Skip to content

Al lo konteni

Apresye zenerozite ek latitid rezonnab Zeova

Apresye zenerozite ek latitid rezonnab Zeova

Apresye zenerozite ek latitid rezonnab Zeova

“Zeova i bon avek tou dimoun, e i demontre mizerikord dan tou sa ki i fer.”​—PS. 145:9.

KI MANNYER OU POU EKSPLIKE?

Ki sa de kalite atiran Zeova ki kapab fer nou ogmant nou lapresyasyon pour li?

Ki mannyer nou kapab imit zenerozite Zeova?

Dan ki fason nou kapab rezonnab parey Zeova?

1, 2. Ki loportinite bann zanmi Zeova i annan?

EN KRETYEN ki apel Monika i dir: “I fer pros 35 an depi ki nou’n marye nou de mon msye e nou konn kanmarad vreman byen. Me, menm apre tou sa lannen maryaz, nou touzour pe aprann keksoz ki nou pa ti zanmen konnen lo kanmarad!” San dout, sa i osi le ka dan bokou maryaz ek lanmitye.

2 Nou anvi konn pli byen bann dimoun ki nou kontan. Me parmi tou sa lanmitye ki nou kapab devlope, nou lanmitye avek Zeova i sa enn pli enportan. Nou pa pou zanmen konn tou lo li. (Rom. 11:33) Me, nou pou annan sa loportinite ek lazwa pour ogmant nou lapresyasyon pour bann kalite Zeova pour leternite.​—Ekle. 3:11.

3. Ki nou pou egzaminen dan sa lartik?

3 Lartik presedan in ed nou ogmant nou lapresyasyon pour bann kalite Zeova, par egzanp i abordab e pa fer lapliferans. Aprezan, annou egzamin de lezot kalite atiran Zeova, sa i son zenerozite ek son latitid rezonnab. Par fer sa, nou pou kapab konpran pli byen ankor ki “Zeova i bon avek tou dimoun, e i demontre mizerikord dan tou sa ki i fer.”​—Ps. 145:9.

ZEOVA I ZENERE

4. Ki si sa vre zenerozite?

4 Ki savedir zenere? Larepons i ganny trouve dan sa parol ki Zezi ti dir dan Akt 20:35: “I annan plis lazwa pour donnen ki pour resevwar.” Atraver sa senp parol, Zezi i montre nou ki si sa vre zenerozite. En dimoun zenere i kontan pour donn son letan, lenerzi ek resours pour byennet lezot. Definitivman, zenerozite pa ganny mezire par groser en kado, me par motivasyon sa enn ki’n donn sa kado. (Lir 2 Korentyen 9:7.) Napa personn ki pli zenere ki Zeova nou “Bondye ere.”​—1 Tim. 1:11NW.

5. Dan ki fason Zeova i demontre zenerozite?

5 Ki mannyer Zeova i demontre zenerozite? I donn sak imen sa ki zot bezwen, menm bann ki pa ankor vin son serviter. Vreman, “Zeova i bon avek tou dimoun.” I “fer leve son soley lo bann ki move parey lo bann ki bon, e i fer tonbe lapli lo bann ki fer dibyen parey lo bann ki fer dimal.” (Mat. 5:45) I pour sa rezon ki ler zapot Pol ti pe koz avek bann non krwayan, i ti kapab dir ki Zeova in fer dibyen, “i’n donn zot son lapli sorti dan lesyel, ek bann rekolt, sakenn dan son sezon. I’n donn zot osi manze e i’n ranpli zot leker avek lazwa.” (Akt 14:17) I kler alor ki Zeova i zenere avek tou dimoun.​—Lik 6:35.

6, 7. (a) Lekel ki Zeova i sirtou kontan pour pran swen avek? (b) Donn en legzanp pour montre ki mannyer Zeova i pran swen avek bezwen son adorater fidel.

6 Zeova i vreman kontan pour donn son bann adorater fidel sa ki zot bezwen. Lerwa David ti dir: “Mon ti en zenn onm e la mon’n vin vye e pourtan mon pa’n vwar okenn dimoun drwat ganny abandonnen konpletman, ni menm son desandans pe rod dipen.” (Ps. 37:25) En kantite Kretyen fidel in pas atraver menm leksperyans kot Zeova in pran swen avek zot. Annou vwar en legzanp.

7 Detrwa lannen pase, Nancy, en serviter a plen tan ti pas dan en sityasyon difisil. I rapel: “Mon ti bezwen 66 dolar pour pey sa landrwa kot mon ti pe lwe, e mon ti pou bezwen fer li son lannmen. Mon pa ti konnen konman pour ganny sa larzan. Mon ti priy Zeova konsernan sa problenm, apre mon ti al mon travay dan restoran. Mon pa ti ekspekte resevwar okenn tips sa zour swar akoz i ti en zour dan lasemenn kot ti napa bokou kliyan. Mon ti sirprann akoz sa zour en kantite kliyan ti vin restoran. Ler mon ti fini travay, mon ti kont sa bann tips ki mon ti’n gannyen, i ti ariv 66 dolar.” Nancy i asire ki se Zeova ki ti’n donn li zis sa ki i ti bezwen.​—Mat. 6:33.

8. Ki sa pli gro kado Zeova in donnen avek zenerozite?

8 Tou dimoun i kapab benefisye avek sa pli gro kado ki Zeova in donn avek zenerozite. Kwa sa? Sa i sakrifis son Garson. Zezi ti dir: “Bondye in telman kontan lemonn ki i’n donn son sel Garson, pour ki nenport ki, ki krwar dan li, pa pou mor, me i a ganny lavi eternel.” (Zan 3:16) Dan sa konteks, sa mo “lemonn” pe refer avek tou dimoun. Wi, tou sa ki anvi kado Zeova i lib pour aksepte li. Tou sa ki annan lafwa dan Zezi pou ganny lavi eternel. (Zan 10:10) Anfet, eski i annan en pli bon fason ankor ki montre ki Zeova i zenere?

IMIT ZENEROZITE ZEOVA

9. Ki mannyer nou kapab imit zenerozite Zeova?

9 Ki mannyer nou kapab imit zenerozite Zeova? Zeova “ki donn nou tou keksoz an labondans pour nou zouir,” alor nou devret “pare pour partaz” avek lezot, e sa pou kontribye pour fer zot zwaye. (1 Tim. 6:17-19, nou ki’n met an italik.) Nou kontan pour servi nou larzan pour donn kado dimoun ki nou kontan ouswa ed sa bann ki dan bezwen. (Lir Deterononm 15:7. *) Kwa ki kapab ed nou pour toultan demontre zenerozite? Pour fer sa, serten Kretyen i pran sa pa pratik: Sak fwa ki zot resevwar en kado, zot rod loportinite pour fer kado en lot dimoun. I annan en kantite frer ek ser dan kongregasyon ki annan sa leta lespri zenere.

10. Dan ki fason nou kapab demontre zenerozite?

10 Sa pli bon fason pour demontre zenerozite i par nou parol ek aksyon. Ki mannyer nou kapab fer sa? Ler nou servi nou letan ek lenerzi pour ed e ankouraz lezot. (Gal. 6:10) Pour konnen ki mannyer nou pe fer dan sa domenn, nou kapab demann nou lekor sa bann kestyon: ‘Eski lezot i santi ki mon pare pour ed e ekout zot? Si en dimoun i demann mwan pour ed li avek en proze oubyen rann li en pti servis, eski mon dir wi ler i posib pour mwan fer li? Ki dernyen fwa mon’n felisit senserman en manm mon fanmir oubyen en konpanyon Kretyen?’ Si nou kontan “donnen,” nou asire ki nou pou vin pli pros, pa zis avek Zeova me osi avek nou bann zanmi.​—Lik 6:38; Prov. 19:17.

11. Ki serten fason nou kapab demontre zenerozite anver Zeova?

11 Nou kapab demontre zenerozite menm anver Zeova. Labib i dir: “Onor Zeova avek ou bann keksoz valer.” (Prov. 3:9) Bann “keksoz valer” ki nou kapab donnen volonterman dan son servis i enkli nou letan, lenerzi ek resours. Menm bann zanfan i kapab aprann pour demontre zenerozite anver Zeova. En papa ki apel Jason i dir: “Ler nou fanmir i fer kontribisyon kot Lasal Rwayonm, se nou zanfan ki met sa larzan dan bwat. Zot kontan pour fer li akoz zot santi ki zot pe ‘donn en keksoz avek Zeova.’” Bann zanfan ki kontan donn Zeova ler zot ankor pti pou kontinyen demontre zenerozite ler zot vin adilt.​—Prov. 22:6.

ZEOVA I REZONNAB

12. Ki savedir rezonnab?

12 En lot kalite atiran Zeova se ki i rezonnab. Ki savedir rezonnab? Dan langaz orizinal, sa mo ki souvan ganny tradwir “rezonnab” dan New World Translation i literalman vedir “sede.” (Tit 3:1, 2, not.) En dimoun rezonnab pa touzour ensiste pour swiv en lareg, i pa tro strik, sever, ni otoriter. O kontrer, i fer zefor pour azir dan en fason zantiy avek lezot, par pran an konsiderasyon zot sirkonstans. I pare pour ekout lezot, e kan i apropriye, i pare pour sede e fer bann azisteman neseser.

13, 14. (a) Ki mannyer Zeova i montre ki i rezonnab? (b) Ki nou aprann avek lafason ki Zeova ti rezonnab anver Lot?

13 Ki mannyer Zeova i montre ki i rezonnab? I pran aker santiman son bann serviter e souvan i satisfer zot demann. Par egzanp, annou vwar ki mannyer Zeova ti azir anver Lot, en zonm zis. Ler Zeova ti’n fini deside ki i ti pou detri lavil Sodonm ek Gomor, i ti donn Lot bann lenstriksyon byen kler pour sov dan montanny. Me pour en rezon ou en lot, Lot ti sipliy Zeova pour donn li permisyon pour sov en lot landrwa. Zis mazin sa, Lot ti demann Zeova pour sanz Son lenstriksyon!​—Lir Zenez 19:17-20. *

14 Petet i fasil pour serten dir ki Lot ti en dimoun feb oubyen dezobeisan. Apre tou, Zeova ti pou’n sirman kapab sov Lot nenport landrwa ki i ti ete. Anfet, Lot ti napa okenn rezon pour per. Toudmenm, Lot ti per e sa ti son santiman, e Zeova ti pare pour sede pour akonplir son demann. I ti les Lot sov dan en lavil ki I ti annan lentansyon detri. (Lir Zenez 19:21, 22. *) Sa i montre nou klerman ki Zeova pa ni sever ni strik. I pare pour sede e i rezonnab.

15, 16. Ki mannyer Lalwa Moiz i montre ki Zeova i rezonnab? (Vwar portre lo paz 12.)

15 Annou vwar en lot legzanp latitid rezonnab Zeova, sa i an rapor avek Lalwa Moiz. Si en Izraelit pa ti kapab ofer en mouton oubyen en kabri konman sakrifis akoz i ti pov, i ti kapab ofer de tourtrel oubyen de pizon dan son plas. Me, ki ti pou arive si en Izraelit ki ti pli pov ankor e pa ti kapab ofer de tourtrel oubyen de pizon? Dan sa ka, Zeova ti permet sa Izraelit pour ofer en ptigin lafarin. Par kont, remark sa pti detay enportan: I pa ti kapab ofer nenport kalite lafarin, me “lafarin byen fen,” sa kalite ki ti ganny servi ler i ti annan en envite spesyal. (Zen. 18:6) Akoz sa i enportan?​—Lir Levitik 5:7, 11. *

16 Meton ou en Izraelit e ou vreman pov. Ler ou pe apros tabernak avek ou ptigin lafarin pour ofer konman sakrifis, ou remark lezot Izraelit ris pe anmenn zot zannimo. Petet ou ti pou santi ou anbarase akoz ou krwar ki ou lafarin napa sitan valer konman en sakrifis. Me apre ou rapel ki dan lizye Zeova, ou sakrifis i annan valer. Akoz? Parski i ekspekte ou anmenn sa pli bon kalite lafarin. An realite, Zeova ti pe dir avek bann Izraelit ki ti pli pov: ‘Mon konpran ki zot pa kapab donn otan ki lezot, me mon konnen sa ki zot pe donn mwan i zot meyer.’ Definitivman Zeova i demontre ki i rezonnab par pran an konsiderasyon limit ek sirkonstans son bann serviter.​—Ps. 103:14.

17. Ki kalite servis nou asire Zeova i aksepte?

17 Nou ganny rekonforte kan nou konnen ki Zeova i aksepte servis ki nou ofer li avek tou nou leker akoz i rezonnab. (Kol. 3:23) Constance, en ser Italyen aze i dir: “Mon’n touzour pli kontan koz lo mon Kreater avek lezot. Se pour sa ki mon kontinyen prese e kondwir bann letid Labib. Mon regrete parfwa ki mon pa kapab fer plis akoz mon lasante. Me mon konnen ki Zeova i konn mon limit, i kontan mwan e apresye sa ki mon kapab fer.”

VIN REZONNAB PAREY ZEOVA

18. Dan ki fason paran i kapab imit Zeova?

18 Ki mannyer nou kapab vin rezonnab parey Zeova? Ankor enn fwa, mazin lafason ki Zeova ti azir anver Lot. Zeova i annan lotorite, pourtan i ti zantiman ekout Lot ler i ti pe eksprim son santiman. I ti akonplir demann Lot. Si ou en paran, eski ou kapab imit legzanp Zeova? Eski ou kapab ekout sa ki ou zanfan i demann ou e kan i apropriye akonplir zot demann? Lo menm laliny, Latour Veyer le 1 Septanm 2007 ti montre ki paran i kapab demann pwennvi zot zanfan avan enplimant serten lareg kot lakour. Par egzanp, paran i annan sa drwa pour deside ki ler en zanfan i bezwen retourn dan lakour. Me selman, bann paran Kretyen i kapab ekout zot zanfan eksprim zot pwennvi avan enplimant sa desizyon. Dan serten ka, paran i kapab fer serten azisteman pour satisfer demann zot zanfan si sa pa al kont bann prensip Labib. Paran i kapab remarke ki ler zot pran kont pwennvi zot zanfan konsernan bann lareg lakour, zanfan i pli pare pour konpran sa bann lareg e obeir zot.

19. Ki mannyer bann ansyen i kapab montre ki zot rezonnab parey Zeova?

19 Bann ansyen dan kongregasyon i fer bokou zefor pour rezonnab parey Zeova par pran an konsiderasyon sirkonstans zot bann konpanyon Kretyen. Pa oubliye ki Zeova ti apresye valer sakrifis menm bann Izraelit ki ti pli pov. Pareyman, serten frer ek ser pa kapab fer otan ki zot ti a kontan fer dan predikasyon, petet akoz problenm lasante oubyen laz. Me si sa bann frer ek ser i santi zot dekouraze akoz zot sityasyon, bann ansyen i kapab zantiman reasir zot ki Zeova i kontan ler zot donn zot meyer.​—Mark 12:41-44.

20. Lefet ki nou rezonnab, eski sa i devret anpes nou servi Bondye? Eksplike.

20 Byensir, nou pa ti pou zanmen anvi rod en preteks pour pa servi Zeova e vin tro bon avek nou menm an krwayan ki nou rezonnab. (Mat. 16:22) Nou pa ti pou anvi fer pares e apre zistifye nou lekor par dir ki nou rezonnab. O kontrer, nou tou nou bezwen fer bokou zefor pour siport lentere Rwayonm. (Lik 13:24) Nou pe fer bokou zefor pour aplik sa de prensip. En kote, nou fer zefor pour ki nou pa les nanryen anpes nou servi Bondye. De lot kote, nou mazinen ki Zeova pa zanmen demann nou pour fer plis ki sa ki nou kapab. Ler nou donn li nou meyer, nou kapab asire ki sa i fer li plezir. Eski pa nou ere pour servi en Met sitan rezonnab e ki demontre lapresyasyon pour sa ki nou fer? Dan lartik swivan nou pou egzamin de lezot laspe personnalite atiran Zeova.​—Ps. 73:28.

[Not anba lo paz]

^ par. 9 Deterononm 15:7: “An ka enn ou bann frer dan enn ou lavil, dan later ki Zeova ou Bondye pe donn ou i vin pov, ou pa devret andirsi ou leker oubyen refize pour ed ou frer pov.”

^ par. 13 Zenez 19:17-20: 17 La sa ki ti arive deswit apre ki zot ti anmenn zot an deor lavil, alor i ti dir: ‘Sove pour ou pa mor! Pa get deryer ou e pa arete okenn par dan Distrik! Sov dan sa bann montanny pangar zot ganny detrir!’ 18 Apre Lot ti dir zot: ‘Silvouple, Zeova, pa sa! 19 Silvouple, aprezan, ou serviter in trouv faver dan ou lizye e sa in fer ou labonte leker ogmante, ki ou’n demontre anver mwan pour sov mon lavi, me mwan mon pa kapab sov dan rezyon montanny akoz mon per maler i frap mwan e ki mon sirman mor. 20 Silvouple, aprezan, sa lavil ki la i pa lwen pour sov laba, e sa i en pti keksoz. Silvouple, eski mon kapab sov laba, pa sa i en pti keksoz e koumsa mon ava kontinyen viv?’”

^ par. 14 Zenez 19:21, 22: 21 Alor i ti dir li: ‘La osi ziska sa pwen mon pran konsiderasyon pour ou, mon pa pou detrir sa lavil ki ou’n koz lo la. 22 Depese! Sov laba, akoz mon pa kapab fer nanryen tan ki ou pa ankor ariv laba!’ I pour sa rezon ki i ti apel sa lavil Tsoar.”

^ par. 15 Levitik 5:7, 11: Me si son mwayen pa permet li ganny en mouton, alor i devret anmenn de tourtrel oubyen de zenn pizon pour Zeova konman lofrann kilpabilite pour pese ki i’n komet, enn pour lofrann pese e enn pour lofrann brile.” “11 Aprezan si son mwayen pa permet li ganny de tourtrel oubyen de zenn pizon, alor i bezwen anmenn en dizyenm dan en efa lafarin byen fen konman lofrann pour pese ki i’n komet e ofer konman lofrann pour pese. I pa devret met ni delwil ni lansan blan lo la, akoz i en lofrann pour pese.”

[Kestyon]

[Portre lo paz 12]

[Portre lo paz 13]

Bann Izraelit ti ganny ankouraze pour imit zenerozite Zeova (Vwar paragraf 9)

[Portre lo paz 14]

“Onor Zeova avek ou bann keksoz valer.”​—Prov. 3:9 (Vwar paragraf 11)

“Dan tou sa ki zot fer, fer li avek tou zot leker.”​—Kol. 3:23 (Vwar paragraf 17)