1, 2. (a) Oityi tuesukisa okulinga opo tukale noupanga omuwa na Jeova? (b) Okulilongesa omahipululo Ombimbiliya apopia oñgeni ovanthu valingile etyi vaviyulilwe na Huku, matyituetela ouwa patyi?

 “KUAME okufuena ku Huku otyiwa. Otyiholamo tyange netyipaka Mohamba Tatekulu Jeova.” (Salmo 73:28) Motestu ei omuhoneki wono salmu wapopia onthumbi ankho ena mu Huku. Omokonda yatyi apopilile ngotyo? Etyi atala okuti onondingavivi ankho mbuna ombembwa, potete wakalele nomutima weihamenua. Weliyavele okuti: “Tyotyili, nelipuilisa vala etyi nasukukisa omutima wange. Netyi nahalingile natyike tyahaviukile nomaoko ange.” (Salmo 73:2, 3, 13, 21) Mahi, etyi anyingila “mondyuo onene ya Huku,” atyimukuatesako okuviukisa olusoke lwae, atualako noupanga wae na Huku. (Salmo 73:16-18) Otyo atyilongesa otyipuka tyimwe tyakolela omulume oo ankho una onthilo na Huku, okuti: Okukala pokati kovanthu va Huku, nokutavela onondonga, nokumbulandula, tyakolela unene pala okukala noupanga omuwa na Jeova.​—Salmo 73:24.

² Nonthue tuhanda okukala noupanga omuwa na Huku yotyotyili, nokuna omuenyo. Opo tutyilinge, tuesukisa okuyeka onondonga mbae mbutuviukise opo tukale ovanthu vemuhambukiswa! Kohale, Huku mokankhenda kae, waavelele ovanthu, novilongo onomphitilo mbokutavela onondonga mbae. Omahipululo oñgeni vakumbululile, ekahi Mombimbiliya “pala okutulongesa” “nokutulondola, onthue tukahi konthyulilo youye uno.” (Romanos 15:4; 1 Coríntios 10:11) Okulilongesa omahipululo oo, matyitukuatesako okunoñgonoka ovituwa via Jeova, nokutulekesa oñgeni tupondola okupola ouwa konondonga mbae.

3. Mu Isaías 64:8 nomu Jeremias 18:1-6 epondolo lia Jeova liaelekwa natyi? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.)

³ Isaia waavele ongeleka pala okulekesa oñgeni Jeova atumina ovanthu novilongo. Mu Isaías 64:8 wati: “Ove Jeova, ove Tate yetu. Onthue tunthata iya ove Muhongi wetu. Iya onthue atuho, tuvilinga viomaoko ove.” Omuhongi upondola okukuata ema ahongo kese mbiya ahanda. Ema litupu epondolo liokulinga natyike. Tupu ongotyo konthele yovanthu na Huku. Ovanthu vetupu epondolo liokupopila Huku oñgeni ena okuveviukisa, ngetyi ema liahapondola okupopila omuhongi wonombiya oñgeni ena okulihonga.​—Tanga Jeremias 18:1-6.

4. Okuti Huku ukuluminya ovanthu opo vetavele okuviukiswa nae? Omokonda yatyi?

⁴ Jeova walekesile kova Isilayeli vokohale okuti una ounongo wokulinga ngetyi omuhongi alinga ema. Mahi, konthele yae tyelikalela. Omuhongi upondola okulinga neema kese tyimwe ahanda. Mahi, okuti Jeova ulinga ovilongo ine ovanthu ngetyi ahanda, okulinga vamwe ovakalavi, ovakuavo evelingi onondalawa? Ombimbiliya ikumbulula okuti au. Jeova waavela ovanthu otyipuka tyimwe tyakolela unene, epondolo liokuholovona. Kaundapesa epondolo liae monkhalelo ityilika ovanthu okuundapesa epondolo liavo liokuliholovonena. Ovanthu ovo vena okuholovona inkha mavetavela ine kamavetavela okuviukiswa Nomutungi wavo Jeova.​—Tanga Jeremias 18:7-10.

5. Tyina ovanthu vehetavela okuviukiswa na Jeova, oityi alinga?

⁵ Mahi, tyikala ñgeni inkha ovanthu kavetavela okuviukiswa Nomuhongi Omunene? Iya oñgeni aundapesa epondolo liae? Soka oñgeni matyikala inkha ombiya kaikala ngetyi omuhongi ankho ahanda. Omuhongi upondola okuihanya alingi ombiya onkhuavo ine wiyumbahi! Tupu, tyina ombiya yahatundu nawa, pamwe omuhongi oe weheihongele nawa. Mahi, Jeova apeho uviukisa ovanthu vae monkhalelo yaviuka. (Deuteronômio 32:4) Tyina omunthu ehetavela Jeova emuviukise, apeho omunthu oe una otyitateka. Jeova upilulula onkhalelo ahongololela ovanthu, iya otyo tyitei koñgeni vakumbulula tyina eveviukisa. Vana vetavela, vapolako ouwa omunene. Mongeleka, Ovakristau ovalembulwa, ankho vahongwa opo vakale ‘onombiya onongwa.’ Mahi, vana vehetavela Huku vekahi “ngonombiya mbonyengo, mbahongwa pala okuhanyuako.”​—Romanos 9:19-23.

6, 7. Oityi Ohamba David, Nohamba Saulu valingile etyi Jeova eveviyulile?

 ⁶ Onkhalelo imwe Jeova aviukisa ovanthu vae, omokuveviyula. Tupondola okutala oñgeni aundapesile epondolo liae ko nohamba onombali mbotete mbo Isilayeli, Saulu na David. Etyi Ohamba David alingile oumbalehi na Bateseba, tyaetelele ovitateka David, navakuavo. Namphila ankho David ohamba, Jeova wemuviyulile nononkhono. Huku watumine Natan ku David ekemupopile onondaka mbapama. (2 Samuel 12:1-12) Oñgeni David akumbululile? Weihamenenue omutima iya elivele. Moluotyo, Huku emulingila okankhenda.​—Tanga 2 Samuel 12:13.

 ⁷ Tyelikalela na David, Ohamba Saulu ou David apingile, ketavelele onondonga. Jeova watumine omuuli Samuele apopile Saulu okuti: Ipaa ova Amaleke aveho novipako viavo. Saulu ehetavela otyitumino otyo tya Huku. Kaipaele ovipako, nohamba Agage.  Omokonda yatyi? Omokonda ankho uhanda okulinkhimaneka. (1 Samuel 15:1-3, 7-9, 12) Etyi aviyulwa, Saulu ñgeno ankho utavela, ayeke Omuhongi Omunene emuviukise. Mahi, ketavelele, atatesa. Wasokele okuti etyi alinga ankho katyapengele mokonda ovipako ankho vipondola okulingwa ovilikutila pala Jeova, iya atombo elondolo lia Samuele. Jeova apolo Saulu kouhamba, iya ahakala vali noupanga omuwa na Huku yotyotyili.​—Tanga 1 Samuel 15:13-15, 20-23.

8. Oityi tulilongesila kuetyi elongo lio Isilayeli lialingile etyi Jeova evelondolele?

⁸ Jeova wavela ovanthu novilongo omphitilo yokutavela onondonga mbae. Mo 1513 P.K.E., Huku ayovola ova Isilayeli koupika mo Egitu, avakala ovanthu vaholovonwa. Huku evelae okuveviukisa. Mahi, ovanthu kavetavelele okuviukiswa nae, avatualako nokulinga ovipuka ovivi komaiho a Jeova, alo umwe okufenda onohuku mbovilongo ovikuavo. Apeho, Jeova ankho utuma ovauli opo vevekuateseko, mahi ova Isilayeli avahatehelela. (Jeremias 35:12-15) Mokonda yokulinga ovipuka ovinyingi ovivi, Jeova eveviyula nononkhono. Tyelifwa nombiya ankho yatokala okuhanyuako, ouhamba wo Isilayeli wokokulio kuekumbi, wahanyenueko nova Asiria iya ouhamba wo Judaa wokokumbili kuekumbi auhanyuako nova Mbambilonia. Otyo tyitulongesa otyipuka tyakolela unene! Okuviukiswa na Jeova matyitukuatesako vala inkha tutavela.

9, 10. Oityi ovanthu vomo Ninive valingile etyi Jeova evelondola?

 ⁹ Tupu, Jeova wapele ovanthu vo Ninive, epundaumbo lio Asiria, omphitilo yokutavela elondolo liae. Wapopilile Jona okuti: “Katuka, enda ko Ninive, epundaumbo enene, kevepopile okuti ovivi viavo viehika kuame.” O Ninive ankho ina okuhanyuako.​—Jonas 1:1, 2; 3:1-4.

¹⁰ Mahi, etyi Jona apopia onondaka ombo mbehanyu, “ovanthu vomo Ninive avahimbika okukala nekolelo mu Huku, avahali iya avavale onongosa, okupolelela komukulu alo komona.” Ohamba yavo “aikatuka kotyipundi tyayo, ailulumo ovikutu iya aivale onongosa, aipumphama metwe.” Ovanthu vomo Ninive vetavelele okuviukiswa na Jeova, avelivele. Moluotyo, Jeova ahahanyepo vali epundaumbo.​—Jonas 3:5-10.

11. Etyi Jeova alingile ova Isilayeli nova Ninive tyitulongesa tyi?

¹¹ Namphila o Isilayeli ankho elongo liaholovonwa, Jeova weveviyulile. Vomo Ninive, ankho havanthuko vaholovonwa na Huku, mahi vetavelele okuviukiswa nae. Ngotyo, Jeova akala nokankhenda navo ehevehanyeko. Onongeleka ombo mbulekesa nawa okuti Jeova Huku yetu “kalingi nawike okapungulula”!​—Deuteronômio 10:17.

12, 13. (a) Omokonda yatyi Huku apilululila ehando liae konthele yovanthu? (b) Oñgeni Jeova ‘elivelele’ konthele ya Saulu? konthele yova Ninive?

¹² Onkhalelo Huku etuviukisa ilekesa okuti wapola pokati. Otyo tyimoneka nawa tyina Jeova atokola okukoyesa ovanthu mokonda yetyi valinga, mahi ehetyilingi vali tyina ovanthu ovo vamelivele. Ovihonekwa vipopia konthele yohamba yotete yo Isilayeli okuti Jeova ‘welivelele mokonda yokuapaka Saulu kouhamba.’ (1 Samuel 15:11) Etyi ovanthu vomo Ninive velivela, avayekepo okulinga ovivi, Ombimbiliya ipopia okuti: “Huku yotyotyili watala ovilinga viavo, amono okuti velikondola konondyila mbavo onombi. Moluotyo, Huku yotyotyili elivele ahaeta vali ehanyauno ankho ahanda okuveetela.”​—Jonas 3:10.

¹³ Ondaka yo Hebreu yapitiyua “okulivela” ihangununa okupilulula onkhalelo ine ehando. Jeova wetavelele Saulu akale ohamba, konyima emuanye mokonda Saulu kemutavelele. Otyo katyilekesa okuti Jeova walingile omapita etyi aholovona Saulu, mahi omokonda Saulu wakala tyehena ekolelo, akala omphuki. Etyi ovanthu vomo Ninive velivela, Huku apilulula etyi ankho ahanda okuvelinga iya ehevehanyeko. Tyitupameka unene okunoñgonoka okuti Jeova Omuhongi wetu, wapola pokati, omuwa, una okankhenda, nokuafwapo pala okupilulula etyi ankho ahandela vana vapengesa, mahi avelivele!

14. (a) Oñgeni Jeova etuviukisa hono? (b) Oityi tuna okulinga tyina Huku etuviukisa?

¹⁴ Hono, Jeova utuviukisa Nondaka yae Ombimbiliya, neongano liae. (2 Timóteo 3:16, 17) Tuesukisa okukala nehambu liokutavela onondonga ine eviyulo tupewa. Tyahatale komanima tuambatisalwa ine okovilinga tuna meongano, tuesukisa okutualako okutavela onondonga mba Jeova, nokuyeka etuhonge opo tukale onombiya onongwa.

15, 16. (a) Oñgeni omunthu apondola okulitehelela tyina aviyulwa apolwa ovilinga mewaneno? Ava ongeleka. (b) Oityi tyipondola okutukuatesako tyina tuamasoyo mokonda yokuaviyulwa?

¹⁵ Pamwe tuviukiswa mokupewa  onondonga ine okuviyulwa. Mahi, ovikando ovikuavo pamwe tuesukisa okuviyulwa mokonda tualinga tyimwe tyahaviukile. Otyo pamwe tyakutikinya okupolwa ovilinga mewaneno. Tala ongeleka ya Dennis a ankho omukulu weuaneno. Walingile tyimwe tyahaviukile konthele yonondando, iya ovakulu vewaneno avemuviyula. Oñgeni Dennis elitehelela monthiki ewaneno liapopilwa okuti hamukuluko vali weuaneno? Wati: “Nelitehelela omapita. Mokueenda kuomanima 30, nakalele novilinga ovinyingi. Nali omukokoli-ndyila, naundapele Mombetele, naholovonenwe ndyikale omukuatesiko wovakulu vewaneno, konyima andyikala omukulu weuaneno. Tupu, nalingile elongomona liange liotete motyonge tyononthiki ononthatu. Mahi, pahe ndyitupu vali natyike. Ankho nasoya nokuakunda, andyisoko okuti ndyitupu vali omphangu meongano.”

¹⁶ Dennis wapilululile onkhalelo yae, ayekepo okulinga etyi tyemupolesa ovilinga mewaneno. Mahi, oityi tyemukuatesileko? Wati: “Ankho natokola okutualako okupameka oupanga wange na Jeova. Tupu, nakuatesilueko unene novakuatate Ovakristau, nokupamekwa nomikanda viomupika. Onthele yati ‘Já teve privilégios de serviço no passado? Poderá recuperá-los?’ mo Sentinela 15 ya Agosto yo 2009, ankho ikahi ngatyina omukanda nahonekelwa pala okukumbulula omalikuambelo ange. Onondonga napandamo vali ombombu, ‘putyina nkhele wehena ovilinga ovikuavo mewaneno, sukalala vali nokupameka oupanga wove na Jeova.’” Oñgeni Dennis apolele ouwa keviyulo? Etyi palamba omanima amwe, wati: “Jeova wandyamba mokonda napewa vali ovilinga viokukuatesako ovakulu vewaneno.”

17. Oñgeni okupolwa mewaneno tyipondola okukuatesako una walinga onkhali? Ava ongeleka.

¹⁷ Onkhalelo onkhuavo tuviyulwa na Jeova, yakutikinya okupolwa mewaneno. Otyo tyiamena ewaneno kovituwa ovivi, nokukuatesako una walinga onkhali opo akondoke. (1 Coríntios 5:6, 7, 11) Robert wapolelue mewaneno, akala omanima 16, iya mokueenda kuomuvo oo ovohe, navana ankho elikuai navo, avalandula noukuatyili onondonga Mbondaka ya Huku mbokuhakala noupanga navana valinga ovivi, nokuhevekukunya. Etyi palamba omanima amwe Robert akondoka, iya pahe ukahi nokulongoka nawa motyili. Etyi apulwa oityi tyemulunda opo akondoke ku Jeova no kovanthu Vae konyima yomuvo omunyingi, wakumbulula okuti, onkhalelo ombunga yae yalandula ovitumino, yemukuatesako unene. Wati: “Inkha ombunga yange yakalele noupanga naame, namphila okatutu vala, ñgeno tyatuuka, ñgeno heveivalukile, anahakala vali nehando liokukondoka ku Huku.”

18. Oityi tuesukisa okulinga tyina tuamaviyulwa Nomuhongi Omunene?

¹⁸ Onthue hamwe katuesukisile okuviyulwa monkhalelo ngoyo, mahi, okuti matuyeke Omuhongi Omunene etuviukise? Oñgeni matulingi tyina tuamaviyulwa? Matukala nga David ine onga Saulu? Omuhongi Omunene o Tate yetu. Tuahalimbueiko okuti “Jeova uviyula una oe ehole, ngetyi he alinga nomona ehole.” Moluotyo, ‘wahaanye ontheto ya Jeova, tupu wahayale okuviyulwa nae.’—Provérbios 3:11, 12.