Ir al contenido

Ir al índice

Kʼiáni nga kʼoakoa̱n je kjoabi

Kʼiáni nga kʼoakoa̱n je kjoabi

“Jmé choa̱ xi sʼe̱ kʼia nga kjoaʼai, kʼoa nga kjoetʼa sonʼndebi.” (MAT. 24:3)

1. Joni tsa je pastrole Jesús, jméni xi nʼio mená jchaa tsanda ñá.

KʼIANGA tojeme tíbichókjetʼa je xále Jesús i̱ Sonʼnde, je chjotale nʼio koanmele nga skoe̱ jmeni xi koa̱n nichxin xi sʼa nroa. Kʼoa jngo jao nichxin tongini nga tojeme si̱kʼien Jesús, ño pastrole xi i̱ kitsole: “Kʼiánibe nga kʼoa koa̱n je kjoabi. Jmé choa̱ xi sʼe̱ kʼia nga kjoaʼai, kʼoa nga kjoetʼa sonʼndebi” (Mat. 24:3; Mar. 13:3). Je Jesús nkjín koya kisikʼaxki̱ jmeni xi koa̱n kʼoa yaa faʼaitʼa ya kapítulo 24 kao 25 xi tsʼe Mateo. Jmeni xi tongini kitso Jesús nga koa̱n nʼio tjínle kjoandosin. Je én xi kitso Jesús nʼio mandosinná tsanda ñá nga̱ kʼoati mená jchaa jmeni xi koa̱n nichxin xi sʼa nroa.

2. 1) Jokji nga tínroa nó, jméni xi ngisa nda kjimajinná. 2) Jñánile xi jan koya chótʼayá.

2 Jokji nga tínroa nó, je choʼndale Jeobá nʼio tjíobʼétsʼoa nga tjíokotʼayason jmeni xi tongini kitso Jesús, xi kʼia kʼoakoa̱n nichxin xi toje tífikjetʼa. Nʼio tjíobásjaiya kʼiakjoanni kuitjoson jmeni xi kitso je Jesús. Janla koya kataʼyaa “kʼiáni” kʼoakoa̱n. Kʼiáni koaitsʼia je “kjoañʼai” xi nʼio tse. Kʼiáni nga sikinyátʼaxinle xínkjín chjota je Jesús, xi “barré” kʼoa xi “tindso” sʼin skoe̱kon. Kʼoa kʼiáni kjoaʼaí je Jesús (Mat. 24:21; 25:31-33).

KʼIÁNI KOAITSʼIA JE KJOAÑʼAI XI NʼIO TSE

3. Jósʼin koanjinná nichxin kjoatse kʼiani kitsʼia je kjoañʼai xi nʼio tse.

3 Nʼio nkjín nó nga kʼoasʼin koankjainná nga kʼia kitsʼia je kjoañʼai xi nʼio tse nga nó 1914 kʼianga kisʼejna je Kjoajchántse xi títjon, kʼoa nga nó 1918, kʼianga jetʼa kjoajchán jebi, kʼia kisikinroajen Jeobá nichxin ánni nga kitjoʼndesínile je chjotale Cristo xi ya koai ngʼajmi nga kitsoyason je énnda chjotse ngakjijnda naxinandá (Mat. 24:21, 22). Kʼoa kʼianga jekʼuínyasonjnda kʼoasʼin koankjainná nga kʼia ni̱kjeson je sonʼndele Na̱i. Kʼoasʼin koanjinná nga jan koya tjínni je kjoañʼai xi nʼio tse: Xi títjon, nga kʼia kitsʼiani nó 1914 saʼnda tje̱n nó 1918. Xi majaoni, nga kʼia kisʼejñáʼnyole nga nó 1918 kʼoa jokji koaisa nichxin. Kʼoa xi majanni, kʼoasʼin koanjinná nga kʼia kuichokjetʼa kjoañʼai jebi nga kjoaʼaí Armagedón.

4. Jméni xi tsakasenkaoná nga ngisa nda koanjinná jmeni xi tongini kitso Jesús tʼatsʼe nichxin xi toje tífikjetʼa.

4 Kʼianga jaʼato nó nga jekichotʼayajinnda ijngokʼa je én xi tongini kitso je Jesús tʼatsʼe nichxin xi toje tífikjetʼa tsaʼyale nga jao kʼa kuitjoson (Mat. 24:4-22). Xi títjon, kʼiaa kitjoson nichxinle chjotale Cristo xi títjon tsakatio ya naxinandá Judea. Xi majaoni, ijngokʼa kuitjoson jngo tjíjtsa Sonʼnde nichxin xi tiyoaa ndʼai. Kʼianga koanjinná jebi, nkjín koya jmeni xi kisikixiyandaná. *

5. 1) Jméni xi kʼia kitsʼia nga nó 1914. 2) Kʼiáni kisʼe kjoachjaʼatokon ya Jerusalén kao Judea.

5 Kʼoati koanjinná nga tsín kʼia nó 1914 kitsʼiani je kjoañʼai xi nʼio tse. Ánni nga tsín kʼia kitsʼiasíni. Kuinga kʼoatso je én xi faʼaitʼa Biblia nga li tsa naxinandájin xi skaan, xi kjoajchán koatio. Kʼianga koaitsʼia je kjoañʼai xi nʼio tse kʼianí nga si̱kje je relijión ndiso. To “kjoachjaʼatokon” xi kitsʼia nga nó 1914 kʼianga kisʼejna je kjoajchán (Mat. 24:8TNM). Je kjoachjaʼatokon jebi kui mangósonkao jmeni xi koan nga nó 33 saʼnda nó 66 ya Jerusalén kao Judea.

6. Jósʼin koaitsʼiani je kjoañʼai xi nʼio tse.

6 Jmé choa̱ xi sʼe̱ nga koaitsʼia je kjoañʼai xi nʼio tse. Je Jesús i kitso: “Kʼia nga jchao nga kʼoéjna ya ʼnde jña tsje je xi chʼao kjoan xi síkixoya ngayije, xi kʼoakitso Daniel xi kinchja̱ya tʼatsʼe Niná (je xi bʼéxkia, katamachoyale), kʼia je xi tjío ya ʼnde Judea, katamanga ya jinjñá ján” (Mat. 24:15, 16). Kʼiaa kitjoson títjon én jebi nga nó 66 kʼianga tsakasenjna “ya ʼnde jña tsje je xi chʼao kjoan”, xi je tsoyanile chjota kjoajchán xi tsʼe Roma kʼianga kichokʼétʼale Jerusalén kao yo̱ngo̱le, ʼnde jña tsje sʼin tsabekon je chjota judío. Tonga je nichxin xi tiyoaa ndʼaibi jngo tjíjtsa Sonʼnde nga kʼoakoa̱n, kʼoa kʼiaa kʼoakoa̱n kʼianga je Organización de las Naciones Unidas, xi tsoyanile “je xi chʼao kjoan” kʼoetʼale je relijiónle xi chjotale Cristo tsole yaole, je relijión xi ñaki tsje sʼin bekon je chjota xi ya tjíojin. Kʼoati kʼoetʼale je Babilonia xi nʼioje, xi tsonile, ngatsʼi relijión ndiso. Xi tʼatsʼe jebi, kʼoakjoánti sʼin bʼéyanajmí ya Apocalipsis 17:16 saʼnda 18. Kʼoasʼin koaitsʼiani je kjoañʼai xi nʼio tse.

7. 1) Jósʼin kitjontjai kʼale yaole je chjotale Cristo xi títjon tsakatio. 2) Jméni xi choyalee nga koa̱n nichxin xi sʼa nroa.

7 Je Jesús kʼoati tongini kʼoakitso nga kjuinroajen nichxin. Én jebi kʼiaa kitjoson títjon nga nó 66 kʼianga je chjota kjoajchán xi tsʼe Roma kinroajenle nichxin, xi tsonile nga tsakájñáʼnyole, nga likuini kisikje Jerusalén. Kʼoa je chjotale Cristo xi ya tsʼe Jerusalén kao xi Judea tsʼe tsakangaa, kʼoa kʼoasʼin kitjontjainile yaole (tʼexkiai Mateo 24:22; Mal. 3:17). Jméni xi choyalee nga koa̱n kʼianga sʼe̱jna je kjoañʼai xi nʼio tse. Je Jeobá sikinroajeen nichxin, xi tsonile, koajñáʼnyole nichxin je Naciones Unidas nga kʼoetʼale je relijión ndiso, ánni nga tsín ya sikjekaosíni je relijión xi kixi kʼianga sikje relijión ndiso. Kui jebi xi koasenkao je naxinandále Niná kʼianga kuitjontjai.

8. 1) Jméni xi koa̱n nga jesi̱kje relijión ndiso kʼianga tíjna kjoañʼai xi nʼio tse. 2) Kʼiáni koai ya ngʼajmi je chjotale Cristo xi ya tjínle kjoachoya xi tjíosa i̱ Sonʼnde. (Chótsenlai nota 2.)

 8 Jméni xi koa̱n nga jesi̱kje relijión ndiso kʼianga tíjna kjoañʼai xi nʼio tse. Je én xi kitso Jesús kui bakóyaná nga sʼe̱jna choatse nichxin saʼnda nga koaitsʼia je Armagedón. Tonga jméni xi koa̱n je nichxin xi sʼe̱jna choatse. Yaa tsoyaná ya Ezequiel 38:14 saʼnda 16 kʼoa kao Mateo 24:29 saʼnda 31 (tʼexkiai). * Kʼianga jekʼoakoa̱n, kʼia koaitsʼia je Armagedón, kʼoa jebi yaa koa̱nngóson kʼianga kinikje naxinandá Jerusalén nga nó 70 (Mal. 4:1). Yaa tje̱n kuichokjetʼa je kjoañʼai xi nʼio tse kʼianga sʼe̱jna je Armagedón kʼoa jmeni xi koa̱n kjesa kʼoamajin “saʼnda nga totsʼinle kjoa, saʼnda ndʼai, [kʼoa] nikʼiajin kʼoakoa̱nngáni” (Mat. 24:21). Kʼianga jekjoaʼato jebi, kʼiaa koaitsʼia nga koatexoma xi jngo jmi nó je Cristo.

9. Jósʼin basenkao je naxinandále Jeobá jmeni xi tongini kitso je Jesús xi tʼatsʼe kjoañʼai xi nʼio tse.

9 Je én xi tongini kinokjoa xi tʼatsʼe je kjoañʼai xi nʼio tse ñaki sínʼio tokoán. Ánni. Kuinga ningalani tse kjoañʼai kuitjátojiaan, je naxinandále Jeobá kuitjokajin je kjoañʼai xi nʼio tse (Apoc. 7:9, 14). Kʼoa je xi ngisa fáyatsjoa tokoán kuiní nga kʼianga sʼe̱jna je Armagedón kʼiaa koako je Jeobá nga toje xi tiʼndele koatexoma kʼoa kʼoati kʼia kʼoasjetsje je jaʼaínle (Sal. 83:18; Ezeq. 38:23).

KʼIÁNI SIKATÍOTʼAXIN JESÚS JE “BARRÉ” KAO “TINDSO”

10. Nichxin kjoatse, jósʼin koanjinná kʼiani ni̱katíotʼaxinle xínkjín je chjota xi barré kao xi tindso sʼin tsoyanile.

10 Kuila chótʼayajiaan ndʼaibi kʼiani kʼoakoa̱n je xi majaoni koya je én xi tongini kitso Jesús, je xi tʼatsʼe barré kao tindso (Mat. 25:31-46). Nichxin kjoatse, kʼoasʼin koanjinná nga kʼia ni̱katíotʼaxinle xínkjín chjota xi barré kao xi tindso sʼin tsoyanile jokji tse sʼe̱jna je nichxin xi totífikjetʼa, kitsʼiakjoanni nga nó 1914 saʼnda nó xi fisani. Kʼoatisʼin koanjinná nga je chjota xi likui kjuinrʼoé jotso je Énle Niná, xi kʼia kuiyá nga kjesa fitsʼiajin je kjoañʼai xi nʼio tse, tindso sʼin jchatokon, xi tsonile, nga tsín tijme kjoachoya sʼe̱nile xi tʼatsʼe kjoafaʼáya.

11. Ánni nga tsín kʼia nó 1914 tsakʼétsʼiakaosíni Jesús nga kisikinyátʼaxinle xínkjín je chjota xi barré kao xi tindso tsoyanile.

11 Kʼianga nó 1995, je rebista La Atalaya kitsoyanda ijngokʼa Mateo 25:31, jñani tso: “Kʼia nga je ʼndíle chjota kjoaʼaíkao kjoajeyale, kʼoa kao ngatsʼi ánkjele xi tsje kao je, kʼia kʼoéjnason yáxilele kjoajeyale”. Kʼoakitso nga je Jesús kʼiaa Rey sʼin tsakʼejna nga nó 1914, tonga alikui “kʼia [tsakʼe]jnason yáxilele kjoajeyale” kʼoa alikui Jues sʼin tsakʼejnale “ngatsʼi naxinandá” (Mat. 25:32; tingósonkoai Daniel 7:13). Tonga je choa̱ xi tsakʼéjna Jesús, xi tsʼe barré kao tindso, jo Jues tísʼín nga tísíkatíotʼaxinle xínkjín je chjota (tʼexkiai Mateo 25:31-34, 41, 46). Kʼianga nó 1914 kjesa Jues sʼin tíjnajinle Jesús ngatsʼi naxinandá, kuinga tsín koan kʼia tsakʼétsʼiakaoni nga kisikinyátʼaxinle xínkjín chjota xi barré kao xi tindso tsoyanile. * Kʼiatsa tsín kʼia tsakʼétsʼiakao, kʼiáni kʼoasʼin.

12. 1) Kʼiáni jo Jues sʼin kʼoéjnale Jesús ngatsʼi naxinandá. 2) Jméni xi koa̱n tojo tso ya Mateo 24:30, 31 kao Mateo 25:31-33, 46. (Kʼoati chótsenlai nota 4.)

 12 Je én xi tongini kitso Jesús xi tʼatsʼe nichxin xi totífikjetʼa kui bakó nga kʼia jo Jues sʼin kʼoéjnale ngatsʼi naxinandá kʼianga jeni̱kjeson relijión ndiso. Tojo tso ya  párrafo 8, yaa Mateo 24:30, 31 faʼaitʼa jmeni xi koa̱n nga kui nichxin. Kʼianga chótʼayajiaan bersíkulo jebi koa̱njinná nga mangóson jmeni xi kitso Jesús nga tsakʼéjna je choa̱ xi tsʼe barré kao tindso. Tobʼelañá, kʼianga je ʼNdíle chjota kjoaʼaí kao kjoajeyale kʼoa kao ngatsʼi ánkjele xi tsje, koa̱nxkó ngixko̱n ngatsʼi je ntje̱ kao naxinandá, je xi jo barré sʼin jchatokon skómitjeen jko̱ nga̱ “kjoabijnachon ngantsjai” kʼoaile. * Kʼoa je xi jo tindso sʼin jchatokon “skíʼndíaba ngatsʼi” nga̱ skoele kon nga kjoabiya kʼoaile (Mat. 25:31-33, 46).

13. 1) Kʼiáni sikatíotʼaxinle xínkjín je Jesús chjota xi barré kʼoa xi tindso sʼin skoe̱kon. 2) Kʼianga majinná jebi, jósʼin basenkaoná nga ʼmiyasoán.

13 Jméni xi kamajinná nga kachotʼayá jebi. Kuinga kʼia kjoaʼaí je Jesús nga tíjna kjoañʼai xi nʼio tse, kʼoa kʼiaa sikatíotʼaxinle xínkjín ngatsʼi chjota je xi barré skoe̱kon kʼoa kao xi tindso skoe̱kon. Kʼoa xijekoa̱n, kʼiaa kjoaʼaí Armagedón kʼoa yaa tje̱n kuichokjetʼa je kjoañʼai xi nʼio tse. Je chjota xi tindso sʼin jchatokon ni̱kjesonní. Kʼianga majinná jebi, jósʼin basenkaoná nga ʼmiyasoán. Kui bakóyaná jokji chjíle nga kʼoasʼin ʼmiyasoán. Kʼianga kjesa faʼaijin kjoañʼai xi nʼio tse, tiʼndesale je chjota nga sikʼantjaiya yaole kʼoa nga ya koaiya “je ndiaa xi fini kjoabijnachon” (Mat. 7:13, 14). Tsakui nichxin jo tindso kʼoa tsa jo barré sʼín ndʼaibi je chjota, tonga kʼiaa jchale jokjoan xi barré kʼoa jokjoan xi tindso kʼianga sʼe̱jna kjoañʼai xi nʼio tse. Kuinga tosi tonda kʼuínyasonnilee tojotjín chjota xi kjuinrʼoésa je énnda chjotse xi tʼatsʼe Chjotaxále Niná.

Kʼianga kjesa faʼaijin kjoañʼai xi nʼio tse, tiʼndesale je chjota nga sikʼantjaiya yaole (Chótsenlai párrafo 13)

KʼIÁNI KJOAʼAÍ JE JESÚS

14, 15. Jñánile nga ño testo xi kisikʼaxki̱ Jesús xi kui nchja̱ni nga jo jues sʼin kjoaʼaí nichxin xi sʼa nroa.

14 Kʼianga chótʼayajin ijngokʼá én xi tongini kitso je Jesús, a machjénní nga si̱kʼantjaiya ijngokʼá josʼin majinná jmesani xi koa̱n. Kui koasenkaoná je én xi kinchja̱ Jesús. Kataʼyala.

15 Je én xi tongini kitso je Jesús xi faʼaitʼa ya Mateo 24:29–25:46, kui nʼio kinchja̱ni jmeni xi koa̱n nichxin xi totífikjetʼa kʼoa jmeni xi koa̱n nga jekoa̱nchrianle nga kjoaʼaí je kjoañʼai xi nʼio tse. Je Jesús jin koya én síkʼaxki̱ xi kui nchja̱ni nga kjoaʼaí. Tʼatsʼe kjoañʼai xi nʼio tse i kitso: “Kʼoa skoe̱ je ʼndíle chjota xi kjoaʼaíjinni yojbi”, “nga̱ tsín tsa ʼyao jme ora nga kjoaʼaí Naino”, “nga̱ je ʼndíle chjota kjoaʼaí kui ora kʼia nga tsín tjínjinno”. Kʼoa je xi tʼatsʼe barré kao tindso i kitso je Jesús: “Je ʼndíle chjota kjoaʼaíkao kjoajeyale” (Mat. 24:30, 42, 44; 25:31). Nga ño koya én jebi kui tínchja̱ni kʼianga jo jues sʼin kjoaʼaí je Cristo nichxin xi sʼa nroa. Kʼoa jñáni faʼaitʼa je xi ngi ño koya je én xi tongini kinchja̱ je Jesús.

16. Jñásanile xi ngi ño testo xi kui tínchja̱ni kʼianga kjoaʼaí je Jesús.

16 Tʼatsʼe choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá, je Jesús i kitso: “Jó tondale je choʼndabe, xi naile koa̱nsjaile kʼia nga kjoaʼaí nga kʼoatísʼín”. Kʼoa kʼianga tsakʼéjna choa̱ xi tsʼe kjoabixan, kitso: “Tje̱n nga kikatse nga je, jaʼai xʼinbe”. Kʼoa kʼianga tsakʼéjna choa̱ xi tsʼe tao̱n xi talento ʼmi kitso: “Kʼia nga jekoan nkjín nichxin, jaʼai naile choʼndabe”. Kʼoa je nai kitso: “Kʼia nga jeʼe̱ an, kʼoalasʼin kitsʼaina tao̱nna” (Mat. 24:46; 25:10, 19, 27). Kʼiáni tínchja̱ni nga ño koya testo jebi.

17. Jósʼin koanjinná tsakai jotso ya Mateo 24:46.

17 Nichxin kjoatse, je xo̱n xi tsakʼasje naxinandále Niná kʼoakitso nga je xi ño koya xi jekaʼyaa kui tsoyanile nga kʼia jaʼai Jesús kʼianga nó 1918. Tobʼelañá, josʼin kitsoya jmeni xi kitso je Jesús tʼatsʼe “je choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá” (tʼexkiai Mateo 24:45-47). Kʼoasʼin koanjinná nga kʼianga kjoaʼaí tso ya bersíkulo 46, kʼoati kui nchja̱ni nichxin kʼianga jaʼai kotʼa Jesús josʼin tjío ngixko̱n Niná je chjotale xi ya koai ya ngʼajmi kʼianga nó 1918. Kʼoa kʼoasʼin koanjinná nga nó 1919 tsakʼaile xá je choʼnda nga je kinintsja ngayeje tsojmile nai (Mal. 3:1). Tonga kʼianga nda kichotʼayá tʼatsʼe én xi tongini kitso Jesús tsaʼyañá nga machjén nga si̱kʼantjaiyajiaan josʼin makjainná tsakai jmeni xi kitso. Kataʼyala anni.

18. Jósʼin majinná kʼiani nga kjoaʼaí je Jesús nga jechotʼayajiaan én xi tongini kinchja̱.

18 Kʼianga bʼexkiaa je bersíkulo xi tjíotje̱nngi saʼnda nga bichokoaa Mateo 24:46, je én xi kjoaʼaí tso kui tínchja̱ni kʼianga jo jues sʼin kʼoéjna je Jesús kʼianga tísʼejna kjoañʼai xi nʼio tse (Mat. 24:30, 42, 44). Kʼoa tojosʼin jekaʼyaa ya  párrafo 12, ya Mateo 25:31, kʼoati kʼia tínchja̱ni nichxin xi sʼa nroa. Kuinga kʼoabixónsíñá nga kʼoati kʼia nichxin xi sʼa nroa kjoaʼaí síntsja tsojmile Jesús je choʼnda xi nʼiotʼakon, xi síkʼaxki̱ ya Mateo 24:46, 47, kʼianga tísʼejna kjoañʼai xi nʼio tse. Kʼianga chotʼayajiaan je én xi tongini kitso je Jesús, kui bakóyaná nga je xi jin koya jekaʼyaa, kui tínchja̱ni nga kʼia kjoaʼaí nga jetísʼejna kjoañʼai xi nʼio tse nichxin xi sʼa nroa, nga jo jues sʼin kʼoéjna.

19. 1) Jméni xi sʼa kamajinndaná xi kachotʼayá. 2) Jmé kjoachjonangi xi chótʼayá kjoaʼmiya xi fisani.

19 Xi tochoa én, jméni xi kamajinná. Ya jña fitsʼiani kjoaʼmiya jebi, jan koya kachjonangiaa “kʼiáni” kʼoakoa̱n tʼatsʼe én xi kinchja̱ Jesús. Xi títjon kaʼyaa, kui kʼianga tsín tsa nó 1914 kitsʼia je kjoañʼai xi nʼio tse. Kʼiaa koaitsʼia kʼianga je Naciones Unidas kʼoetʼale relijión ndiso. Xi majaoni kaʼyaa, kuiní nga tsín tsa nó 1914 tsakʼétsʼiakao Jesús nga kisikinyátʼaxinle xínkjín je chjota, xi barré kao xi tindso ʼmile. Kʼiaa kʼoasʼin nga tísʼejna je kjoañʼai xi nʼio tse. Kʼoa xi majanni kaʼyaa, kui kʼianga tsín tsa nó 1919 kisintsja ngayeje tsojmile Jesús je choʼnda xi nʼiotʼakon, kʼiaa sintsja ngayeje tsojmile kʼianga tísʼejna kjoañʼai xi nʼio tse. Nga jan koya kjoachjonangi xi kaʼyaa kʼiaa kuitjoson nga tísʼejna kjoañʼai xi nʼio tse. Jósʼin síkixiyanda jebi josʼin majinná tsakai tʼatsʼe choʼnda xi nʼiotʼakon. Kʼoa jósʼin síkixiyanda josʼin majinná tsakai tʼatsʼe choa̱ xi tsakatíosa Jesús xi kʼoati kʼia kuitjoson nichxin xi toje tífikjetʼa. Kjoachjonangi jebi yaa chótʼayajiaan kjoaʼmiya xi fisani.

 

^ párr. 4 Nota 1 (párrafo 4): Xi tʼatsʼe jebi yaa koa̱nsjaisali ya rebista La Atalaya xi tsʼe 15 de febrero de 1994, pájina 8 saʼnda 21, kʼoa kao xi tsʼe 1 de mayo de 1999, pájina 8 saʼnda 20.

^ párr. 8 Nota 2 (párrafo 8): Jngo koya jmeni xi koa̱n xi síkʼaxki̱ bersíkulo jebi kuiní nga je ánkje “kʼoexkó je xi kitjo[bé]jin” (Mat. 24:31). Kuinga kʼoabixónsínñá nga tochale je chjotale Cristo xi ya koai ngʼajmi xi tjíosa i̱ Sonʼnde kʼianga jekafitsʼia je kjoañʼai xi nʼio tse kʼiaa koai ya ngʼajmi tongini nga kjesa fitsʼiajin je Armagedón. Je én jebi síkixiyanda jmeni xi kitso je rebista La Atalaya xi tsʼe 15 de agosto de 1990, pájina 30 ya jñani “Preguntas de los lectores” tso.

^ párr. 11 Nota 3 (párrafo 11): Chótʼai je rebista La Atalaya xi tsʼe 15 de octubre de 1995, pájina 18 saʼnda 28.

^ párr. 12 Nota 4 (párrafo 12): Chótʼai ya Lucas 21:28 xi tikui tínchja̱ni.