Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

“Tit Botwa, Lok Man Bitimme Awene?”

“Tit Botwa, Lok Man Bitimme Awene?”

“Kit gin ango ma binyuto dwogoni, ki agikki piny?”​—MAT. 24:3.

1. Calo lukwena pa Yecu, watye ki miti madit me niang gin ango?

 YECU onongo dong cok giko ticce me pwony i lobo kany, dok lupwonnyene onongo gimito niang gin ango ma obitimme i kare me anyim. Pi meno, i nge nino manok ma peya kineke, lukwenane angwen gupenye ni: “Lok man bitimme awene, dok kit gin ango ma binyuto dwogoni, ki agikki piny?” (Mat. 24:3; Mar. 13:3) Yecu ogamo lapenygi-ni kun tittigi jami mapol kit ma kicoyo kwede i Matayo cura 24 ki 25. I lokke meno, Yecu otito jami mapol ma pigi tego. Lokke-ni pire tek adada botwa pien wan bene watye ki miti madit me niang gin ma bitimme i anyim.

2. (a) Pi mwaki mapol, onongo wamito niango matir madok i kom gin ango? (b) Lapeny adek mene ma wabinyamo i pwony man?

2 Pi mwaki mapol, lutic pa Jehovah gukwano dok bene gulego matek me niang lok ma Yecu owaco madok i kom kare me agikki. Gin gutute matek me bedo ki niango matir ma lubbe ki awene ma lok pa Yecu-ni bicobbe iye. Me nyuto niango manyen ma watye kwede, kong dong wanenu lapeny adek ma ducu cakke ki lapeny ni: “awene.” Awene ma ‘twon can madit atika-ni’ bicakke iye? Awene ma Yecu bingolo iye kop i kom “romi” ki “dyegi”? Awene ma Yecu “bidwogo” nyo bibino iye?​—Mat. 24:21; 25:31-33.

AWENE MA TWON CAN MADIT ATIKA-NI BICAKKE IYE?

3. I kare mukato angec, onongo waniang ni twon can madit atika-ni ocakke awene?

3 Pi mwaki mapol, onongo wabedo ka tamone ni twon can madit atika-ni ocakke i 1914 ki Lweny me I me Wi Lobo ki dok ni Jehovah “ojwiko kare-nu obedo manok” i 1918, mwaka ma lweny meno ogik iye wek omi kare bot udong jo ma kiwirogi me tito kwena maber-ri i lobo ducu. (Mat. 24:21, 22) Dok i nge tyeko tic me tito kwena-ni, ker pa Catan onongo kibijwerone woko. Pi meno, onongo kitamo ni twon can madit atika-ni bitimme i dul adek mapat pat: Bicakke i 1914-1918, kine bicod (cakke i 1918 cito kwede anyim), ki dong bigik i Armagedon.

4. Ngec ango ma okonyowa me bedo ki niango manyen ma lubbe ki lok ma Yecu owaco i kom kare me agikki-ni?

4 Ento, i nge kwano matut lok pa Yecu-ni, waniang ni but lokke ma lubbe ki kare me agikki-ni onongo myero ocobbe i yo aryo mapat pat. (Mat. 24:4-22) Lok pa Yecu-ni okwongo cobbe i cencwari me acel i Judea, ki dok onongo bicobbe kun kwako lobo ducu i karewa-ni. Niango man manyen-ni omiyo ngecwa omedde. *

5. (a) Kwo matek ango ma ocakke i 1914? (b) Kare meno me can-ni rwatte ki kare mene i cencwari me acel K.M.?

5 Waniang bene ni twon can madit atika-ni bute me acel pe ocakke i 1914. Pingo? Pien lok pa lunebi me Baibul nyuto ni twon can madit atika-ni pe bicakke ki lweny i kin lobbe, ento ki lweny i kom dini goba. Pi meno, jami ma gucako timme i 1914 pe gubedo acakki me twon can madit atika-ni, ento “acakki me te can.” (Mat. 24:8) ‘Can-ni’ rwatte ki gin ma otimme i Jerucalem ki Judaya cakke i 33 K.M. me o 66 K.M.

6. Gin ango ma binyuto acakki me twon can madit atika-ni?

6 Gin ango ma binyuto acakki me twon can madit atika-ni? Yecu owaco ni: “Ka wubineno gin mo me kwer, malik, ma balo cwiny dano, ma yam Daniel otito pire, kun ocung i kabedo maleng (dano ma kwano myero oniang iye), i kare meno jo ma tye i Judaya myero guring woko i wi godi.” (Mat. 24:15, 16) I cobbene me acel, gin me kwer, malik, ma balo cwiny dano-ni “ocung i kabedo maleng” i 66 K.M. i kare ma mony pa Luroma (“gin mo me kwer, malik”) olwenyo i kom Jerucalem kacel ki ot pa Lubanga (kabedo maleng pa Lujudaya). Cobbene i yo madit bitimme ka United Nations (gin mo me kwer, malik i kare-ni) “ocung” kun bilweny i kom dini pa Lukricitayo ata-ni (ma tye gin maleng i wang jo ma giporo bedo Lukricitayo) ki dong Babilon Madit. Lweny acel-lu bene kiloko pire i Niyabo 17:16-18. Man bibedo acakki me te twon can madit atika-ni.

7. (a) Lukricitayo ma kiwirogi ‘gubwot’ nining i cencwari me acel? (b) Gin ango ma watye ka kurone ni obitimme i anyim?

7 Yecu bene otito ni: ‘kibijwiko kare-nu bedo manok.’ Lok man okwongo cobbe i mwaka 66 K.M. i kare ma lumony pa Luroma ‘gujwiko manok’ lwenygi i kom Jerucalem. I ngeye, Lukricitayo ma kiwirogi ma gitye i Jerucalem ki Judaya gungweco woko wek ‘gibwoti.’ (Kwan Matayo 24:22; Mal. 3:17) Pi meno, gin ango ma watye ka kurone i kare me twon can madit atika ma tye ka bino-ni? Jehovah ‘bijwiko’ lweny pa United Nations i kom dini goba, kun pe weko kijwero dini me ada kacel ki me goba. Man biweko kilaro jo pa Lubanga.

8. (a) Gin ango ma bitimme ka ce acakki me twon can madit atika-ni okato? (b) Awene ma nen calo kibicero iye jo mudong ki i kin 144,000 me cito i polo? (Nen ngec mukene.)

 8 Gin ango ma bitimme ka ce acakki me twon can madit atika-ni okato? Lok pa Yecu-ni nyuto ni kare bikato nio wang ma Armagedon ocakke. Jami ango ma gibitimme i kare man? Lagamme nonge i Ejekiel 38:14-16 ki Matayo 24:29-31. (Kwan.) * I nge meno, Armagedon bicakke, agikki me twon can madit atika-ni ma bibedo rom aroma ki gin ma otimme i 70 K.M i kare ma kijwero Jerucalem. (Mal. 4:1) Lweny me Armagedon ma obedo agikki me twon can madit atika-ni, bibedo gin mo “ma yam peya onen i lobo, nia wa i acakki lobo.” (Mat. 24:21) Ka ce okato litap, Mwaka Alip Acel me Loc pa Kricito bicakke.

9. Lok pa Yecu ma lubbe ki twon can madit atika-ni gudo jo pa Jehovah nining?

9 Lok man madok i kom twon can madit atika-ni jingo niyewa. Pingo? Pien miniwa gen ni kadi bed watye i can malit marom mene, jo pa Jehovah macalo gurup gibibwot ki i twon can madit atika-ni. (Yabo 7:9, 14) Ma pire tek dong loyo aye ni cwinywa yom pien i Armagedon, Jehovah binyuto ber pa twero me locce ki dok bilonyo nyinge maleng-ngi.​—Jab. 83:18; Ejek. 38:23.

AWENE MA YECU BINGOLO IYE KOP I KOM ROMI KI DYEGI?

10. I kare mukato angec, niango ango ma wabedo kwede ma lubbe ki awene ma ngolo kop i kom romi ki dyegi ocakke iye?

10 Nen kong dok awene ma lok ma Yecu owaco ma lubbe ki romi kacel ki dyegi-ni bicobbe iye. (Mat. 25:31-46) I kare mukato angec, onongo watamo ni ngolo kop i wi dano ni gubedo romi nyo dyegi-ni bitimme i kare man me agikki-ni, cakke i 1914 cito kwede anyim. Onongo watamo ni jo ma gukwero kwena me Ker-ri dok guto ma peya twon can madit atika-ni ocakke gitye dyegi dok pe kibicerogi.

11. Pingo kiromo wacci ngolokop i wi dano ni gubedo romi nyo dyegi-ni pe ocakke i 1914?

11 I 1990 ki wiye, Wi Lubele oloko doki i kom Matayo 25:31, ma wacci: “I kare ma Wod pa dano bidwogo ki deyo kacel ki lumalaikane ducu, ci en bibedo i wi komkerre me deyo.” Kitito ni Yecu odoko Kabaka me Ker pa Lubanga i 1914, ento pe ‘obedo i wi komkerre’ macalo Langolkop me “rok ducu.” (Mat. 25:32; por ki Daniel 7:17.) Ento, carolok i kom romi ki dyegi-ni loko i kom Yecu tutwalle macalo Langolkop. (Matayo 25:31-34, 41, 46, NW) Kit macalo Yecu onongo pe tye Langolkop me rok ducu i 1914, man nyuto ni ticce me ngolo kop i wi dano ni gubedo romi nyo dyegi-ni pe ocakke i mwaka meno. * Ci dong, awene ma Yecu bicako ngolo kop iye?

12. (a) Awene ma Yecu Bingolo kop i kom rok ducu pi tyen mukwongo? (b) Jami mene ma kitito pigi i Matayo 24:30, 31 ki Matayo 25: 31-33, 46?

 12 Lok ma Yecu owaco ma lubbe ki kare me agikki-ni nyuto ni en bingolo kop i kom rok ducu pi tyen mukwongo i nge jwero dini goba. Kit ma kitito kwede i  paragraf 8, jami mogo ma bitimme i kare meno kicoyogi i Matayo 24:30, 31. Ka ikwano tyeng magi, ibinongo ni Yecu otito jami ma rom aroma ki ma i carolokke i kom romi ki dyegi-ni. Me lapore, Wod pa dano bidwogo ki deyo kacel ki lumalaikane; rok kacel ki kaka ducu kibicokogi kacel; jo ma kingolo kop i wigi ni gubedo romi ‘gibitingo wigi malo’ pien “kwo ma pe tum” tye ka kurogi. * Jo ma kingolo kop i wigi ni gubedo dyegi ‘gibikumo’ pienni nongo guniang ni ‘to matwal’ tye ka kurogi.​—Mat. 25:31-33, 46.

13. (a) Awene ma Yecu bingolo iye kop i kom dano ni gubedo romi nyo dyegi? (b) Niango man myero ogud kit ma waneno kwede ticwa me pwony nining?

13 Ci dong, waromo dolo te lok man nining? Ka Yecu bibino i kare me twon can madit atika-ni, en bingolo kop i wi dano me rok ducu ni gubedo romi nyo dyegi. Ka dong lacen i Armagedon, ma en aye agikki me twon can madit atika-ni, jo ma gitye calo dyegi-ni ‘kibinekogi’ matwal. Niango man myero ogud kit ma waneno kwede ticwa me pwony-nyi nining? Niango man konyowa me tero ticwa me tito kwena-ni calo gin ma pire tek adada. Nio wang ma twon can madit atika-ni ocakke, dano pud gitye ki kare me loko tamgi kun gicako lubo yo mading ma “tero dano i kwo.” (Mat. 7:13, 14) Ki lok ada, dano i kare-ni giromo nyuto ni gitye calo romi nyo dyegi. Kadi bed kumeno, wiwa myero opo ni ngolo kop ni ngat moni obedo romo nyo dyel bibedo i kare me twon can madit atika-ni. Pi meno, watye ki tyen lok matir me medde ki miyo kare bot dano mapol ka twere wek guwiny dok gujol kwena me Ker-ri.

Nio wang ma twon can madit atika-ni ocakke, dano pud gitye ki kare me loko tamgi (Nen paragraf me 13)

AWENE MA YECU BIDWOGO NYO BIBINO IYE?

14, 15. Tyeng angwen mene ma ginyuto ni Kricito bibino macalo Langolkop i anyim?

14 Tika nyamo lok i yo matut i kom lok pa Yecu-ni nyuto ni niangowa i kom awene ma jami mukene ma pigi tego bitimme iye mito ayuba? Tyeng mukene ma gitye i Matayo cura 24 ki 25 miniwa lagamme. Kong wanenu.

15 Ma lubbe ki but lokke ma kicoyo i Matayo 24:29–25:46, Yecu oloko tutwalle i kom jami ma bitimme i kare man me agikki-ni ki dong i kare me twon can madit atika ma tye ka bino-ni. I cura aryo magi, Yecu oloko tyen aboro kulu i kom ‘binone,’ nyo dwogone. * Ma lubbe ki twon can madit atika-ni, en owaco ni: “Gibineno Wod pa dano ka bino ki i wi pol.” “Pe wungeyo nino ma Rwotwu bibino iye.” “Wod pa dano bibino i cawa ma nongo pe wutamo pire.” Ki dong i carolok ma en omiyo i kom romi ki dyegi-ni, Yecu owacci: “Wod pa dano bidwogo ki deyo.” (Mat. 24:30, 42, 44; 25:31) Tyeng angwen magi ducu loko i kom dwogo pa Kricito i anyim macalo Langolkop. Waromo nongo lok angwen mukene ma lubbe ki dwogo pa Yecu ki kwene?

16. Dwogo pa Yecu dok kitito pire i tyeng angwen mene mukene?

16 Ma lubbe ki lagwok ot ma lagen dok maryek, Yecu owaco ni: “Latic meno tye ki gum, ma laditte ka obino onongo en tye ka tiyo ticce kit meno.” I carolok pa anyira apar-ri, Yecu owacci: “I kare ma gucito ka wilo moo, cutcut lanyom obino.” I carolok i kom lim, Yecu otito ni: “Ka dong kare okato malac, ladit pa lutic magi odwogo. I carolok acel-lu bene, ladit-ti owaco ni: “Wek i kare ma abino agam limma.” (Mat. 24:46; 25:10, 19, 27) Lok angwen magi ma ginyuto dwogo pa Yecu-ni onongo bicobbe awene?

17. Onongo waniang lok ma lubbe ki bino pa Yecu ma kitito pire i Matayo 24:46 nining?

17 I kare mukato angec, watito i bukkewa ni lok angwen magi ginyuto ni Yecu bidwogo nyo bibino i 1918. Me lapore, nen kong gin ma Yecu owaco i kom “lagwok ot ma lagen dok maryek.” (Kwan Matayo 24:45-47.) Con onongo waniang ni ‘bino’ pa Yecu ma kiloko pire i tyeng 46 kubbe ki kare ma en obino iye ka ngiyo kwede Lukricitayo ma kiwirogi i 1918 ki dok ni cimo lagwok ot ma lagen me loyo jami pa Ladit-te otimme i 1919. (Mal. 3:1) Ento, ngiyo lok pa Yecu-ni i yo matut nyuto ni omyero watim alokaloka i niangowa i kom awene ma lok mogo pa Yecu bicobbe iye. Pingo?

18. Nyamo lok pa Yecu-ni ki pete tere ducu konyowa me moko gin ango ma lubbe ki dwogone?

18 I tyeng mogo ma tye i nyim Matayo 24:46, lok man ni ‘bino-ni’ cung pi kare ma Yecu bibino iye ka ngolokop i kare me twon can madit atika-ni. (Mat. 24:30, 42, 44) Ki bene, kit ma waneno kwede i  paragraf me 12, ‘dwogo’ pa Yecu ma kitito pire i Matayo 25:31 loko i kom kare acel-lu ma Yecu bingolo iye kop i anyim. Pi meno, waromo wacone ni dwogo pa Yecu me cimo lagwok ot ma lagen wek olo jamine kit ma kicoyo kwede i Matayo 24:46, 47 bitimme i anyim, i kare me twon can madit atika-ni. * Ada, nyamo lok pa Yecu-ni ki pete tere ducu nyuto ni lok aboro magi ma lubbe ki binone-ni bitimme i kare me ngolokop, ma bibedo i twon can madit atika-ni.

19. Niango manyen ango ma watyeko nyamogi, dok lapeny mene ma wabinyamogi i pwony ma gilubo man?

19 Me poyo wiwa, gin ango ma dong watyeko pwonyone? I acakki me pwony man, wapenyo lapeny adek ma weng gicakke ki lapeny ni “awene.” Mukwongo, waneno ni twon can madit atika-ni pe ocakke i 1914 ento bicakke ka United Nations ocako lweny i kom Babilon Madit. Me aryone, waneno gin mumiyo waromo wacci Yecu pe ocako ngolokop i kom dano ni gubedo romi nyo dyegi i 1914 ento man bitimme i kare me twon can madit atika-ni. Ki dong me agikkine, waneno gin mumiyo watwero wacci Yecu pe odwogo ka cimo lagwok ot ma lagen me loyo jamine ducu i 1919 ento man bene bitimme i kare me twon can madit atika-ni. Pi meno, lapeny adek magi ducu ma gicakke ki ‘awene-ni’ gibicobbe i kare me twon can madit atika-ni. Niango man manyen-ni myero ogud kit ma waniang kwede carolok i kom lagwok ot ma lagen-ni nining? Ki bene, omyero ogud niangowa i kom carolok mukene ma Yecu owacogi ma gitye ka cobbe i kare man me agikki-ni nining? Lapeny magi ma pigi tego ni kibinyamogi i pwony ma gilubo man.

 

^ para. 4 Paragraf me 4: Pi ngec mukene, nen Wi Lubele me Febuari 15, 1994, pot karatac 8-21 ki Mai 1, 1999, pot karatac 8-20.

^ para. 8 Paragraf me 8: Gin acel mukene ma pire tek ma kitito i tyeng magi aye ‘coko jo ma kiyerogi.’ (Mat. 24:31) Pi meno, nen calo jo ducu ma kiwirogi ma pud nongo gikwo i lobo ka acakki me twon can madit atika-ni okato, kibicerogi me kwo i polo ma peya lweny me Armagedon ocakke. Niango man loko gin ma kicoyo ma lubbe ki lok man i “Lapeny pa Lukwan Bukkewa” i Wi Lubele me Agucito 15, 1990, pot karatac 30.

^ para. 11 Paragraf me 11: Nen Wi Lubele me Oktoba 15, 1995, pot karatac 18-28.

^ para. 12 Paragraf me 12: Nen lok mukene ma kubbe kwede i Luka 21:28.

^ para. 15 Paragraf me 15: Nyig lok ni “bibino” ki “bidwogo” kigonyo ki i nyig lok me leb Grik ni erʹkho·mai.

^ para. 18 Paragraf me 18: Kit ma waneno kwede, nyig lok me leb Grik ma wacci “obino” i Matayo 24:46 rom aroma ki nyig lok me leb Grik ma kitiyo kwede ni “bibino” i Matayo 24:30, 42, 44.