Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

U TSIKBALIL U KUXTAL SUKUʼUNOʼOB

Tu taasajten yaʼab utsil in wuʼuyik u tʼaan Jéeoba

Tu taasajten yaʼab utsil in wuʼuyik u tʼaan Jéeoba

In taataeʼ ku yaʼalik kaʼachi: «¡Yaʼab baʼax ku kaʼansiktoʼon Noé! Letiʼeʼ tu yuʼubaj u tʼaan Jéeoba yéetel tu yaabiltaj u familia, tu láaj salvartubaʼob ka taal le Búulkabaloʼ tumen ookoʼob teʼ arcaoʼ».

LELOʼ chéen junpʼéel tiʼ le baʼaxoʼob kʼajaʼanten yoʼolal in taata, juntúul máak kabal u yóol yéetel j-meeyjil. U yaabiltmaj baʼax toj, le oʼolal ka tu yuʼubaj baʼax ku kaʼansik le Biblia tu jaʼabil 1953, tu kʼamaj. Desde teʼ kʼiinoʼ tu beetaj tuláakal utiaʼal u kaʼansiktoʼon baʼax ku kanik. Tumen católica in maamaeʼ istikyaj tu pʼatil baʼax suuk u beetik, baʼaleʼ jujunpʼíitileʼ kʼuch tu puksiʼikʼal baʼax ku kaʼansik le Bibliaoʼ.

In taata yéetel in maamaeʼ maʼ chéen chʼaʼabil úuchik u kaʼanskoʼobtoʼon baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ, tumen in maamaeʼ maʼ jach u yojel xookiʼ yéetel in taataeʼ bul kʼiin bijaʼan meyaj kʼáax. Yaan kʼiineʼ tumen jach kaʼanaʼaneʼ ku wenel tu yorail k-xook, baʼaleʼ maʼ chéen kunel chúukpajik u yóoliʼ. Tumen teen u maas nojchil u paalaloʼobeʼ kin wáantkoʼob u kaʼansoʼob in wíitsʼinoʼob, juntúul x-chʼúupal yéetel kaʼatúul xiʼipal. Ken in kaʼans in wíitsʼnoʼobeʼ k-kʼaʼajsik junpʼéel baʼax mantatsʼ ku yaʼalik in taata: Noeeʼ jach u yaabiltmaj kaʼach u familia, yéetel tu yeʼesaj tumen tu beetaj baʼax uts tu tʼaan Dios. ¡Jach uts tin tʼaan kaʼach u tsikbalil Noé! Maʼ xáanchaj ka joʼopʼ k-bin teʼ muchʼtáambaloʼob ku beetaʼal teʼ Najil Reino yaan tu kaajil Roseto degli Abruzzi (Italia), le kaajaʼ tiaʼan tu jáal u kʼáaʼnáabil Adriáticoeʼ.

Teen yéetel in maamaeʼ tu jaʼabil 1955 ka yáax binoʼon tiʼ junpʼéel asamblea, 11 jaʼaboʼob yaanten kaʼachi. Máanoʼon yóokʼol witsoʼob yéetel binoʼon tu tojil chikʼin utiaʼal k-kʼuchul tu kaajil Roma, tuʼux anchaj le asambleaoʼ. Desde teʼ kʼiinoʼ kin wilik le asambleaʼob bey junpʼéel tiʼ le baʼaxoʼob jach jatsʼuts ku beetik máaxoʼob meyajtik Diosoʼ.

Ka máan junpʼéel jaʼabeʼ okjaʼanajen, yéetel maʼ xáanchajeʼ káaj in beetik in precursorail. Ka tu tsʼáaj 17 jaʼaboʼob teneʼ tsʼaʼab in beet in precursora especialil tu kaajil Latina, junpʼéel kaaj yaan tu noojolil Roma yéetel kex 75 leguas (300 kilómetros) yanil tin wotoch. Lelaʼ maʼ jach úuchben kaajiʼ, le oʼolal mix máak ku jach chiʼichnaktal yoʼolal baʼax jeʼel u yaʼalik u maasileʼ. Teen yéetel in wéet precursoraileʼ kiʼimak k-óol k-pʼatik yaʼab jóoʼsaʼaniloʼob tiʼ le máakoʼoboʼ, baʼaleʼ teneʼ jach x-lóoʼbayanen yéetel ku taaktal in wilik in láakʼtsiloʼob. Kex beyoʼ taak in beetik kaʼach le baʼax aʼalaʼantenoʼ.

Le kʼiin ka tsʼoʼok k-beeloʼ

Ka máan kʼiineʼ túuxtaʼaben tu kaajil Milán utiaʼal in wáantaj utiaʼal u beetaʼal le asamblea internacional tu jaʼabil 1963 tu kʼaabaʼtaj «Buenas Nuevas Eternas». Teʼeloʼ múul meyajnajen yéetel yaʼab sukuʼunoʼob. Ichiloʼobeʼ tiaʼan Paolo Piccioli, juntúul táankelem ku taal tu kaajil Florencia. Tu kaʼapʼéel kʼiinil le asambleaoʼ yéetel kiʼimak óolal tu máansaj junpʼéel tsoltʼaan yaan yil yéetel le maʼ u tsʼoʼokol u beel máakoʼ. Ka tin tuklaj: «Le sukuʼunaʼ mix bikʼin u tsʼoʼokol u beel». Letiʼeʼ tu túuxtajten cartaʼob, teneʼ tin túuxtaj xan cartaʼob tiʼ. Ka t-ileʼ yaʼab tiʼ baʼax junpʼéeliliʼ bix k-tuukul: junpʼéeliliʼ baʼax taak k-beetik, k-yaabiltmaj Jéeoba yéetel k-kʼáat beet baʼax ku yaʼalik. Tsʼoʼok k-beel tu jaʼabil 1965.

TSIKBALNAJOʼON YÉETEL U NUUKTAKIL LE IGLESIAOʼ

Diez jaʼaboʼob tin beetaj in precursora regularil tu kaajil Florencia. Jatsʼuts t-ilil bix u nojochtal le múuchʼuliloʼoboʼ. Baʼaleʼ maas kiʼimakchaj k-óol ka t-ilaj bix u tsʼáaik u yóol u meyajt Dios le táankelmoʼoboʼ. Teen yéetel Paoloeʼ k-muchʼikba yéeteloʼob, k-tsikbaltik baʼaloʼob yaan yil yéetel Dios wa k-náaysik k-óol yéeteloʼob. Paoloeʼ uts tu tʼaan u kóochaʼ bola yéeteloʼob. U jaajileʼ taak in máansik kaʼach tiempo yéetel in wíicham, baʼaleʼ kin wilik kʼaʼabéet u máansik tiempo yéetel le táankelmoʼoboʼ bey xan yéetel le sukuʼunoʼob teʼ múuchʼuliloʼ.

Ken in kʼaʼajs bukaʼaj xookoʼob k-tsʼáaik kaʼacheʼ ku kiʼimaktal in wóol. Adriana, juntúul máax ku xook tin wéetel kaʼacheʼ, tu tsikbaltaj tiʼ kaʼapʼéel familia baʼax ku kanik. Le familiaʼob túunoʼ tu tʼanoʼob juntúul sacerdote utiaʼal u tsikbaloʼob tiʼ baʼaloʼob jeʼex le Trinidad yéetel le alma ku yaʼalaʼal maʼ tu kíimiloʼ. Teʼ kʼiinoʼ óoxtúul u nuuktakil le Iglesia tu muchʼuba yéeteloʼoboʼ, baʼaleʼ le j-xoknáaloʼoboʼ tu yiloʼobeʼ le baʼaxoʼob ku tsolik le óoxtúul máakoʼobaʼ maʼ tu naʼataʼal, maʼ jeʼex u tsolik le Biblia séeb u naʼataʼaloʼ. Yoʼolal leloʼ kex quince u túulal tiʼ le familiaʼobaʼ tu kʼamoʼob u jaajil.

Bejlaʼeʼ tsʼoʼok u kʼexpajal bix k-kʼaʼaytaj. Baʼaleʼ úuchjeakileʼ Paoloeʼ yaʼab u téenel tsikbalnaj yéetel sacerdoteʼob, yéetel tu kanaj baʼax jeʼel u núukiktiʼobeʼ. Juntéenjeakileʼ tsikbalnajoʼob tu táan yaʼab máakoʼob maʼ j-Jaajkunajoʼobiʼ. Séeb chíikpajik yaan máaxoʼob aʼalaʼan ka u beetoʼob kʼáatchiʼob chéen utiaʼal u pʼaʼatal kʼaasil le j-Jaajkunajoʼoboʼ. Baʼaleʼ kʼexpaji tumen juntúul máakeʼ tu kʼáataj wa maʼalob ka táakpajak le Iglesia tiʼ política, jeʼex suuk u beetkoʼ. Le sacerdoteʼoboʼ pʼáat maʼ tu kaxtik baʼax u yaʼaloʼob. Baʼaleʼ chéen ka jáan bin le corrienteoʼ ka xuʼul le tsikbaloʼ. Ka máan kʼiineʼ t-ojéelteʼ le sacerdoteʼoboʼ u chʼaʼtukultmaj u xotʼkoʼob le corriente wa ku yilkoʼob maʼ tu jóokʼol le muchʼtáambal jeʼex u tukultmoʼoboʼ.

ULÁAKʼ MEYAJOʼOB TSʼAʼABTOʼON

Ka tu chukaj diez jaʼaboʼob tsʼoʼokok k-beeleʼ kʼáataʼabtoʼon wa jeʼel k-beetik k-circuitoileʼ. Talamchaj k-kʼamik tumen Paoloeʼ yaan junpʼéel maʼalob meyaj tiʼ. Baʼaleʼ ka tsʼoʼok k-payalchiʼ yéetel k-tuklik tubeeleʼ t-aʼalaj jeʼeleʼ. Kiʼimak k-óol k-antal yéetel le familiaʼob kʼamkoʼon tu yotochoʼoboʼ. U suukileʼ de áakʼabeʼ k-xook yéeteloʼob yéetel ken tsʼoʼokkeʼ Paoloeʼ ku yáantik le mejen paalal u beet u tareaʼoboʼ, maases de matemáticas. Paoloeʼ uts tu tʼaan u xook kaʼachi, yéetel kiʼimak u yóol u tsikbaltik baʼax ku xokik utiaʼal u líiʼsik u yóol u maasil. U suukileʼ utiaʼal luneseʼ k-kʼaʼaytaj teʼ kaajoʼob tuʼux minaʼan j-Jaajkunajoʼoboʼ yéetel k-invitartik le máakoʼob utiaʼal junpʼéel tsoltʼaan kun máansbil de áakʼaboʼ.

Kiʼimak k-óol k-antal kaʼach yéetel le táankelmoʼoboʼ, Paoloeʼ uts tu tʼaan u kóochaʼ bola yéeteloʼob

Kaʼapʼéel jaʼab joʼopʼok k-beetik k-circuitoileʼ, invitartaʼaboʼon meyaj tu Betelil Roma. Paoloeʼ meyajnaj teʼ Departamento tiʼ Asuntos Legalesoʼ, teneʼ tuʼux ku kʼaʼamal u solicitud máaxoʼob taak u kʼamkoʼob revistaʼob. Kex talamchaj k-suuktaleʼ, t-chʼaʼtuklaj k-uʼuyik tʼaan. Jach jatsʼuts t-ilil bix binik u nojochtal u najil Betel yéetel bix binik u yaʼabtal u j-jaajkunajoʼob Jéeoba tu luʼumil Italia. Tsʼoʼoleʼ teʼ kʼiinoʼoboʼ kʼaʼam u j-jaajkunajoʼob Jéeoba tumen le gobiernooʼ. Jach kiʼimak k-óol kaʼach k-meyaj tu najil Betel.

Paoloeʼ uts tu tʼaan kaʼach le meyaj ku beetik Beteloʼ

Teʼ jaʼaboʼob xanoʼ tu luʼumil Italiaeʼ u j-jaajkunajoʼob Jéeobaeʼ tu yeʼesoʼob maʼ tu kʼamkoʼob kʼiʼikʼ. Tu káajbal u jaʼabiloʼob 1980, beetaʼab junpʼéel juicio jach úuch tʼaan tu yoʼolal. Taʼak u pool juntúul sukuʼun yéetel u yatan tumen tu chaʼajoʼob bin u kíimil juntúul u hijaʼob. Kex u jaajileʼ kíim yoʼolal junpʼéel nojoch kʼojaʼanil ku yantal tu kʼiʼikʼel máak, lelaʼ ku tsaʼayal tiʼ yaʼab máaxoʼob kajaʼanoʼob tu bandail le mediterraneooʼ. Yaʼab betelitaʼob múul meyajnajoʼob yéetel le abogadoʼob áantik le sukuʼun yéetel u yatanoʼ. Junpʼéel tratado yéetel junpʼéel ¡Despertad! beetaʼab utiaʼal u yaʼalik baʼax ku yúuchleʼ tu yeʼesaj u jaajil yéetel tu tsolaj baʼax ku yaʼalik le Biblia yoʼolal le kʼiʼikʼoʼ. Teʼ kʼiinoʼoboʼ Paoloeʼ ku meyaj tak dieciséis horaʼob sáamsamal, teneʼ kin beetik kaʼach tuláakal utiaʼal in wáantik u beet le meyajoʼob yaantiʼoʼ.

KAʼA KʼEXPAJ K-KUXTAL

Veinte jaʼaboʼob tsʼoʼokok k-beeleʼ úuch junpʼéel baʼax maʼ táan k-páaʼtikiʼ. Ka tin waʼalaj tiʼ Paolo bey in wóol embarazadaeneʼ, tiʼ letiʼeʼ yaan 49 jaʼaboʼob yéetel tiʼ teneʼ 41. Teʼ kʼiinoʼ tu tsʼíibtaj tu diario: «Payalchiʼ: [Jéeoba] wa tu jaajileʼ, áantoʼon utiaʼal maʼ u xuʼulul k-tsʼáaik k-óol k-meyajtech [...] yéetel utiaʼal k-beetikba maʼalob taatatsil. Áanten in beet kex junpʼíit tiʼ le bukaʼaj baʼaxoʼob in waʼalmaj desde teʼ plataforma ichil le treinta jaʼaboʼob tsʼoʼok u máanoʼ». Yoʼolal baʼax úucheʼ tin wilaj núukaʼab k-payalchiʼob.

Ka síij Ilariaeʼ jach kʼexpaj k-kuxtal. U jaajileʼ yaan kʼiineʼ lúub k-óol, le oʼolal tuukulnajoʼon tiʼ baʼax ku yaʼalik Proverbios 24:10: «Wa ku lúubul a wóol le ken a wilaba ich talamileʼ, ku yúuchul tumen junpʼíit a muukʼ». Baʼaleʼ k-múul áantikba, tumen k-ojel jach kʼaʼanaʼan k-paklan líiʼsik k-óol.

Ilariaeʼ ku yaʼalikeʼ jach kiʼimak u yóol úuchik u líiʼsaʼal tumen kaʼatúul máax u tsʼaamaj u yóol u meyajtoʼob Dios. Mix juntéen tu yuʼubaj pʼataʼan tu juunal, líikʼ jeʼex u maasil paalaleʼ. De kʼiineʼ teen kanáantik yéetel ken suunak Paolo de áakʼabeʼ ku báaxal yéetel, tsʼoʼoleʼ ku yáantik u beet u tarea. Ku beetik kex yaan meyaj u beete, kex ka tsʼoʼokok láas dos wa láas tres u sáastal. Ilariaeʼ mantatsʼ ku yaʼalik kaʼachi: «In maas maʼalob amigoeʼ in papá».

U jaajileʼ t-áantaj mantatsʼ utiaʼal u meyajtik Dios, yaan kʼiineʼ anchaj k-tojkíintik baʼax ku beetik. Juntéenjeakil táan u báaxal yéetel u amigaeʼ tu beetaj junpʼéel baʼax maʼ maʼalobiʼ. T-tsolaj tiʼ yéetel le Biblia baʼaxten maʼ maʼalob baʼax tu beetiʼ yéetel t-táan anchaj u kʼáatik perdón tiʼ u amiga.

Letiʼeʼ ku tsʼáaik u diosboʼotikil tumen u taataʼobeʼ kiʼimak u yóol u meyajtikoʼob Dios. Bejlaʼa tsʼokaʼan u beeleʼ maas ku naʼatik baʼaxten unaj u yuʼubik u tʼaan Jéeoba yéetel u chaʼik u nuʼuktaʼal.

TU YUʼUBAJ TʼAAN KEX MUʼYAJNAJI

Tu jaʼabil 2008, Paoloeʼ tu yojéeltaj yaan cáncer tiʼ. Tu káajbaleʼ bey yaan u maʼalobtaleʼ. Letiʼeʼ maʼ lúub u yóoliʼ yéetel ku líiʼsik in wóol. Binoʼon tu yiknal le maas maʼalob doctoroʼob utiaʼal u tsʼaʼakaloʼ. Paolo, teen yéetel Ilariaeʼ k-sen payalchiʼ tiʼ Jéeoba utiaʼal u yáantkoʼon k-aktáant jeʼel baʼaxakeʼ. Kex beyoʼ ka kíim tu jaʼabil 2010, jach yaachaj in wóol. Kex muʼukʼaʼan yéetel kex jach yaan u páajtalil kaʼacheʼ tin wilaj bix u bin u maas kʼojaʼantal. Baʼaleʼ ku líikʼil in wóol ken in kʼaʼajs le bukaʼaj baʼaloʼob t-múul beetaj ichil le cuarenticinco jaʼaboʼob tsʼokaʼan k-beeloʼ. T-tsʼáaj u maas maʼalobil tiʼ Jéeoba, yéetel in wojel maʼ kun saʼatal u yich le meyaj t-beetoʼ. Kin tsʼíiboltik u béeytal baʼax ku yaʼalik Juan 5:28 yéetel 29 utiaʼal in kʼamik Paolo ken kaʼa kuxlak.

«Kin wuʼuyik láayliʼ uts tin wich u tsikbalil Noé jeʼex tin chan paaliloʼ. Láayliʼ in chʼaʼtukultmaj in beetik baʼax ku yaʼalik Jéeobaeʼ»

Kin wuʼuyik láayliʼ uts tin wich u tsikbalil Noé jeʼex tin chan paaliloʼ. Láayliʼ in chʼaʼtukultmaj in beetik baʼax ku yaʼalik Jéeoba, kex jeʼel baʼaxak ka u kʼáatteneʼ. In wojel jeʼel baʼaxak ka in aktáant yéetel jeʼel baʼaxak ka in peʼerteʼ mix baʼal tu táan le utsiloʼob ku tsʼáaiktoʼon Diosoʼ. Yoʼolal baʼax uchaʼanteneʼ in wojel u yuʼubaʼal u tʼaan Jéeobaeʼ maʼ chéen kuneliʼ.