Ir al contenido

Ir al índice

Kʼoaiʼndee nga katasíndayaná kjoabichakjáyale Jeobá

Kʼoaiʼndee nga katasíndayaná kjoabichakjáyale Jeobá

“Kao kjoafaʼaitsjenli kjoándiaaninái, kʼoa xijekoa̱n, chʼa̱sjengʼanái.” (SAL. 73:24)

1, 2. 1) Jméni xi machjén nga sʼiaan kʼiatsa mená nga miyoná koa̱n je Jeobá. 2) Jósʼin koasenkaoná je choa̱ xi faʼaitʼa Biblia tʼatsʼe chjota xi kjaʼaí kjaʼaí kisʼin kʼianga tsakatekjáyale Jeobá.

“TONGA xi an, kʼianga sichriantʼale je Niná nʼio nda síkaona. Jé Jeobá, xi batéxomale ngayeje, tisinʼiotʼa.” (Sal. 73:28.) Kʼianga kʼoakitso je salmista kʼoasʼin tsakakó nga je Niná kisinʼiotʼa yaole. Ánni nga kʼoakitsosíni. Kʼianga tsabe nga nyʼán tjío je chjotatsʼen kʼoakitso nga toxitsjoani nga kisitsje ntsja kʼoa kao ni̱ma̱le (Sal. 73:2, 3, 13, 21). Tonga xi tsakasenkao nga kisikʼantjaiya kjoafaʼaitsjenle kʼoa nga tsín kisicha kjoamiyo xi tjínle kao Jeobá kuiní nga ya ki ya yo̱ngo̱le Niná (Sal. 73:16-18). Je xi nʼio nda koanchoyale je salmista kuiní nga machjén nga si̱tjosoán kjoatéxomale Niná kʼoa nga je si̱miyoaa choʼndale kʼiatsa mená nga miyoná koa̱n (Sal. 73:24).

2 Mená nga miyoná koa̱n je Jeobá, je xi ñaki Niná. Kuinga nʼio machjénsíni nga kʼoaiʼndee nga je kjoafaʼaitsjenle katabándiaaná kʼoa josʼin koatekjáyaná, nga̱ kui xi nda sikatíoná ngixko̱n. Ya Biblia faʼaitʼa tʼatsʼe chjota kao naxinandá xi tsakakóle kjoamatokon je Jeobá kʼianga tsakatekjáyale. Kui xá faʼaitʼani “nga koakoyaná”, “ñá xi jejaʼainená je nichxin xi fetʼani” (Rom. 15:4; 1 Cor. 10:11). Kʼianga nda chótʼayajiaan ngisasa nda jchaa jokjoan je Jeobá kʼoa kui koasenkaoná nga kʼoaiʼndee kʼianga sindayaná.

JE JEOBÁ KʼOASʼIN SÍCHJÉN KJOATÉXOMALE JOSʼÍN JNGO XI TII SÍNDA

3. Jméni xi síngósonkao ya Isaías 64:8 kao Jeremías 18:6 josʼin síchjén Jeobá kjoatéxomale xi kao chjota. (Chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi.)

3 Je Jeobá male kʼoasíkao chjota kʼoa kao naxinandá josʼin síxákao niʼnde je chjota xi tii sínda. Je Biblia itso: “Ji Jeobá, jiní Nʼainajin. Kʼoa jinjin niʼndeníjin, kʼoa jiní xi nindanáijin josʼín jngo xi tii sínda; kʼoa ji kinindanáijin ngatsʼijin” (Is. 64:8). Jngo xi tii sínda koaanle kʼoasiká je tii josʼin mele, alikui je tii kʼoakuitso josʼe̱. Kʼoakjoánti maa ñá xi kao Niná. Tsínná ʼnde nga ñá kʼoakʼuínlee josikáná, josʼin nga je tii likui koa̱n i̱ kuitsole je xi tísínda: “Kui jebi mena koa̱n” (tʼexkiai Jeremías 18:6). *

4. A jé xosíkao Jeobá je chjota kʼoa kao naxinandá nga nda sʼín kʼoa tsa chʼao sʼín.

4 Jmeni xi kisikao Jeobá je naxinandá Israel nichxin kjoatse, kui tsakakó nga male kʼoasʼín josʼín je xi tii sínda. Tonga tjín jñani tsín mangóson kao jngo xi tii sínda. Jngo xi tii sínda koaan kʼoasiká je tii xi sinda josʼin mele. Tonga Jeobá alikui kʼoasʼín. Alikui je xosíkao je chjota kʼoa kao naxinandá nga nda katasʼín kʼoa tsa chʼao katasʼín. Je Jeobá kitsjoale kjoandaí ngatsʼi je chjota, koaan je skoéjin tsa nda sʼin kʼoa tsa chʼao sʼin. Je Jeobá alikui kʼoasʼin síchjén kjoatéxoma nga bʼénele chjota kʼianga katasítjosonle. Jé chjota xi tsoni kʼiatsa mele nga je Niná sindaya (Jeremías 18:7-10).

5. Kʼianga tsín tsjoáʼnde je chjota nga Jeobá síndaya, jósʼin je Jeobá.

5 Jósʼin síchjén kjoatéxomale Jeobá kʼiatsa ʼyani xi tsín tsjoáʼnde nga je sindaya. Tojo sʼín je xi tii sínda, kʼiatsa tsínni nda je niʼnde xi tísíchjén kʼoa tsa tsín kʼoasʼe josʼin mele, tsakui nichxin kjaʼaí kji tii xi sinda kʼoa tsamaije̱ tosikʼatje̱n niʼnde jebi. Tonga kui kʼoamani nga tsín nda kabʼénda je niʼnde. Tonga je Jeobá ñaki nda je xále (Deut. 32:4). Kʼianga jngo chjota xi tsín tsjoáʼnde nga katanindaya, ali tsa jejin Jeobá tjínle jée. Je Jeobá kʼoasʼin síndaya chjota jokji tje̱n tsjoáʼnde. Je chjota xi tsjoáʼnde nga nindaya ndasʼin machjén. Tobʼelañá, je chjotale Cristo xi ya koai ngʼajmi kui mangóson je“tii xi xá koanndani tʼatsʼe kjoamatakonle”, kʼoa xijema kui mʼóya tii “xi nʼio nda” kjoan. Kʼoa je xi tsín sítjoson je kjoatéxomale Niná yaa mangóson “je tii [xi] xá koanndani nga kuixo̱ya” (Rom. 9:19-23).

6, 7. Jméni xi tsín koanngóson jokisʼin David kʼoa jokisʼin Saúl kʼianga tsakatekjáyale Jeobá.

6 Jngo koya josʼin síndaya chjota je Jeobá kʼianí nga tsjoále kjoafaʼaitsjen kʼoa nga batekjáyale. Tosi̱kjaʼaitsjenla jokisikao nga jao rey xi títjon tsakatéxoma ya naxinandá Israel: Je Saúl kao David. Kʼianga kisichajngi je David kao Bat-seba, tse kjoa tsakʼejnajin David kʼoa kao xi kjaʼaí chjota. Ningalani rey sʼin tíjna je David, je Jeobá tojo tsakatekjáyale. Jé profeta Natán kisikasén nga kʼoakitsole David jme jée xi tsakajngi (2 Sam. 12:1-12). Jókisʼin je David. Ñaki kʼoakoannile jéele, aon koanle nga kʼoakisʼin, kuinga tsakakósínile kjoamatokon je Niná (tʼexkiai 2 Samuel 12:13). *

7 Tonga je rey Saúl alikui kisasenle je kjoafaʼaitsjen xi tsakʼaile. Jé Samuel kisichjén Jeobá nga kʼoakitsole Saúl nga jngokʼa katasíkjeson je chjota kʼoa kao cho̱ xi tjín ya naxinandá Amaleq. Je Saúl alikui kisitjoson, alikui kisikʼien je rey Agag kʼoa kʼoati kisikʼangi je cho̱ xi nʼio ndakjoan. Ánni kʼoakisʼinsíni. Kuinga kui koanmele nga nʼio nda kataʼyale kʼoa nga nʼio ngʼa katabʼasje chjota (1 Sam. 15:1-3, 7-9, 12). Alikui kinrʼoé kʼianga tsakatekjáyale Samuel kʼoa alikui kitsjoaʼnde nga je Jeobá kisindaya. Tokjoa koanle jmeni xi kitsole Jeobá kʼoa kʼoakitso nga je Jeobá tsjoátʼale je cho̱ xi tsín kisikjeson. Kʼianga kʼoakisʼin, je Niná tsakjáʼale xále nga rey sʼin tíjna kʼoa likui tikʼia ndasʼin tsakʼejnani ngixko̱n (tʼexkiai 1 Samuel 15:23). *

Je Saúl tsakʼasjengi jme xi kitsole Jeobá kʼoa tokjoa koanle (Chótsenlai párrafo 7)

Je David aon koannile jme xi kisʼin kʼoa kitsjoaʼnde nga tsakatekjáyale Jeobá. A kʼoati nʼia ñá (Chótsenlai párrafo 6)

JE NINÁ ALIKUI CHJOTA FAʼÁJIN

8. Jméni xi bakóyaná jokisʼin naxinandá Israel kʼianga tsakatekjáyale Jeobá.

8 Je Jeobá ali tsa tojngó jngójin chjota xi tsjoáʼndele nga katabakó tsa sitjosonle. Kʼoati síkao ngakjijngo naxinandá. Kʼianga nó 1513 nga kjesa chʼajin nó 1, kʼianga tochriankʼia tsakationdaíle Egipto je naxinandá Israel, jngo kjoasʼendajin kisʼele xi kao Niná kʼoa naxinandále koan. Tse kjoanda kisʼele nga je Niná sindaya. Tonga naxinandá jebi xíjin koan kʼoa kui kʼoakisʼin jmeni xi tsín ndatjín ngixko̱n Jeobá, saʼnda jé tsakʼétsʼoale ninále naxinandá xi ya tjíondaile. Nʼio nkjín kʼa kisikasén Jeobá je profetale kʼianga tsakatekjáyale, tonga alikui kinrʼoé (Jer. 35:12-15). Kʼianga kʼoasʼin xíjin koan, kui koanngóson je tii xi xá koanndani nga to kuixo̱ya kʼoa je Jeobá kjoañʼai kitsjoale. Jé chjota asirio kisikjeson je xi te ntje̱ kʼoa jé chjota babilonio kisikjeson je xi ngi jao ntje̱. Nʼio tse xi bakóyaná jebi. Tokʼiaa nga koasenkaoná je kjoabichakjáyale Jeobá kʼiatsa ñá xi kʼoaiʼndee nga je katasíndayaná.

9, 10. Jókisʼin je chjota xi Nínive tsʼe kʼianga kisʼejinkon je én xi tsʼe Niná.

9 Je Jeobá kʼoati jngo én tsakájinkon je chjota xi tjín ya Nínive xi nchja̱ni ya naxinandá Asiria. I kitsole je Jonás: “Tisótjain, tʼin ya naxinandáje Nínive, kʼoa tajnalai én nga je kjoatsʼenle jekicho saʼnda jña tijna”. Je naxinandá jebi si̱kjeson tsakai (Jon. 1:1, 2; 3:1-4).

10 Kʼianga kichokájinkon Jonás je én xi kitso Jeobá, “je chjotaxʼin xi ya Nínive tsʼe, koankjainle tʼatsʼe Niná, kʼoa kisingabason én nga katabationchjan kʼoa nga najñoxijtsa katabʼakjá ngatsʼi, xi majchínga kao xi maʼndí”. Kʼoa je xi rey tíjna “tsakasenndo kʼianga tíjnason yáxilele, tsakʼasje najño xi síchjén kʼoa najñoxijtsa tsakʼakjá kʼoa chaolʼí tsakʼejnajin”. Je chjota xi ya tsʼe kʼoakoannile jéele kʼoa kitsjoaʼnde nga tsakatekjáyale je Jeobá. Kʼoa nga kʼoakisʼin kisichatʼale je Jeobá (Jon. 3:5-10).

11. Jméni xi bakóná tʼatsʼe Jeobá jokisikao je naxinandá Israel kao Nínive.

11 Ningalani naxinandále Jeobá koan je chjota israelita tojo tsakatekjáyale. Tonga tsakakóle kjoamatokon naxinandá Nínive ninga tsínlani naxinandále mani, nga̱ kitsjoaʼnde nga kinindaya. Nga jao choa̱ jebi kui xi bakó kʼianga “tsín ʼya xi faʼájin” je Jeobá (Deut. 10:17).

JE JEOBÁ NʼIO NDʼÉ KʼOA ALIKUI NʼIO BʼEJNA

12, 13. 1) Ánni nga síkʼantjaiyasíni Niná jmeni xi tso kʼiatsa kʼoakoa̱nnile jéele chjota. 2) Jméni xi tsoyaná tʼatsʼe Jeobá kʼianga kʼoakoannile xi tʼatsʼe Saúl kʼoa kao tʼatsʼe naxinandá Nínive.

12 Je Jeobá síkʼantjaiya jmeni xi tso nga sʼin kʼianga síkʼantjaiya yaole je chjota. Tobʼelañá, je Biblia kʼoatso nga kʼoakoannile kʼianga kʼoasʼin je Saúl tsakatéxoma (1 Sam. 15:11). Kʼoa kʼianga kʼoakoannile jéele je chjota xi ya Nínive tsʼe, je Jeobá kʼoakoannile “je én xi kitso nga kjoañʼai tsjoále; kʼoa tsínni kʼoakisʼin” (Jon. 3:10).

13 Je én hebreo xi kʼoakoannile sʼin tífaʼatoya ya Biblia kui tínchja̱ni nga nikʼantjaiyaa jotjío tokoán kʼoa tsínni kʼoanʼia jmeni xi sʼiaan tsakai. Je Jeobá kisikʼantjaiya jotjín kon xi tʼatsʼe Saúl, títjon rey kisikao tonga kʼianga tsín tikisitjosonni tsakʼasjengi. Ali tsa jejin Jeobá xi tsín koanle kiskoejin je Saúl, jé Saúl xi tsín kisʼele kjoamakjain kʼoa tsín tikisitjosonni. Je Jeobá kʼoati kʼoakoannile tʼatsʼe naxinandá Nínive, xi tsonile, kisikʼantjaiyani jmeni xi sikao tsakai. Nʼio nda sʼená nga kʼoasikji ndʼé je Jeobá kʼoa nga tjínle kjoamatokon kʼianga kʼoasʼin síkʼantjaiya jmeni tso kʼiatsa kʼoakoa̱nnile jéele je chjota.

KʼOAIʼNDEE NGA KOATEKJÁYANÁ JE JEOBÁ

14. 1) Jméni xi síchjén je Jeobá kʼianga síndayaná. 2) Jmé xi tjínnele sʼiaan kʼianga síndayaná je Jeobá.

14 Je Jeobá kui síchjén Énle kao naxinandále nga síndayaná (2 Tim. 3:16, 17). Kʼoa kuinga kuinóʼyásíñá kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná kʼoa kʼoaiʼndee nga koatekjáyaná. Ninga jekjoatsená nga tsangínsʼenngindá kʼoa ninga nkjín kjoanda tjínná i̱ jinnaxinandále Niná machjénní nga si̱tjosonlee je Jeobá kʼoa kʼoaiʼndelee nga katasíndayaná.

15, 16. 1) Jósatío tokoán kʼianga nichaa kjoanda xi tjínná ya jinjtín nga kʼoasʼin bichakjáyaná. 2) Jméni xi koasenkaoná nga tsín chʼao katasʼe tokoán kʼianga bichakjáyaná.

15 Jósʼin batekjáyaná je Jeobá. Sakʼoa kʼoatsoná jmeni xi mele nga sʼiaan kʼoa basenkaoná nga nikʼantjaiyaa kjoafaʼaitsjenná. Tonga tsakui nichxin sakʼoa machjénná nga kuichákjáyaná kʼiatsa jée kasokoná kʼoa saʼnda tjóʼaná je kjoanda xi tjínná i̱ jinnaxinandále Niná. Tobʼelañá, je ndsʼee xi Dennis * ʼmi, xi chjotajchínga sʼin tíjna tsakai. Jngo jée kisokole xi totʼatsʼe tao̱n kʼoa kitjoʼale je xále. Jókisʼe kon kʼianga tsʼaxki̱le je jtín kʼianga tsín tichjotajchínga sʼin kʼoéjnani. Ndsʼee jebi itso: “Ñaki tsín jme chjína koanna. Je xi kante nó nʼio tse kjoanda kisʼena. Precursor koan, kisixáña ya Betel, siervo ministerial koan kʼoa xijekoan chjotajchínga sʼin tsakatejna. Kʼoa tochriansʼa tsʼakao títjonna nga jngo kjoanokjoaya kitsjoa ya kjoajtíntse xi jan nichxin. Kʼoa tongotjo kisichaña ngayeje. Soa koanna kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga jetsínna ʼnde ya jinnaxinandále Niná”.

16 Je Dennis tjínnele nga kisikʼantjaiya kjoafaʼaitsjenle, kʼoa tjínnele kisikʼéjna jmeni xi kisʼin. Tonga jméni xi tsakasenkao nga tsín chʼao tsakʼé kjoafaʼaitsjenle. Itso: “Ñaki nda tsakʼendajian josʼin kiskotʼaya xi tʼatsʼe Niná. Xi ijngosani, nʼio nda tsakasenkaona je ndsʼee kʼoa kʼoati kitsjoanganʼiona je xo̱n xi bʼasje naxinandále Niná. Je rebista La Atalaya xi tsʼe 15 de agosto de 2009, ya jñani ¿Le gustaría recuperar su privilegio de servicio? tso, nʼio tsakasenkaona, joxi an kichjina koanna kʼoa kuikjoán xi kisijé nga tsakʼetsʼoa. Je kjoafaʼaitsjen xi nʼio kisasenna yaa jñani tso: Ndʼai nga tsín tinʼio tse xá kjinenili ya jinjtín kʼoasʼin tichjain nichxinli nga titajai kjoamakjainli”. Jósʼin tsakasenkao ndsʼee Dennis nga kʼoasʼin tsakichakjáyale. Ndʼaibi nga jejaʼato jngo jao nó itso: “Je Jeobá ijngokʼa títsjoána kjoanda nga siervo ministerial sʼin tisixá”.

17. Jósʼin binyakao xi jée kabajngi kʼianga bichonsjejin ya naxinandále Niná. Jngo choa̱ tʼejnai.

17 Ijngosa koya josʼin batekjáya je Jeobá kʼiaa nga bichonsjejin je chjota xi jée kabajngi. Kʼianga kʼoanikao, jé jtín xi makuinda nga tsín chʼaotjín xi katafaʼasʼenjin kʼoa nga kʼoakatamanile jéele je xi kabajngijée (1 Cor. 5:6, 7, 11). Jngo ndsʼee xi Robert ʼmi tsakichonsjejin kʼoa me xjaʼaonjngo nó nga tokʼoasʼin tsakʼejna, je nó xotjín, je xijchále kʼoa kao xtindsʼe̱ kʼoasʼin kisitjoson kjoatéxomale Niná nga tsín ya kisimiyo kʼoa saʼnda tsín kisitiʼnda. Ndʼaibi jenkjín nó tjínle nga tsakʼejnandani kʼoa tosi tonda kjimataja kjoamakjainle. Kʼianga kichjonangile jméni xi tsakasenkao nga kisichriantʼa ijngokʼanile Jeobá kʼoa kao naxinandále nga kʼoasikji nó jaʼato, kʼoakitso nga kui xi tsakasenkao jokisʼin je xijchále kao xtindsʼe̱. Kitso: “Kʼiatsa jelani familiana xi an tsakájtana, ninga tokui kiskonangina josʼin tijnaña, tokoanjngojinni tokoan kʼoa likuijin kʼoasikji kisimekoan nga ya koatejnajinle kʼoa tsínjin tikisichriantʼanile Niná”.

18. Jósʼiaan kʼianga koatekjáyaná je Jeobá.

18 Tsakui nichxin likuikjoan kui kjoa kuitjátojiaan ñá nga kuichonsjejinná, tonga jmé niʼndeni xi mená koaan kʼianga sixákaoná je Jeobá. Jósʼiaan kʼianga koatekjáyaná. A kʼoasʼiaan jokisʼin David axo kʼoasʼiaan jokisʼin Saúl. Je Jeobá Nʼainá mani. Likui si̱chajiaan nga “je Jeobá batekjáyale je xi tsjoake, tojo sʼín jngo nʼai xi tsjoake je ʼndíle”. Kuinga tsín koa̱njtisíniná kʼianga koatekjáyaná kʼoa tsín chʼa̱sjengisíñá kjoabichakjáyale (Prov. 3:11, 12).

^ párr. 3 Jeremías 18:6: “A tsín koa̱nna an kʼoasikaono jon niʼyale Israel tojo sʼín je chjota xi tii sínda, kui xi tso Jeobá. Koeni, tojosʼin síxákaoni ntsja je niʼnde je chjota xi tii sínda, kʼoatisʼin sikaono an ya yandsa̱, jon niʼyale Israel”.

^ párr. 6 2 Samuel 12:13: “Kʼoa je David kitsole je Natán: “Tsakajngijéeña ngixko̱n Jeobá”. Xijekoan, je Natán kitsole je David: “Je Jeobá sichatʼa je jéeli. Alikui kuiyái”.

^ párr. 7 1 Samuel 15:23: “Nga̱ je kjoaxíjin yaa mangóson je jée xi bajngi je xi tongini kʼoatso jme xi koa̱n, kʼoa je xi tsín koyakao nga kʼoasʼín josʼin mele, yaa mangóson je xi majia síchjén kao xi terafim síchjén. Kʼianga kʼoasʼin kichʼasjengi je énle Jeobá, kʼoati tíbʼasjengili tsanda je nga rey sʼin tijnai”.

^ párr. 15 Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi.