Skip to content

Skip to table of contents

Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga

Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga

Velie “omãla va Suku yocili” va tukuiwa kelivulu Liefetikilo 6:2, 4 okuti va kala komuenyo osimbu etande ka lieyile?

Kuli uvangi u lekisa okuti, olondaka via tukuiwa ndeti, vi tiamisiwila komãla vespiritu va Suku. Uvangi waco upi?

Catete kovinimbu evi tu tangako ndoco: ‘Omãla va Suku valume va mõla omãla vomanu vakãi okuti va posoka, kuenje va nõla oku kuela vana va sola calua.’—Efet. 6:2.

Vovisonehua vio Heveru olondaka ‘omãla va Suku yocili,’ kuenda “omãla va Suku,” via tukuiwa kelivulu Liefetikilo 6:2, 4; Yovi 1:6; 2:1; 38:7, kuenda Osamo 89:6. Nye ovinimbu evi vi lekisa catiamẽla ‘komãla va Suku’?

Olondaka ‘omãla va Suku yocili’ tu tanga kelivulu lia Yovi 1:6, vi lomboloka oviluvo viespiritu vi kasi la Suku kilu. Umue pokati kavo Satana okuti wa enda “oku tungayala kilu lieve.” (Yovi 1:7; 2:1, 2) Kelivulu lia Yovi 38:4-7, tu tangako okuti, ‘omãla va Suku va eca olopandu eci Suku a tumbika ewe lievindi palo posi.’ Omãla vaco ovangelo, momo kotembo yaco, omanu handi ka va lulikiwile. “Omãla va Suku” va tukuiwa Kosamo 89:6, va lomboloka oviluvo viespiritu vi kasi la Suku kilu, pole, ka va lomboloka omanu.

Velie ‘omãla va Suku yocili’ va tukuiwa kelivulu Liefetikilo 6:2, 4? Ndomo Embimbiliya li ci popia, ca sunguluka oku popia okuti, omãla vaco va Suku, va lomboloka omãla vespiritu va Suku veya palo posi.

Omanu vamue ka va tava kondaka yokuti, ovangelo vamue veya palo posi lonjongole yoku lipekela lomãla vomanu. Olondaka via Yesu vi sangiwa kelivulu lia Mateo 22:30, vi lekisa okuti, kilu ka kuli oku kuela kuenda oku lipekela. Pole, ovangelo vamue va siapo atimba avo espiritu, kuenje, va lipongolola vatimba ositu, noke va fetika okulia, kuenda oku nyua lomanu. (Efet. 18:1-8; 19:1-3) Omo liaco, ca sunguluka oku sima okuti, ovangelo vana va lipongolola vatimba ositu, va lipekela lakãi.

Kuli esunga lioku tava kuvangi Wembimbiliya u lekisa eci ovangelo va linga. Elivulu lia Yuda 6, 7, li sokisa ekandu alume vo ko Sodoma va linga, kuenda evĩho ‘ovangelo vana ka va lavele olomangu viavo kilu va linga, omo lioku siapo ocitumãlo cavo kilu.’ Ovangelo kuenda omanu vo ko Sodoma ‘va linga ukahonga levĩho lialua.’ Olondaka vikuavo vi kuete elomboloko limuamue, vi sangiwa kelivulu lia 1 Petulu 3:19, 20, li sokisa ovangelo vasina lovina via pita ‘koloneke via Noha. (2 Petulu 2:4, 5) Omo liaco, ovangelo va sina vo koloneke via Noha, va sokisiwa lekandu liomanu vo ko Sodoma, kuenda ko Gomora.

Ca sunguluka oku kuata elomboloko liulandu wa tukuiwa ndeti, momo “omãla va Suku,” va tukuiwa kelivulu Liefetikilo 6:2, 4, va lomboloka ovangelo vamue va lipongolola vatimba ositu, kuenje, va lipekela lakãi.

Embimbiliya li popia hati, Yesu wa kundila ‘ovangelo vãvi va kala vokayike.’ (1 Pet. 3:19) Olondaka evi vi lomboloka nye?

Upostolo Petulu wa tukula ovangelo vãvi ‘ka va pokuile eci Suku a kala oku talamẽla lepandi koloneke via Noha.’ (1 Pet. 3:20) Olondaka evi vi lekisa okuti, Petulu wa tukula ovangelo vana va nõlapo oku likongela kesino lia Satana. Pole, Yuda wa tukula ‘ovangelo vana ka va lavele ocitumãlo cavo kilu.’ Momo Suku wa va kapa alienge, kuenje wa va yikila vowelema toke keteke liekanga linene.’—Yuda 6.

Ovangelo vãvi va lekisa ndati esino koloneke via Noha? Osimbu Etande ka lieyile, ovangelo vaco va li pongolola vatimba ositu, ndaño okuti hacoko Suku a yonguile. (Efet. 6:2, 4) Ovangelo vosi va lipekela lakãi, va linga umbondo. Momo, Suku ka lulikile ovangelo lonjongole yoku lipekela lakãi. (Efet. 5:2) Ovangelo vaco va sina, va ka nyõliwa votembo Suku a sokiya. Ndomo Yuda a lombolola ulandu waco, ovangelo vaco va kasi ‘vowelema.’

Otembo yipi Yesu a kundila ‘ovangelo vãvi va kala vokayike,’ kuenda wa ci linga ndati? Petulu wa lombolola hati, Yesu wa va kundila ‘noke yoku pinduiwa kuaye.’ (1 Pet. 3:18, 19) Petulu poku popia hati Yesu ‘wa va kundila,’ ci lomboloka okuti, wa kundila ovangelo vaco osimbu Petulu ka sonehele ukanda waye watete. Citava okuti, Yesu noke yepinduko liaye, wa kundila ovangelo vãvi catiamẽla keyambulo va ka tambula. Eci Yesu a va kundila ka ecele kokuavo elavoko. Momo wa va kundila esapulo lioku va yambula. (Yona 1:1, 2) Omo okuti Yesu wa lekisa ekolelo, kuenda wa pandikisa toke kolofa, kuenje, wa pinduiwa, wa lekisa okuti, Eliapu ka lia kuatele unene woku u tateka. Momo Yesu wa kuata omoko yoku kunda esapulo lieyambulo.—Yoa. 14:30; 16:8-11.

Ndopo Yesu o ka imba Satana vekungu kumue lovangelo vaye. (Luka 8:30, 31; Esit. 20:1-3) Osimbu otembo yaco ka ya pitĩlile, ovangelo va sina va amamako oku kala vowelema, toke eci va ka kunduiwa.—Esit. 20:7-10.