1, 2. Omapanga a Jeova ena omphitilo patyi?

 OMPHANGE umwe utiwa Monika wati: “Apa tuelinepa palambale omanima 35. Ame nomulume wange, tulii nawa. Mahi, namphila palambale omanima oo omanyingi, nkhele tukahi nokulinoñgonoka konthele yovipuka vimwe ankho tuehei!” Tyotyili, otyo tyimoneka movinepo ovinyingi nomoupanga.

² Tutyihole tyokunoñgonoka vali nawa vana tuhole. Mahi, pomapanga aeho tupondola okukala nao, kutupu oupanga wavilapo vali tyipona wetu na Jeova. Kamatunoñgonoka atyiho konthele yae. (Romanos 11:33) Matukakala apeho nomphitilo, nehambu liokupanda vali unene ovituwa via Jeova.—Eclesiastes 3:11.

3. Oityi matulilongesa monthele ei?

³ Onthele yokualamba yetukuatesako okupanda vali ovituwa via Jeova, okuapepuka omutima nokuhena okapungulula. Pahe, matulilongesa vali ovituwa vivali oviwa via Jeova, otyali nokuapola pokati. Okulinga ngotyo, matyitukuatesako okunoñgonoka vali nawa okuti “Jeova omuwa pala ovanthu aveho, iya una okankhenda novilinga viae aviho.”—Salmo 145:9.

4. Oityi tyilityili tyihangununa okukala notyali?

⁴ Okukala notyali tyihangununa tyi? Ekumbululo livasiwa monondaka mba Jesus mbukahi mu Atos 20:35 mbati: “Okuava tyihambukiswa vali tyipona okupewa.” Nonondaka ombo, Jesus walekesile oityi tyilityili tyihangununa okukala notyali. Omunthu wotyali wava omuvo wae, nononkhono, nomalumono pala okukuatesako vakuavo, mahi utyilinga nehambu. Tyotyili, omunthu wotyali katalelwa kuetyi aava, mahi okuetyi tyimuhindila okuava. (Tanga  2 Coríntios 9:7.) Kutupu omunthu una vali otyali tyipona ‘Huku yetu wehambu,’ Jeova.—1 Timóteo 1:11.

5. Oñgeni Jeova alekesa okuti una otyali?

⁵ Oñgeni Jeova alekesa okuti una otyali? Wavela ovanthu atyiho vesukisa, okukutikinyamo vana nkhele vehemufende. Tyotyili, “Jeova omuwa pala ovanthu aveho.” “Utundisa ekumbi liae pala onondingavivi no nondalawa, nokulokesa ombila pala ovaviuki na vana vehevaviuki.” (Mateus 5:45) Otyo apostolu Paulu apopilile vana ankho vokuehetavela okuti, Jeova “walinga oviwa, okumuavela ombila yokeulu nomivo viovikuna, nokuyulisa nawa omitima vienyi nokulia, nehambu.” (Atos 14:17) Tyimoneka nawa okuti Jeova una otyali novanthu aveho.—Lucas 6:35.

6, 7. (a) Ovalie haunene Jeova ahambukilwa okuavela etyi vesukisa? (b) Ava ongeleka ilekesa oñgeni Huku atekula ovafendi vae vekolelo.

⁶ Jeova haunene uhambukilwa okuavela ovafendi vae vekolelo atyiho vesukisa. Ohamba David wati: “Ame nali omukuendye, tupu nakala omukulu, mahi hinemone omuviuki wasiwapo, ine ovana vae vaita okulia.” (Salmo 37:25) Ovakristau ovanyingi vekolelo vehole okulitalelako oñgeni Jeova atekula ovanthu vae. Tala ongeleka imwe.

⁷ Omanima okualamba, Nancy ankho omukokoli-ndyila wakalele notyitateka. Wati: “Ankho nesukisa 66 yono dolare (6.210 kwanzas) opo ndyifetele ondyuo ankho ndyikala. Ankho hityii opi mandyikapola onombongo. Andyilikuambela konthele yotyitateka otyo, iya andyiende kovilinga viange, ankho ndyiundapa mombale. Ankho hikevela okufetwa onombongo ononyingi, mokonda ankho omonthiki imwe mueheya ovanthu ovanyingi. Mahi, andyihuvu mokonda mueile ovanthu ovanyingi vokulanda. Etyi namana okuundapa andyivalula onombongo nafetwa, ankho mbuna 66 yono dolare.” Nancy etavela okuti Jeova motyali tyae, wemuavela umwe etyi ankho esukisa.—Mateus 6:33.

8. Otyipi otyali tya Jeova tyavilapo vali?

⁸ Otyali tya Jeova tyavilapo vali, wetyilingila ovanthu aveho. Otyipi? Otyilikutila tyeyovo Tyomona wae. Jesus wati: “Huku una oluembia olunene novanthu, waava Omona wae wongunga, opo kese omunthu ukala nekolelo mwe ahakanyimueko, mahi akakale nomuenyo wahapu.” (João 3:16) Tyotyili, aveho vaholovona okutavela otyali otyo vapondola okupolako ouwa. Vana vena ekolelo mu Jesus mavakakala nomuenyo wahapu! (João 10:10) Tyotyili, olio elekeso enene liokuti Jeova una otyali.

9. Oñgeni tupondola okuhetekela otyali tya Jeova?

 ⁹ Oñgeni tupondola okuhetekela  otyali tya Jeova? Jeova “wava ovipuka aviho, pala ehambu lietu,” moluotyo, nonthue tuesukisa okukala “tyelipongiya pala okuavela” vakuetu, opo tuvehambukiswe. (1 Timóteo 6:17-19) Tuhambukilwa okuavela vana tuhole etyi tuna, nokukuatesako vana vesukisa. (Tanga Deuteronômio 15:7.) Oityi tyipondola okutukuatesako okukala notyali? Ovakristau vamwe valinga ñga: Tyina vamapewa otyipuka tyimwe otyali, navo vaovola omphitilo yokuavela omunthu mukuavo otyipuka tyimwe. Mewaneno Liovakristau hono muna ovakuatate ovanyingi nonomphange vena otyituwa tyokuava.

10. Oipi onkhalelo imwe ongwa yokukala notyali?

¹⁰ Onkhalelo imwe ongwa yokukala notyali, okuundapesa omuvo wetu, nononkhono opo tukuateseko nokupameka vakuetu. (Gálatas 6:10) Opo tutale oñgeni tukahi konthele yotyo, tuesukisa okulipula: ‘Okuti ndyilekesa okuti nafuapo pala okutehelela vakuetu tyina vena ovitateka, nokuvekuatesako? Inkha umwe undyita opo ndyimukuateseko motyilinga tyimwe, okuti ndyiti nkhele mandyitale? Onalupi napandulile umwe mombunga ine omukristau mukuetu mokonda yatyimwe alinga?’ Putyina “tukala notyali” tufuena vali ku Jeova no komapanga etu.​—Lucas 6:38; Provérbios 19:17.

11. Omononkhalelo patyi tupondola okukala notyali na Jeova?

 ¹¹ Tupu tupondola okukala notyali na Jeova. Ovihonekwa vitupopila okuti: “Hivilika Jeova novipuka viove viakolela.” (Provérbios 3:9) ‘Ovipuka ovio viakolela,’ viakutikinya omuvo wetu, nononkhono, nomalumono, tupondola okuava nehambu movilinga viae. Alo umwe ovana vapondola okulilongesa  okukala notyali na Jeova. Jason wati: “Tyina ombunga yetu ikahi Mondyuo Yomaliongiyo, tuavela ovana vetu onombongo opo vembupake motyikasa. Vahambukwa, mokonda vetyii okuti ngotyo vekahi ‘nokuavela Jeova.’” Tyina ovana vetyiliya okuavela Jeova tyina nkhele ovatutu, vatualako okutyilinga tyina vamekulu.​—Provérbios 22:6.

12. Okupola pokati tyihangununa tyi?

¹² Otyituwa otyikuavo otyiwa tya Jeova, okuapola pokati. Okupola pokati tyihangununa tyi? Melaka muapolwa onondaka “okupola pokati” mo Tradução do Novo Mundo mbuhangununa “okukala omutaveli.” (Tito 3:1, 2, tala pokatoi) Omunthu wokuapola pokati kakuluminya vakuavo vaendele movitumino ngetyi ahanda, tupu hamukalaviko. Mahi, ulinga ononkhono mbokukala tyapoleya tyina apopia navakuavo, nokunoñgonoka onkhalelo yavo. Wafuapo pala okutehelela vakuavo, iya tyina tyesukisa utavela etyi vapopia, nokupilulula etyi ankho ahanda.

13, 14. (a) Oñgeni Jeova alekesa okuti wapola pokati? (b) Onkhalelo Huku apopile na Lote itulongesa tyi konthele yokupola pokati?

¹³ Oñgeni Jeova alekesa okuti wapola pokati? Noluembia, usuka noñgeni ovaumbili vae velitehelela, nokuveavela etyi vahanda. Mongeleka, soka oñgeni Jeova apopile nomulume omuviuki Lote. Etyi Jeova ankho ahanda okuhanyapo omapundaumbo o Sodoma no Gomora, watumine Lote akahatekele konomphunda. Mahi, Lote waitile opo akahatekele komphangu onkhuavo. Nkhele soka, Lote waitile opo Jeova apilulule etyi emupopila!​—Tanga Gênesis 19:17-20.

¹⁴ Tyina tutanga ehipululo olio, tupondola okusoka liwa okuti Lote ankho ketavela. Haunene, Jeova ankho upondola okuhupisa Lote, moluotyo, Lote ankho utupu ehunga liokutila owoma. Mahi, Lote watilile owoma apopi oñgeni ankho elitehelela, iya Jeova etavela. Wayekele Lote akahupile mepundaumbo ankho apangele okuhanyako. (Tanga Gênesis 19:21, 22.) Tyimoneka nawa okuti Jeova hamukalavi, utavela, iya wapola pokati.

15, 16. Oñgeni Ovitumino Viapelwe Moisesi ankho vilekesa okuti Jeova wapola pokati? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei)

¹⁵ Ongeleka onkhuavo ilekesa okuti Jeova wapola pokati, italelwa Movitumino Viapelwe Moisesi. Inkha omu Isilayeli umwe ankho ketyivili okuava ongi ine otyinkhombo potyilikutila mokonda wahepa, ankho upondola okuava omakuti evali ine onopomba onombali. Mahi, inkha omu Isilayeli umwe ankho utupu alo umwe onopomba onombali? Jeova ankho umuyeka aave oneka ike yohinde. Mahi, Jeova ankho kahande vala ohinde. Ankho uhanda “ohinde ongwa,” ina ankho itelekelwa ovaenda. (Gênesis 18:6) Oñgeni otyo tyilekesa okuti Jeova wapola pokati?​—Tanga Levítico 5:7, 11.

¹⁶ Soka ñgeno umu Isilayeli iya wahepa unene. Tyina unyingila mekaka liefendelo, nohinde opo wave otyilikutila, umona ova Isilayeli ovahona vaeta ovipako. Upondola okulitehelela omapita mokonda tyina utala otyilikutila tyove tyohinde ngoti katyisilivila. Mahi ohinangela okuti ku Jeova, otyilikutila tyove tyakolela. Omokonda yatyi? Omokonda Jeova ankho uhanda ohinde ongwa. Ongatyina Jeova ankho ekahi nokupopila ova Isilayeli vokuahepa okuti: ‘Ndyityii okuti kupondola okuava unene ngavakuenyi, mahi tupu ndyityii  okuti ukahi nokumpha etyi wevila.’ Tyotyili, otyo tyilekesa okuti Jeova wapola pokati, kaiti ovaumbili vae otyipuka vehevili.​—Salmo 103:14.

17. Ovilinga patyi Jeova etavela?

 ¹⁷ Tyitupameka okunoñgonoka okuti Jeova wapola pokati, iya utavela ovilinga tumulingila nomutima auho. (Colossenses 3:23) Constance omphange umwe wokuakulupa ko Italia wati: “Otyipuka ndyihole vali unene, okupopila vakuetu konthele Yomutungi wange. Otyo ndyituailako okuivisa nokulongesa ovanthu Ombimbiliya. Pamwe ndyilitehela omapita mokonda hityivili vali okuundapa unene mokonda yekongoko liange. Mahi ndyityii okuti Jeova wii etyi ndyivila, unthyole, nokupanda etyi ndyimulingila.”

18. Oipi onkhalelo imwe ovohe vapondola okuhetekela Jeova?

¹⁸ Oñgeni tupondola okupola pokati nga Jeova? Soka vali kuetyi Jeova alingile Lote. Namphila Jeova omunene vali, nongotyo watehelelele nawa Lote. Iya etavela etyi Lote ankho ahanda. Inkha una ovana, okuti upondola okuhetekela Jeova? Okuti utehelela etyi ovana vove vaita, iya inkha tyitavela oveavela etyi vahanda? O Sentinela 1 ya Setembro yo 2007, yapopia okuti ovohe vamwe tyina nkhele vehenetokole ovitumino viomeumbo, vatomphola novana vavo opo vapopie etyi vasoka. Mongeleka, pamwe ovohe vatokola oola aveho vena okuhika meumbo, iya okulinga ngotyo katyapengele. Nongotyo, ovohe Ovakristau vesukisa okutehelela etyi ovana vavo vasoka konthele yoola vaholovona. Pamwe, ovohe vapondola okupilulula oola yaholovonwa, inkha etyi ovana vekahi nokulinga katyapengele kovitumino Viombimbiliya. Tyina ovohe vatomphola novana vavo konthele yovitumino viomeumbo, tyikuatesako ovana okuvinoñgonoka nokuvitavela.

19. Oñgeni ovakulu vewaneno vapondola okupola pokati nga Jeova?

¹⁹ Ovakulu vewaneno vahetekela otyituwa tya Jeova tyokupola pokati pokuhakuluminya ovakuatate vavo nonomphange okulinga etyi vehevili. Hinangela okuti Jeova ankho upanda alo umwe ovilikutila ankho viawa nova Isilayeli vokuahepa. Tupu, ovakuatate vamwe nonomphange, vaundapa vala katutu movilinga viokuivisa, hamwe mokonda yokuvela ine okuakulupa. Iya inkha ovakuatate ovo vasoya mokonda yokuehetyivili vali okuundapa unene? Ovakulu vewaneno vapondola okuvekuatesako okunoñgonoka okuti Jeova uvehole mokonda vemuavela etyi vevila.​—Marcos 12:41-44.

20. Okuti okupola pokati tyilekesa okulievela movilinga via Huku? Hangununa.

²⁰ Tyotyili, tuesukisa okunoñgonoka nawa okuti okupola pokati katyilekesa okuti tuna okulievela atuahaundapa unene movilinga via Huku. (Mateus 16:22) Katuhande okukala nondende iya konyima atupopi okuti tuapola pokati. Mahi, atuho tuesukisa “okulinga ononkhono ononene” movilinga Viouhamba. (Lucas 13:24) Tyotyili, tuesukisa okunoñgonoka ovipuka evi vivali. Tete, tuesukisa okulinga ononkhono, atuahakala nondende movilinga vietu. Vali, tutyii okuti Jeova kametuiti etyi tuhevili. Putyina tumulingila atyiho tuvila, matukala nonthumbi yokuti uhambukwa. Katuhambukilwa okuundapela Omuhona wapola pokati, nokupanda etyi tulinga? Monthele mailandulako, matukelilongesa vali konthele yovituwa ovikuavo vivali via Jeova.​—Salmo 73:28.