni ili isključeni upravo zbog spolnih grijeha. Jako je važno pripremiti svoje srce već sada, prije nego što se nađemo u situaciji u kojoj će biti iskušana naša čestitost! (Psal. 78:8). Možemo poduzeti najmanje dva koraka koja će nas poput simboličnog bedema štititi od iskušenja i pomoći nam da donosimo mudre odluke.

14. O kojim bismo pitanjima trebali razmišljati?

¹⁴ Kao prvo, trebamo razmišljati o posljedicama svojih postupaka. Što više ljubimo Jehovu, to ćemo više cijeniti duhovno nasljeđe koje nam on daje. Uostalom, mi ne želimo povrijediti osobu koju volimo, nego se trudimo steći njenu naklonost. Zbog toga trebamo razmišljati o posljedicama grijeha, o tome koliko bismo povrijedili i sebe i druge. Trebali bismo se upitati: Kako bi moje sebično postupanje utjecalo na moj odnos s Jehovom? Kako bi moj grijeh utjecao na moju obitelj? Kako bi djelovao na braću i sestre u skupštini? Da li bih druge naveo na spoticanje? (Filip. 1:10). Mogli bismo se pitati i sljedeće: Ima li smisla nanijeti bol sebi i drugima zbog samo nekoliko trenutaka nedopuštenih užitaka? Želim li doista završiti kao Ezav i gorko plakati kad shvatim što sam učinio? (Hebr. 12:17). Budemo li razmišljali o svemu tome, lakše ćemo se držati Pavlovog upozorenja: “Mrzite zlo, držite se dobra!” (Rim. 12:9). Iskrena ljubav prema Jehovi najviše će nam pomoći da čuvamo svoje nasljeđe (Psal. 73:28).

15. Što će nam pomoći da se zaštitimo od svega što može ugroziti našu duhovnost?

¹⁵ Kao drugo, trebamo se pripremiti za iskušenja. Jehova nam na mnoge načine pomaže da se odupremo svijetu, koji nastoji ugroziti našu duhovnost.  Naprimjer, on nas potiče da proučavamo Bibliju, molimo se, idemo na sastanke i u službu propovijedanja (1. Kor. 15:58). Svaki put kad se od srca molimo Jehovi ili kad revno propovijedamo, mi učvršćujemo simboličan bedem koji nas štiti od iskušenja. (Pročitaj 1. Timoteju 6:12, 19.) O nama samima uvelike ovisi koliko ćemo se uspješno odupirati iskušenjima (Gal. 6:7). O tome govori drugo poglavlje Mudrih izreka.

16, 17. Što će nam pomoći da donosimo mudre odluke?

¹⁶ Drugo poglavlje Mudrih izreka potiče nas da se trudimo steći mudrost i razboritost. Te nam osobine omogućavaju da razlučimo što je dobro, a što zlo i da se svladavamo umjesto da ugađamo sebi. No u tome ćemo uspjeti samo ako se iskreno trudimo. U vezi s tim Biblija kaže: “Sine moj, ako primiš riječi moje i u sebi pohraniš zapovijedi moje, slušaš mudrost uhom svojim i prikloniš srce svoje k razboru, i ako prizoveš razum i zavapiš za razborom, ako sve to potražiš kao srebro i tragaš za svim tim kao za skrivenim blagom, tada ćeš razumjeti što znači imati strah pred Jehovom i znanje o Bogu naći ćeš. Jer Jehova daje mudrost, iz njegovih usta dolazi znanje i razboritost” (Izr. 2:1-6).

¹⁷ Dakle, hoćemo li steći osobine koje nam pomažu donositi mudre odluke ovisi o tome primjenjujemo li savjete iz Mudrih izreka. Iskušenjima ćemo se oduprijeti ako dopustimo da nas oblikuju Jehovini savjeti, ako se ustrajno molimo za Božje vodstvo i ako tragamo za znanjem o Bogu kao za skrivenim blagom.

18. Što trebamo činiti i zašto?

¹⁸ Jehova daje znanje, razum, razbor i mudrost onima koji se trude sve to steći. Što više tragamo za tim Božjim darovima i primjenjujemo ih u životu, to smo bliži Jehovi. A prisan odnos s Jehovom Bogom bit će nam zaštita kad se nađemo u iskušenju. Ako ostanemo bliski s Jehovom i osjećamo strahopoštovanje pred njim, to će nam pomoći da ne sagriješimo (Psal. 25:14; Jak. 4:8). Prijateljstvo s Jehovom i mudrost koju nam on daje potiču nas da donosimo odluke koje raduju njegovo srce i čuvaju naše nasljeđe.