Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Jehovah Cinge Yot Dok Bene Niang

Jehovah Cinge Yot Dok Bene Niang

“Rwot [Jehovah] ber bot dano ducu, dok kica make i kom gin ducu ma en oketo.”​—JAB. 145:9.

1, 2. Lurem Jehovah gibibedo ki kare me timo gin ango?

 LAMINWA mo ma nyinge Monika owacci “dong warii i nyomwa pi mwaki 35. Wan ki cwara wangene maber adada. Ento, i nge mwaki magi ducu, ngat acel acel pud tye ka pwonyo jami mogo madok i kom lawote ma onongo pe wangeyo con!” Labongo akalakala, man bene timme i nyom mapol ki lirem bene.

2 Wamaro medo ngecwa i kom jo ma wamarogi. Ki lok ada, dongo liremwa ki Jehovah pire tek kato dongo lirem ki ngati mo mukene. Pe wabingeyo jami ducu ma myero wange madok i kome. (Rom. 11:33) Wabibedo ki kare ki dok yomcwiny me dongo pwocwa pi kit pa Jehovah pi naka.​—Latit. 3:11.

3. Gin ango ma wabineno i pwony man?

3 Pwony mukato-ni okonyowa me dongo pwocwa pi kit pa Jehovah me bedo ngat ma lok kwede yot ki dok ngat ma pe poko kin dano. Kong dok wanenu kit pa Jehovah aryo mukene ma miyo wamare​—bedo ngat ma cinge yot ki dok ngat ma niang. I timo man, wabingeyo maber adada ni “Rwot [Jehovah] ber bot dano ducu, dok kica make i kom gin ducu ma en oketo.”​—Jab. 145:9.

JEHOVAH CINGE YOT

4. Te lokke ngo me bedo ngat ma cinge yot?

4 Te lokke ngo me bedo ngat ma cinge yot? Wanongo lagamme i lok pa Yecu ma kicoyo i Tic pa Lukwena 20:35: “Yomcwiny madwong tye i miino loyo i gamo, Baibul pa Katoli.” Ki lok man, Yecu otito gin ma ngat ma cinge yot timo. Ngat ma cinge yot miyo labongo dic cawane, kerone, kacel ki jamine me konyo jo mukene​—dok timo man ki yomcwiny. Ki lok ada, bedo ngat ma cinge yot pe nen i kit ma mic moni dit kwede, ento cung i kom cwiny ma ngat moni omiyo kwede. (Kwan 2 Jo Korint 9:7.) Pe tye ngat mo ma cinge yot makato Lubangawa, Jehovah.

5. I yo ango ma Jehovah nyuto kwede ni cinge yot?

5 Jehovah nyuto ni cinge yot nining? En miyo ki dano ducu jami ma gimito, kadi wa jo ma pud peya giwore. I ada, “Rwot [Jehovah] ber bot dano ducu. En “miyo cengnge tuc bot jo maraco ki jo mabeco bene, dok miyo kot cwer bot dano ma kitgi atir, ki bot jo ma pe kitgi atir bene.” (Mat. 5:45) Meno aye gin mumiyo lakwena Paulo, i kare ma tye ka lok ki jo ma pe luye, owacci Jehovah “otimowu ber kun cwalo botwu kot mucwer ki i polo, dok miyowu kit cam mapatpat macek ka karegi oromo ma miyo wuyeng ki cam, cwinywu bene bedo yom.” (Tic 14:17) Man nyuto ka maleng ni, Jehovah cinge yot bot dano ducu​—Luka 6:35.

6, 7. (a) Jehovah cwinye yom me miyo jami ma mitte tutwalle bot jo mene? (b) Mi lapor ma nyuto kit ma Jehovah cinge yot kwede bot luticce ma gin lugen.

6 Jehovah cwinye yom tutwalle me miyo jami ma luticce ma lugen gimito. Kabaka Daudi ocoyo ni: “Yam abedo latin, ento man dong adit; pud peya aneno gibwoto dano ma kite atir, kadi ki litinone bene pe aneno ka gilego kwon alega.” (Jab. 37:25) Lukricitayo mapol ma gin lugen dong guneno i kwogi kit ma Jehovah cinge yot kwede. Nen kong labol man.

7 Mwaki mogo mukato angec, laminwa mo ma nyinge Nancy ma tye painia onongo tye i peko mo mudiye adada. Nancy owacci “onongo amito dolla 66 me culo pi ot ma apango, ma onongo dong kimito orwone.” En omedo ni, “Onongo pe angeyo kit ma myero anong ki cente man. Alego pi peko man, ci aa acito ka ticca i otel. Onongo ape ki gen mo keken me nongo cente mapol ma kimiyo me pwoc i otyeno pien pol kare dano nongo pe gidwong i nino meno. Obedo me ur bota pien i otyeno meno, kactoma mapol gubino. I nge tyeko tic, ma dong akwano cente mogo me pwoc ma kimina, anongo ni tye dolla 66.” Nancy pe tye ki akalakala ni Jehovah kara cinge yot adada, dok omine gin ma onongo en mito kikome.​—Mat. 6:33.

8. Mic ango ma pud dong ber loyo ma Jehovah omiyo?

8 Jehovah omiyo bot dano ducu mic ma pud dong ber loyo. Man obedo gin ango? Ginkok pa Wode. Yecu owaco ni: “Lubanga con omaro lobo kumeno, omiyo iye Wode acel keken, wek dano ducu ma ye en owek to, ento obed ki kwo ma pe tum.” (Jon 3:16) I lokke ni, “lobo” cung pi dano. Ada, mic pa Jehovah tye pi dano ducu ma giye. Jo ma giketo niyegi i kom Yecu gibibedo ki kwo ma pe tum! (Jon 10:10) Ada, pe tye gin mo mukene makato man ma nyuto ni Jehovah cinge yot.

LUB LANEN PA JEHOVAH I BEDO NGAT MA CINGE YOT

9. Watwero lubo lanen pa Jehovah i bedo ngat ma cinge yot nining?

9 Watwero lubo lanen pa Jehovah i bedo ngat ma cinge yot nining? Jehovah “miyowa jami ducu mabup ma yomo cwinywa”; pi meno, wan bene myero wabed ‘atera me poko jami’ bot jo mukene wek cwinygi obed yom. (1 Tem. 6:17-19) Cwinywa yom me tic ki jamiwa me miyo mot bot jo ma wamarogi ki me konyo lucan. (Kwan Nwoyo Cik 15:7.) Gin ango ma twero konyowa wek wiwa pe owil me bedo jo ma cinggi yot? Lukricitayo mukene gukwanyo yo man: Ka ce kiminigi mot, gin dok giyenyo ngat mo ma myero gimi mot meno bote. Kacokke pa Lukricitayo tye ki omege ki lumege ma gidongo cwiny me bedo jo ma cinggi yot.

Kicuko cwiny Luicrael me lubo lanen pa Jehovah i bedo jo ma cinggi yot. (Nen paragraf me 9)

10. Yo mene ma pud dong ber loyo me nyuto ni cingwa yot?

10 Lokwa kacel ki ticwa gitye yo acel ma pud dong ber loyo me nyuto ni cingwa yot. Watwero timo man nining? Ka watiyo ki cawawa kacel ki kerowa me konyo ki dok cuko cwiny jo mukene. (Gal. 6:10) Wek wange ka ce watye ka timo man, waromo penye kekenwa ni: ‘Tika anyuto ni atye atera me winyo lok pa jo mukene? Ka ngat mo openya ni akonye ki tic mo, tika aye me timone ka ce atye ki kare? Awene ma agiko miyo iye pwoc ma a ki i cwinya bot dano me ot moni nyo laye lawota? Ka wapwonyo kit me ‘miyo jami,’ ci wabibedo labongo akalakala mo keken ni wabinyikke cok bot Jehovah ki luremwa.​—Luka 6:38; Car. 19:17.

11. I yo mene ma watwero nyutone bot Jehovah ni cingwa yot?

11 Cingwa twero bedo yot bot Jehovah bene. Ginacoya cuko cwinywa ni: “Wor Rwot [Jehovah] ki lonyoni ma itye kwede ducu.” (Car. 3:9) ‘Lonyo’ magi kwako cawawa, kerowa, kacel ki jami ma watye kwede, ma watwero tic kwedgi i ticwa pi Lubanga. Kadi wa lutino matino bene gitwero pwonye me bedo jo ma cinggi yot bot Jehovah. Wego mo ma nyinge Jason owacci: “Ka wamiyo mot i Ot me Ker macalo jo me ot, wamiyo cente bot lutinowa wek gubol i canduk me bolo mot, gin gimaro timo man adada pien ka gibolo cente i canduk me bolo mot, ci nongo gitye ka ‘miyone bot Jehovah.’” Lutino ma ginongo yomcwiny i miyo mot bot Jehovah ka pud gitino, pol kare gimedde ki bedo jo ma cinggi yot wa i kare me ditogi.​—Car. 22:6.

JEHOVAH NIANG

12. Te lokke ngo me bedo ngat ma niang?

12 Kit Jehovah mukene maber adada en aye ni en nyuto niango. Te lokke ngo me bedo ngat ma niang? (Tito 3:1, 2, NW.) Ngat ma niang pe bedo ka cere kare ducu me lubo ciko mo-ni. En pe diyo dano me timo jami kit ma ewaco kwede dok bene pe ger. Ma ka meno, en temme me tero jo mukene i yo me kica, kun bene niang ka ma kerogi gik iye. En tye atera me winyo lok pa jo mukene, dok ye lubo tamgi nyo loko mitine ka pore.

13, 14. (a) Jehovah nyuto nining ni en ngat ma niang? (b) Ngo ma watwero pwonyone ki kit ma Jehovah otero ki Lot ma onyuto niangone?

13 Jehovah nyuto nining ni en ngat ma niang? En paro pi kit ma luticce giwinyo kwede, ki bene pol kare ye cobo kwacgi. Me lapore, tam kong i kom kit ma Jehovah otero kwede Lot, laco ma kite atir. I kare ma Jehovah omoko tamme me tyeko gang me Codom ki Gomora, en owaco bot Lot atir ni oring olar godi. Pi tyen lok mo ma pe wangeyo, Lot obako doge bot Jehovah me yene me ringo ka mukene. Tam kong i kom lok meno​—Lot openyo Jehovah ni olok tamme!​—Kwan Acakki 19:17-20.

14 Twero bedo yot ki ngat mo keken me ngolo kop i wi Lot ni en pe wor. Ki lok ada, Jehovah onongo twero gwoko Lot ka mo keken, pi man Lot onongo pe tye ki tyen lok me bedo ki lworo. Kadi bed kumeno, Lot onongo pud lwor ci Jehovah oworo tamme dok otimo mitine. En oye ni Lot oring i gang ma onongo En mito tyekone woko. (Kwan Acakki 19:21, 22.) Man nyuto ka maleng ni Jehovah pe lagingi. En dano ma niang.

15, 16. Cik ma Kimiyo bot Moses nyuto nining ni Jehovah niang? (Nen cal ma i pot karatac 13)

15 Nen kong labol mukene ma cimo ni Jehovah niang kit ma kinyuto kwede i Cik ma Kimiyo bot Moses. Ka Laicrael mo onongo lacan adada ma pe twero miyo latin romo nyo dyel macalo gityer, en onongo twero miyo amam nyo akuri aryo. Ento ka Laicrael onongo lacan adada ma pe romo miyo amam aryo kono? Pi meno, Jehovah onongo ye ni Laicrael-li omi moko matidi. Ento bene, nen kong lok man ma pire onongo tek-ki: Pe onongo kimito moko mo keken, ento “moko mapwot,” ma onongo kigwoko pi welle. (Acak. 18:6) Pingo man pire tek?​—Kwan Lulevi 5:7, 11.

16 Keto kong ni in Laicrael ma lacan adada. Ka i o ka tyero tyer-ri i keno tyer ki moko matidi mo, ci ineno Luicrael ma gulony gitye ka kelo twoni. Lewic twero maki pi moko matidi ma nen calo gin ma konye pe-ni. Ento wii po ni i wang Jehovah, gityer-ri pire tek. Pingo? Pi gin acel, Jehovah mito ni moko meno obed mapwot. Bedo calo iwacci Jehovah onongo tye ka waco ki Luicrael ma lucan ni: ‘Angeyo ni in pe itwero miyo gityer calo jo mukene, ento bene angeyo ni itye ka miya gin maber loyo ma itye kwede.’ Ki lok ada, Jehovah nyuto niang kun neno ka ma kero pa luticce gik iye.​—Jab. 103:14.

17. Itwero bedo labongo akalakala ni Jehovah cwinye yom ka watimo gin ango?

17 Ngeyo ni Jehovah cwinye yom ka watiyo pire ki cwinywa ducu cuko cwinywa adada pien en niang. (Kol. 3:23) Lamego mo muteggi ma nyinge Constance ma a ki i lobo Italy owaco ni: “Lok ki jo mukene i kom Lacwecwa obedo gin ma pud dong amaro adada. Meno aye gin mumiyo amedde ki tito kwena ki pwonyo lutino kwan me Baibul. I kine mukene cwinya cwer pien pe dong atwero tic kit ma onongo atiyo kwede pi lit koma. Ento angeyo ni Jehovah niang ka ma kerona gik iye ki bene ni en mara dok pwoyo gin ma aromo timone.”

LUB LANEN PA JEHOVAH I BEDO NGAT MA NIANG

18. I yo acel mene ma lunyodo gitwero lubo kwede lanen pa Jehovah?

18 Watwero lubo lanen pa Jehovah nining i bedo ngat ma niang? Tam doki i kom kit ma Jehovah otero kwede Lot. Jehovah aye onongo tye ki twero; ento en owinyo ka Lot tito tam ma i cwinye. Lubanga oye kwac pa Lot. Ka in lanyodo, tika itwero lubo lanen pa Jehovah? Tika itwero winyo kwac pa lutino-ni, wek ka pore itim gin ma gimito? Ma lubbe ki man, Wi Lubele me Sektemba 1, 2007, otito ni lunyodo mogo gitwero lwongo lutinogi ka gimito moko cik mogo me ot wek gin bene gumi tamgi. Me lapore, lunyodo gitwero moko cawa ma lutinogi myero gudwog kwede gang pien gitye ki twero me timone. Kadi bed kumeno, lunyodo ma Lukricitayo gitwero winyo tam pa lutinogi ma lubbe ki cawa ma gimito mokone. I kine mukene, lunyodo mogo giyero me timo alokaloka i cawa ma dong gumoko ka pore. Lunyodo ginongo ni ka giwinyo tam pa lutinogi ma lubbe ki cik mogo me ot, lutinogi pol kare giniang dok ginongo yot me lubone.

19. Luelda gitwero lubo lanen pa Jehovah nining i nyuto niango?

19 Luelda me kacokke gitemme me lubo lanen pa Jehovah ka giniang ka ma kero pa luye luwotgi gik iye. Po ni Jehovah bene oneno gityer pa Luicrael ma gin lucan ni pire tek. I yo acel-li bene, omege ki lumege mogo gitero cawa manok keken i ticwa me pwony, gwok nyo pi lit komgi nyo dong guti woko. Ka utmege magi cwinygi tur pi goro ma gitye kwede-ni kono? Luelda gitwero cuko cwinygi ni Jehovah pud marogi pi tic ma gitye ka timone ki cwinygi ducu-ni.​—Mar. 12:41-44.

20. Tika bedo ngat ma niang te lokke ni kwero tiyo tic pi Jehovah kun kerowa romo? Tit kong.

20 Ki lok ada, pe wamito ni wanywen bedo ngat ma niang ki kwero tiyo tic pi Jehovah kun kerowa romo pien wanongo ni diyowa. (Mat. 16:22) Pe wamito ni watim tic manok keken kun nongo watwero tiyo tic mapol. Ma ka meno, wan ducu myero ‘waket tek’ me teno kor ticwa me Ker-ri. (Luka 13:24) Ki lok ada, omyero watim jami aryo magi. Mukwongo, omyero watute ki kerowa ducu me tic pi Jehovah. Kitungcel bene, wiwa myero opo ni Jehovah pe penyowa me timo jami makato kerowa. Ka watimo jami ma kero twero, ci wabedo labongo akalakala ni cwinye bibedo yom iye. Tika pe yomo cwinywa me tic pi Lubanga ma pwoyowa ki dok bene niang ka ma kerowa gik iye? I pwony ma lubo man, wabinyamo kit aryo mukene pa Jehovah ma wamaro.​—Jab. 73:28.

“Wor Rwot [Jehovah] ki lonyoni ma itye kwede ducu.”​—Car. 3:9 (Nen paragraf me 11)

“Tic mo keken ma wutiyo, wuti maber ki cwinywu ducu.”​—Kol. 3:23 (Nen paragraf me 17)

“Wor Rwot [Jehovah] ki lonyoni ma itye kwede ducu.”​—Car. 3:9 (Nen paragraf me 11)