Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Be Inyalo Paro?

Be Inyalo Paro?

Be isesomo adimba gocho mosekalo mag Ohinga mar Jarito? Ka en kamano, ne ane kabe inyalo dwoko penjo maluwogi:

Tim miluongo ni bibliomancy en tim mane, to Jokristo onego one nade timno?

Bibliomancy en tim ma ng’ato elo kamoro amora ei Muma apoya kae to osomo ndiko ma wang’e okwongo romogo, kogeno ni ndikono ema biro konye nyagruok gi chandruok moro. Jokristo madier ok ti gi gimoro amora e yor bilo. Kar mano, gipuonjore Muma adimba mondo gibed gi ng’eyo madier kaka Nyasaye dwaro mondo gita ngimagi.—12/15, ite mar 3.

“Piny” mabiro kadho en ang’o?

“Piny” mabiro kadho en oganda dhano maok odak kaluwore gi dwaro mar Nyasaye. (1 Joh. 2:17) Piny ma dhano odakieni kaachiel gi dhano matimo dwaro mar Nyasaye ema biro tony.—1/1, ite mag 5-7.

Kata obedo ni Abel ne otho, pod owuoyo kodwa e yo mane? (Hib. 11:4)

Owuoyo kodwa kokalo kuom yie mare. Wanyalo yudo puonj kuom ranyisine kendo manyo kaka wanyalo luwo yie mare. Ranyisi ma noketo pod nyalo konyowa nyaka sani.—1/1, ite mar 12.

Gin yore mage madwarore wabedie motang’ mondo kik waketh winjruokwa gi Nyasaye?

Moko kuomgi gin: Tijewa mag manyo yuto, yore mag manyo mor, tudruok gi watwa ma ogol e kanyakla, tiyo gi masinde mag teknoloji, weche mag thieth, bedo gi paro maok owinjore kuom wach pesa, kendo bedo gi sunga marach mamiyo wating’re malo ka waparo ni wan ema wariek moloyo jomoko.—1/15, ite mag 12-21.

Wanyalo puonjore ang’o kuom bolruok ma Musa nonyiso?

Musa ok nobedo gi sunga nikech telo ma ne en-go, kar mano ne ogeno kuom Nyasaye, to ok kuome owuon. Ok wadwar ni telo kata nyalo moro amora ma wan-go, omi wabed gi sunga; kar mano, wadwaro keto genowa kuom Jehova. (Nge. 3:5, 6)—2/1, ite mar 5.

Joma ibiro chier biro dak kanye?

Dhano manok ma kwan-gi romo 144,000 biro dak e polo. Kata kamano, thoth jogo mibiro chiero, biro dak e pinyka nyaka chieng’.—3/1, ite mar 6.

Wacho ni ‘chuny Jo-Israel ne pok oter nyangu’ tiende en ang’o? (Yer. 9:26)

Ok ne gin gi chuny marwako wach, kendo ne dwarore gigol gik ma ne miyo chunygi ok rwak wach tiende ni pachgi kata gombogi ma ne ok owinjore gi dwaro mar Nyasaye. (Yer. 5:23, 24)—3/15, ite mag 9-10.

Ere kaka Yesu noketonwa ranyisi maber mar bedo gi ngima ma nigi mor?

Gima duong’ ma Yesu ne dwaro timo e ngimane, ne en timo dwach Nyasaye. Nohero Wuon mare ahinya, kendo nohero dhano bende. Kuom mano, Yesu nong’eyo ni Wuon mare nohere kendo noyie kode. Mago e gik madongo madwarore mondo eka ng’ato obed gi ngima ma nigi mor.—4/1, ite mag 4-5.

Bad riwruok mar oganda Nyasaye manie piny oriwo ang’o?

Oriwo Bura Maduong’, komiti mag bade ofis, jorit malworo, buche mag jodongo e kanyakla, koda Joneno achiel achiel.—4/15, ite mar 29.

Ang’o momiyo wanyalo wacho ni kum ma Nyasaye chiwo ok nyis ni oonge hera?

Jehova ok mor gi tho mar joricho. (Eze. 33:11) Kaluwore gi kaka ne otimo chon, ne ojasiemogi e yor hera kapok okelonegi kum. Mano nyalo miyo wabed gi geno mar tony e kum mabiro nyime.—5/1, ite mag 5-6.

Be Jo-Israel ne nego jomahundu kuom ng’awogi e yath?

Ooyo. Ogendini mamoko machon ema ne timo kamano to ok Jo-Israel. E kinde ma ne indiko Muma mag dho-Hibrania, jomahundu e piny Israel ne ikwongo inego e yore mopogore opogore kaka chielogi gi kite. (Lawi 20:2, 27) Kae to bang’e ne ing’awo kitundune e yath mondo obed siem ne jomoko.—5/15, ite mar 13.

Ang’o momiyo dhano ok nyal kelo kuwe e piny mangima?

Kata obedo ni dhano osetimo gik mang’eny, gionge nyalo mar chiko ngimagi giwegi e yo makare. (Yer. 10:23) Satan ema chiko piny, omiyo dhano ok nonyal ngang’ kelo kuwe e piny. (1 Joh. 5:19)—6/1, ite mar 16.