Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

“Nen, Atye Kwedwu Kare Ducu

“Nen, Atye Kwedwu Kare Ducu

“Nen, atye kwedwu kare ducu, nio i agikki piny.”​—MAT. 28:20.

1. (a) Tit kong i yo macek carolok lok i kom kal ki doo. (b) Yecu otito te carolokke-ni nining?

 CAROLOK acel madok i kom Ker pa Lubanga ma Yecu otiyo kwede loko i kom lapur mo ma ocoyo kodi kal i potone ento lakworre obino ocoyo doo i kine. Doo odongo omayo kal woko, ento lapur-ri owaco bot opiine ni “kong wuwek doo ki kal ducu gudong kacel nio wa i kare me kac.” I kare me kac, kiwango doo woko ento kal kiketo i dero. Yecu otito te carolok man. (Kwan Matayo 13:24-30, 37-43.) Carolok-ki nyuto gin ango? (Nen cal ma wi lokke tye ni “Kal ki Doo.”)

2. (a) Jami ma gutimme i poto pa lapur-ri nyuto gin ango? (b) Gin ango ma wabinyamo i pwony man?

2 Jami ma gutimme i poto pa lapur meno nyuto awene ki kit ma Yecu bicoko kwede dano ducu ma gubedo kal​—Lukricitayo ma kiwirogi ma gibiloc kacel kwede i Kerre. Coyo kodi ocake i Pentekote 33 K.M. Coko Lukricitayo ma kiwirogi bigik ka mogo ma pud gikwo i agikki me kare man kiketo lanyut i tur nyimgi ci dong gicito i polo. (Mat. 24:31; Yabo 7:1-4) Kit macalo ka ngat ma tye i wi got romo neno kabedo mabor adada-ni, carolok man kwako jami mapol ma onongo bitimme pi kare ma romo mwaki 2000. Ma lubbe ki nenowa, jami ango ma kubbe ki Ker-ri ma dong waniang iye? Carolok-ki tito pi kare me coyo kodi, dongone, ki dong kayone. Pwony man binyamo tutwalle lok i kom kare me kac. *

YECU BIGWOKOGI

3. (a) Gin ango ma otimme i cencwari me acel? (b) Ma lubbe ki Matayo 13:28, lapeny ango ma kipenyo, dok anga ma openyo? (Nen ngec mukene.)

3 I acakki me cencwari me aryo K.M., “doo bene ocako nen” i kare ma jo ma giwacci gin Lukricitayo gunen i wi lobo. (Mat. 13:26) I cencwari me angwen, Lukricitayo ma gitye calo doo onongo dong gunya ma gikato Lukricitayo ma kiwirogi woko. Wi opo ni i carolok man, lutic gupenyo laditgi pi twero me puto doo woko. * (Mat. 13:28) Ladit ogamo nining?

4. (a) Lagam pa Ladit-ti bot luticce nyuto gin ango? (b) I kare mene ma Lukricitayo ma gubedo kal-li gunen iye?

4 I kare ma Yecu tye ka lok i kom kal ki doo, en owacci: “Wuwek doo ki kal ducu gudong kacel nio wa i kare me kac.” Rukca man nyuto ni cakke wa i cencwari me acel nio watin, Lukricitayo ma kiwirogi ma gitye calo kal-li, gubedo tye i lobo. Lok man watwero mokone pien Yecu owaco bot lupwonnyene ni: “Atye kwedwu kare ducu, nio i agikki piny.” (Mat. 28:20) Pi man, Yecu onongo bigwoko Lukricitayo ma kiwirogi nio wa i agikki piny. Ento, kit macalo doo onongo dong omayogi woko-ni, pe wangeyo angagi ma gubedo kal pi kare man ducu. Ento, mwaki mapol ma peya kare me kac ocakke, jo ma gubedo kal-li onongo dong ginen ka maleng. Gin gucako nen nining?

LAKWENA MA ‘OGERO YO’

5. Lok pa Lanebi Malaki ocobbe nining i cencwari me acel?

5 Cencwari mapol ma peya Yecu omiyo carolok i kom kal ki doo, Jehovah omiyo lanebine Malaki ocoyo gin ma rwatte ki carolok pa Yecu-ni. (Kwan Malaki 3:1-4.) Jon Labatija aye obedo ‘lakwena ma ogero yo.’ (Mat. 11:10, 11) I kare ma Yecu obino i 29 K.M., kare me ngolo kop i kom rok me Icrael onongo dong onyiko cok. Yecu aye obedo lakwena me aryo. En olonyo ot pa Lubanga ma tye i Jerucalem kiryo​—me acel-le i acakki me ticce me pwony ki dok me aryone i agikki me ticce me pwony. (Mat. 21:12, 13; Jon 2:14-17) Pi meno, gin ma Yecu otimo-ni otero kare.

6. (a) Lok pa lanebi Malaki-ni ocobbe i yo madit nining? (b) I kare mene ma Yecu ongiyo iye yub me woro me ada? (Nen ngec mukene.)

6 Lok pa lanebi Malaki-ni ocobbe i yo madit nining? Pi mwaki mapol nio kwede i 1914, C.  T. Russell ki luwote gutiyo tic macal ki pa Jon Labatija-ni. Tic meno ma pire tek-ki onongo kwako pwonyo lok ada me Baibul. Lutino Kwan me Baibul gupwonyo lok ada i kom ginkok pa Kricito, guyaro ka maleng pwony goba me mac me kapiny, ki dok gutito pi agikki pa Kare pa Lurok. Kadi bed kumeno, onongo tye gurup me dini mapol ma gilwonge ni gin lulub kor Kricito. Pi meno, lapeny ma pire tek onongo dong mito agama: Angagi i kin gurup magi ma onongo gitye kal? Me gamo lapeny-nyi, Yecu ocako ngiyo yub me woro me ada i 1914. Tic man me ngiyo kacel ki lonyo jo man ducu ocwalo kare​—cakke i 1914 nio kwede wa i acakki me 1919. *

MWAKI ME NGIYO KI DOK LONYO LUKRICITAYO ME ADA

7. Gin ango ma Yecu onongo i kare ma en ocako ticce me ngiyo jone i 1914?

7 Gin ango ma Yecu onongo i kare ma en ocako ticce me ngiyo jone? En onongo gurup matidi pa Lutino Kwan me Baibul ma gubedo ka miyo kerogi kacel ki jamigi me tiyo tic man me tito kwena-ni ki mit kom pi mwaki makato 30. * Pud dong obedo me yomcwiny ya bot Yecu kacel ki lumalaika me nongo ni doo ma Catan ocoyo-ni pe odiyo gurup man matidi ma tye calo kal-li! Ento, onongo pud mitte ni ‘kilony likwayo pa Levi,’ jo ma kiwirogi. (Mal. 3:2, 3; 1 Pet. 4:17) Pingo?

8. Gin ango ma otimme i nge 1914?

8 I agikki me 1914, Lutino Kwan mogo me Baibul cwinygi otur pienni pe gicito i polo. I kine me 1915 ki 1916, aunauna ma onongo tye ka a ki woko odwoko tic me tito kwena piny. Ma dong rac loyo, apokapoka bene ocakke i kin Lutino Kwan me Baibul i nge to pa Omego Russell i Oktoba 1916. Jo angwen i kin dairekta abiro me Watch Tower Bible and Tract Society gucako jemo i kom omego Rutherford ma onongo tye ka telo dul pa Jehovah. Gutemme me kelo apokapoka i kin utmege, ento i Agucito 1917, gua woko ki i Betel​—man oweko Betel odong maleng! Ki bene, lworo omako Lutino Kwan mogo me Baibul. Kadi bed kumeno, gin macalo gurup guye ni Yecu olonygi ki dok gutimo alokaloka ma mitte. Macalo adwogine, Yecu ongolo kop i komgi ni gitye Lukricitayo me ada, ento en okwero jo ducu ma giporo bedo Lukricitayo apora, ma i kingi tye iye jo ma i dini pa Lukricitayo ata-ni. (Mal. 3:5; 2 Tem. 2:19) Gin ango ma otimme i ngeye? Me nongo lagamme, kong dok wanenu carolok pa Yecu i kom kal ki doo.

NGO MA BITIMME KA KARE ME KAC OCAKKE?

9, 10. (a) Gin ango ma wabinyamo ma lubbe ki kare me kac? (b) Ngo mukwongo timme i kare me kac?

9 Yecu owacci ‘kac aye kare me agikki piny.’ (Mat. 13:39) Kac meno ocakke i 1914. Wabinyamo jami abic ma Yecu owacci bitimme i kare meno.

10 Mukwongo, coko doo. Yecu owacci: “I kare me kac abiciko lutic ni, Kong wucok doo woko mukwongo ci wutwegi woko i dul i dul.” I nge 1914, lumalaika gucako ‘coko’ Lukricitayo ma gitye calo doo kun gipokogi woko ki i kom jo ma kiwirogi, ma gin aye “litino me ker pa Lubanga.”​—(Mat. 13:30, 38, 41)

11. Nio wa i kare-ni, gin ango ma oweko Lukricitayo me ada gipat ki jo ma giwacci gibedo Lukricitayo?

11 Ka tic me coko doo-ni woto ki medde anyim, apokapoka i kin gurup aryo magi ocako nen atir ka maleng. (Yabo 18:1, 4) I 1919, onongo dong onen ka maleng ni Babilon Madit otyeko poto woko. Ngo kikome ma oweko Lukricitayo me ada onongo dok gipat ki jo ma giwacci gibedo Lukricitayo? Tic me tito kwena. Omege ma onongo gitelo wi Lutino Kwan me Baibul gucako tito teretere gin mumiyo pire tek pi ngat acel acel me nywako i tic me tito pi kwena me Ker-ri. Me lapore, buk mo matidi ma wi lokke tye ni, To Whom the Work Is Entrusted [Bot Jo ma Kimingi Tic me Tito Kwena] ma gigoyo i mwaka 1919, ocuko cwiny Lukricitayo ducu ma kiwirogi me tito kwena i ot ki ot. Buk man owaco ni: “Kadi bed ni ticce dit, man obedo tic pa Rwot dok wabicobone pi kero ma en miniwa. Obedo mot madit botwu me nywako i tic man.” Adwogine obedo nining? Wi Lubele me 1922 owacci, nicakke i kare meno, Lutino Kwan me Baibul gumedo malo cawagi i tic me tito kwena. I nge kare manok, tito kwena i ot ki ot odoko lanyut pa Lukricitayo magi ma gin lugen-ni​—nio wa i kare-ni.

12. Awene ma coko Lukricitayo ma gubedo kal-li ocakke iye?

12 Me aryo, coko kal. Yecu ociko lumalaikane ni: “Kal aye wukaa wuket i derona.” (Mat. 13:30) Nicakke i 1919, kibedo ka coko Lukricitayo ma kiwirogi i kacokke. Pi Lukricitayo mogo ma kiwirogi ma pud gibibedo kwo i lobo i kare me agikki, cokogi me agikki bitimme ka nongo dong gunongo motgi me kwo i polo.​—Dan. 7:18, 22, 27.

13. Niyabo 18:7 wacci dako ma lakwele-ni nyo Babilon Madit, ma bene kwako dini pa Lukricitayo ata-ni, winyo nining i kareni?

13 Me adekke, koko ki kayo lak. Ka dong lumalaika gucoko doo i dul i dul, ngo dok ma bitimme? Kun loko i kom jo ma gubedo doo-ni, Yecu owacci gin ‘gibibedo ka koko kun gikayo lakgi.’ (Mat. 13:42) Tika meno tye ka timme i kareni? Pe. I kare-ni, dini pa Lukricitayo ata-ni, ma gitye but dako ma lakwele-ni pud giwacci: “An daker, abedo i wi kom, pe arom ki da-to, pe abibedo ki kumo wacel.” (Yabo 18:7) Ki lok ada, dini pa Lukricitayo ata-ni giwinyo ni gitye ki twero madit atika, ma weko gitamo ni gitye ‘daker ma obedo i wi kom’ kun giloyo lucung i wibye. I kare-ni, jo ma gicung pi doo-ni giwakke adada dok gipe ka koko. Ento meno cok lokke.

Wat macok ma tye i kin Lukricitayo ata-ni ki lutela wibye dong cok gik paragraf me 13)

14. (a) Awene ma jo ma giwacci gibedo Lukricitayo ‘gibikayo lakgi’ dok pingo gibitimo man? (b) Niango manyen ma wanongo ma lubbe ki Matayo 13:42 rwatte nining ki lok ma kicoyo i Jabuli 112:10? (Nen ngec mukene.)

14 I kare me twon can madit atika-ni, ka nongo dong kijwero dini goba woko ducu, jo ma onongo giketo gengi i kome gibingwec me yenyo kakane ento pe gibinongone. (Luka 23:30; Yabo 6:15-17) Ka dong guniang ni kakane pe pigi, gibikok ma piny oloyogi woko kun ‘gikayo lakgi’ ki cwercwiny. Kit ma Yecu owaco kwede i lokke i kom twon can madit atika-ni, man aye kare ma jo magi ‘gibikumo’ iye. *​—Mat. 24:30; Yabo 1:7.

15. Gin ango ma bitimme i kom doo, dok man bitimme awene?

15 Me angwen, kibologi woko i ruk mac. Gin ango ma bitimme i kom doo ma kitweyogi i dul i dul-li? Lumalaika ‘bibologi woko i ruk mac.’ (Mat. 13:42) Man te lokke ni kibinekogi woko matwal. Man nyuto ni, jo magi ma onongo gitye i te dul dini goba mapat pat-ti kibityekogi woko i Armagedon, agikki me kare me twon can madit atika-ni.​—Mal. 4:1.

16, 17. (a) Yecu oloko i kom gin ango me dolo te carolokke? (b) Pingo watwero mokone ni lokke-ni bicobbe i anyim?

16 Me abic, gibiryeny calo ceng. Yecu odolo te lokke kun wacci: “I kare meno jo ma kitgi atir biryeny calo ceng i ker pa Wongi.” (Mat. 13:43) Awene ki dok kwene ma man bitimme iye? Lok man bicobbe i anyim. Yecu pe oloko i kom jami ma tye ka timme i lobo i kareni, ento jami ma bitimme i anyim i polo. * Nen kong tyen lok aryo mumiyo wamoko lok man.

17 Me acel, lok man bitimme “awene”? Yecu owacci: “I kare meno jo ma kitgi atir biryeny calo ceng.” Lok man ni “i kare meno[-ni]” lubbe ki ‘bolo doo i ruk mac,’ gin ma Yecu onongo pud oa ka lok iye. Meno bitimme i agikki me twon can madit atika-ni. Pi meno, ‘ryeny calo ceng’ pa jo ma kiwirogi bitimme bene i anyim. Me aryo, lok man bitimme “kwene”? Yecu owacci jo ma kitgi atir ‘gibiryeny i ker-ri.’ Man te lokke ngo? Jo ducu ma kiwirogi ma gin lugen ma pud gitye i lobo kibiketo lanyut me agikki i tur nyimgi ka dong acakki me twon can madit atika-ni okato. I ngeye, kibicokogi i polo kit ma Yecu otito kwede ma lubbe ki kare me twon can madit atika-ni. (Mat. 24:31) Ki i polo kunnu gin gibiryeny “i ker pa Wongi,” dok cutcut i nge lweny me Armagedon, gibibedo ki yomcwiny macalo nyako ger i “nyom pa Latin romo.”​—Yabo 19:6-9.

ADWOGI MABER MA WANONGO

18, 19. I yo ango ma niangowa i kom carolok pa Yecu i kom kal ki doo-ni konyo wan ki acel acel?

18 Wan ki acel acel watwero nongo adwogi maber ango ki i carolok man? Nen kong yo adek mapat pat. Me acel, miniwa niango matut. Carolok man tito tyen lok ma pire tek mumiyo Jehovah pud oweko ni jami maraco obed tye. En “odiyo cwinye . . . i kom atabo mogo me akemone” me yubo “atabo me kica”​—jo ma gitye calo kal-li. * (Rom. 9:22-24) Me aryo, jingo niyewa. Kit macalo agikki woto ki nyiko cok-ki, lumonewa gibimedde ameda ki unowa ‘ento pe gibitwero loyowa.’ (Kwan Jeremia 1:19.) Kit macalo Jehovah ogwoko pi mwaki mapol jo ma gitye calo kal i kare mukato angec-ci, Wonwa me polo bene bibedo kwedwa “kare ducu” kun tiyo ki Yecu kacel ki lumalaika.​—Mat. 28:20.

19 Me adek, carolok-ki konyowa me niang angagi ma gubedo kal-li. Pingo man pire tek tutwal? Ngeyo angagi ma gubedo kal-li konyowa me gamo lapeny mo acel ma Yecu openyo i lokke ma lubbe ki kare me agikki. En openyo ni: “Anga ma lagwok ot ma lagen dok maryek?” (Mat. 24:45) Pwony aryo ma gilubo man gibikonyowa me gamo lapeny man.

 

^ para. 2 Paragraf me 2: Me poyo wi i kom jami mukene ma tye i carolok man, wacuku cwinyi me kwano pwony ma wiye tye ni “The Righteous Ones Will Shine as Brightly as the Sun” [Jo ma Kitgi Atir Gibiryeny Calo Ceng] i Wi Lubele me Marci 15, 2010.

^ para. 3 Paragraf me 3: Kit macalo lukwena pa Yecu onongo dong guto woko-ni, kal-li cung pi jo ma kiwirogi ma gitye i lobo kany ki opii magi cung pi lumalaika. I carolok meno bene, lukac-ci gubedo lumalaika.​—Mat. 13:39.

^ para. 6 Paragraf me 6: Man obedo niango manyen. Con onongo waniang ni Yecu ongiyo jone i 1918.

^ para. 7 Paragraf me 7: Cakke i 1910 nio i 1914, Lutino Kwan me Baibul gupoko bukke ma romo 4,000,000 ki trak kacel bukke matino tino makato 200,000,000.

^ para. 14 Paragraf me 14: Man obedo niango manyen ma lubbe ki Matayo 13:42. Kitito i bukkewa i kare mukato angec ni jo ma giwacci gin Lukricitayo-ni gubedo ka ‘koko ki kayo lakgi’ pi mwaki mapol, kun gibako doggi ni “lutino me ker pa Lubanga” guyaro ka maleng ni gibedo “litino pa larac.” (Mat. 13:38) Myero dong waniang ni koko ki kayo lak kwako neko jo maraco woko matwal.​—Jab. 112:10.

^ para. 16 Paragraf me 16: Daniel 12:3 wacci “jo maryek [Lukricitayo ma kiwirogi] biryeny macalo pete me polo.” Ka pud gitye i lobo kany, gin gitimo man kun ginywako i tic me tito kwena. Ento, Matayo 13:43 tito pi kare ma gibiryeny iye calo ceng i Ker me polo. Con onongo waniang ni ginacoya aryo magi ducu loko i kom gin acel​—tic me tito kwena.

^ para. 18 Paragraf me 18: Nen buk me Draw Close to Jehovah, pot karatac 288-289.

[Cal ma tye i pot karatac 15]