Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

‘Tala, ame ondi li pamwe nanye omafiku aeshe’

‘Tala, ame ondi li pamwe nanye omafiku aeshe’

‘Tala, Ame ondi li pamwe nanye omafiku aeshe fiyo okexulilo lefimbo lounyuni.’ — MAT. 28:20.

1. (a) Ngonga pauxupi efaneko loilya neu. (b) Jesus okwa li a yelifa ngahelipi eityo lefaneko olo?

LIMWE lomomafaneko aJesus e na sha nOuhamba ola popya shi na sha nomunepya oo a kuna eembuto diwa mepya laye nosho yo omutondi oo a kuna mo eu. Eu ola li tali kulilile li dule oilya, nomunepya okwa lombwela ovapiya vaye va ‘efe aishe ivali i kale po i kule mumwe fiyo efiku leteyo.’ Eshi efimbo leteyo la fika, eu ola xwikwa po ndele oilya oya ongelwa. Jesus okwa li a yelifa eityo lefaneko olo. (Lesha Mateus 13:24-30, 37-43.) Mbela efaneko olo ola hala okutya shike? (Tala oshimhungu “Oilya neu.”)

2. (a) Oshike tashi fanekwa koiningwanima oyo tai ningwa mepya lomunepya? (b) Oshitukulwa shefaneko shilipi hatu ka kundafana?

2 Oiningwanima oyo ya ningwa mepya lomunepya oo otai ulike kutya ongahelipi nonaini Jesus a li ta ka ongela ongudu aishe yovanhu ovo tava fanekwa koilya, sha hala okutya, Ovakriste ovavaekwa, ovo tava ka pangela pamwe naye mOuhamba waye. Okukuna eembuto okwa hovela pOpentekoste 33 O.P. Okwoongelwa otaku ka pwa ashike ngeenge ovavaekwa ovo tava hangwa kombada yedu eshi exulilo lounyuni tali uya ova didilikwa lwaxuuninwa nokuya meulu. (Mat. 24:31; Eh. 7:1-4) Ngaashi ashike omunhu ha dulu okumona nawa osho shi li momudingonoko waye ngeenge okwa londo komhunda, efaneko olo otali tu kwafele tu ude ko nawa oinima oyo tai ningwa momukokomoko womido 2 000 lwaapo. Ndele mbela otali tu kwafele tu ude ko shike shi na sha nOuhamba? Mefaneko olo omwa popiwa shi na sha nefimbo lokukuna, lokukula nolokuteya. Oshitukulwa eshi otashi ka yelifa unene shi na sha nefimbo leteyo. *

MEPASHUKILO NOMEFILOSHISHO LA-JESUS

3. (a) Onghalo ilipi ya li ya holoka po konima yefelemudo lotete? (b) PaMateus 13:28, epulo lilipi la li la holoka po, noolyelye va li ve li pula? (Tala yo oitwa yopexulilo.)

3 Lwopexulilo lefelemudo etivali O.P., ‘eu ola holoka’ eshi  vamwe ovo have liti Ovakriste va li va holoka mounyuni. (Mat. 13:26) Mefelemudo etine, Ovakriste ovo va fa eu ova li va hapupala ve dule Ovakriste ovavaekwa. Dimbuluka kutya mefaneko, ovapiya ova li va pula omwene wavo epitikilo va dude mo eu. * (Mat. 13:28) Ndele mbela omwene wavo okwa li e va nyamukula ngahelipi?

4. (a) Oshike tashi hololwa kenyamukulo lOmwene, Jesus? (b) Onaini Ovakriste ovo tava fanekwa koilya va li va didilikwa mo?

4 Eshi Jesus a li ta popi shi na sha noilya nosho yo eu, okwa ti: “Efeni, aishe ivali i kale po i kule mumwe fiyo efiku leteyo.” Elombwelo olo otali ulike kutya, okudja ashike mefelemudo lotete fiyo okunena, kombada yedu okwa kala alushe Ovakriste ovavaekwa ovo tava fanekwa koilya. Exulifodiladilo olo ola kolekwa kwaasho Jesus lwanima a li a lombwela ovahongwa vaye ta ti: ‘Ame ondi li pamwe nanye omafiku aeshe fiyo okexulilo lefimbo lounyuni.’ (Mat. 28:20) Onghee hano, Ovakriste ovavaekwa ova li tava ka amenwa kuJesus omafiku aeshe fiyo okexulilo. Ashike molwaashi ova kala ve dulike momuvalu kOvakriste ovo va fa eu, oule wefimbo lile inaku kala ku shiivike kutya ongudu oyo tai fanekwa koilya oya fikama po moolyelye. Ndele fimbo kwa li ku na omido donhumba efimbo leteyo li hovele, ongudu oyo tai fanekwa koilya oya ka didilikwa mo. Osho osha li sha enda ngahelipi?

OMUTUMWA TA ‘KOKOLA ONDJILA’

5. Ongahelipi exunganeko laMalakia la li la wanifwa mefelemudo lotete?

 5 Omafelemido onhumba fimbo Jesus ina popya efaneko olo li na sha noilya neu, Jehova okwa li a nwefa mo omuprofeti Malakia a xunganeke oiningwanima tai tu kumwe nefaneko olo laJesus. (Lesha Malakia 3:1-4.) Johannes  Omuninginifi oye a li ‘omutumwa oo a longekida ondjila.’ (Mat. 11:10, 11) Mo 29 O.P., efimbo lokutokola oshiwana shaIsrael ola li la ehena popepi. Jesus oye a li omutumwa omutivali. Okwa li a koshola otembeli yaJerusalem lwoikando ivali. Oshikando shotete osheshi opo a hovele oukalele waye, noshitivali, olwopexulilo loukalele waye. (Mat. 21:12, 13; Joh. 2:14-17) Osha yela kutya, oilonga yaJesus yokukoshola oya li ya kwata oule wefimbo.

6. (a) Ewanifo linene lexunganeko laMalakia olilipi? (b) Opefimbo lilipi Jesus a li a konakona otembeli yopamhepo? (Tala oitwa yopexulilo.)

 6 Ewanifo linene lexunganeko laMalakia olilipi? Oule womido dihapu fiyo omo 1914, C. T. Russell novalongi pamwe naye ova longa oshilonga sha fa shaJohannes Omuninginifi. Oshilonga osho sha fimanenena osha li sha kwatela mo okuhonga ovanhu oshili yOmbibeli. Ovakonakoni vOmbibeli ova honga ovanhu eityo li li mondjila lekuliloyambo laKristus, va nyaneka pomutenya ehongo loipupulu loheli nokushiivifa exulilo lOmafimbo Ovapaani. Ashike opa li eengudu dihapu domalongelokalunga odo tadi liti odi li ovashikuli vaKristus. Onghee hano, opa li pa holoka epulo la fimanenena nola li la pumbwa okunyamukulwa, olo kutya, Oolyelye vomeengudu odo va fa oilya? Opo ku nyamukulwe epulo olo, Jesus okwa li a hovela okukonakona otembeli yopamhepo mo 1914. Oilonga oyo yokukonakona nokukoshola oya li ya kwata oule wefimbo, okudja mo 1914 fiyo olwopehovelo lo 1919. *

OMIDO DOKUKONAKONA NOKUKOSHOLA

7. Jesus okwa li a mona shike eshi a hovela okukonakona mo 1914?

7 Mbela Jesus okwa li a mona shike eshi a hovela okukonakona? Okwa li a mona okangudu kanini kOvakonakoni vOmbibeli ovaladi,  oko ka kala taka longo noudiinini oule womido di dulife 30 moikonga yokuudifa. * Kasha li tuu sha hafifa Jesus novaengeli okumona kutya okangudu oko taka fanekwa koilya oka kala ka pama noinaka fininikwa keu laSatana! Ashike nande ongaho, “ovana ovamati vaLevi,” ovavaekwa, ova li va pumbwa okukosholwa. (Mal. 3:2, 3; 1 Pet. 4:17) Omolwashike mbela?

8. Oshike sha li sha ningwa po konima yo 1914?

8 Lwopexulilo lo 1914, Ovakonakoni vOmbibeli vamwe ova li va uda nai eshi inava ya meulu. Mo 1915 nosho yo 1916, omapataneko oo a li taa dilile pondje yehangano okwa li a shunifa monima oilonga yokuudifa. Ndele eshi omumwatate Russell a fya muOktoba 1916, onghalo oya ka naipala neenghono eshi omapataneko a ka dilila mehangano. Vane vomovawiliki vaheyali voWatch Tower Bible and Tract Society ova li va ninga ovanashibofa nova li ve li omhinge netokolo lokunangeka po omumwatate Rutherford oye a ninge omukwatelikomesho wehangano. Ova li tava kendabala okweeta etukauko mokati kovamwatate, ashike muAuguste 1917 ova li va fiya po Obetel, nokungaho, ehangano ola li la kosholwa. Shimwe vali, Ovakonakoni vOmbibeli vamwe ova li va sholola omolwoumbada wokutila ovanhu. Ashike vahapu vomuvo ova li va ninga omalunduluko nehalo liwa opo va kale va koshoka pataleko laKalunga. Onghee hano, Jesus okwa li e va tokola kutya ove li Ovakriste vashili ovo tava fanekwa koilya ndele ka li a hokwa ovo have liti Ovakriste, mwa kwatelwa aveshe ovo ve li meengeleka dOukwakriste. (Mal. 3:5; 2 Tim. 2:19) Oshike vali sha li sha ningwa po? Opo tu mone enyamukulo lepulo olo, natu ka kundafaneni vali efaneko li na sha noilya nosho yo eu.

OSHIKE SHA LI TASHI KA NINGWA PO NGEENGE ETEYO OLA HOVELE?

9, 10. (a) Oshike hatu ka kundafana paife shi na sha nefimbo leteyo? (b) Oshike sha li sha ningwa po tete pefimbo leteyo?

9 Jesus okwa ti: “Eteyo olo exulilo lefimbo lounyuni.” (Mat. 13:39) Efimbo leteyo olo ola li la hovela mo 1914. Paife ohatu ka kundafana oinima itano i na sha nefimbo olo, oyo ya li ya xunganekwa kuJesus.

10 Shotete, okwoongelwa kweu. Jesus okwa ti: “Efiku leteyo ohandi lombwele ovateyi: Ongeleni manga eu, nye mu li mange oipandi.” Konima yo 1914, ovaengeli ova li va hovela ‘okwoongela’ Ovakriste ovo va fa eu moku va yoolola mo movavaekwa ovo ve li “ovanhu vOuhamba,” ile tu tye, ovana vOuhamba. — Mat. 13:30, 38, 41.

11. Oshike sha yoolola ko Ovakriste vashili kwaavo have liti Ovakriste?

11 Eyooloko pokati keengudu odo mbali oli liwetikile mo nawa eshi oilonga yokwoongela tai xumu komesho. (Eh. 18:1, 4) Mo 1919, oshe ke limonikila mo kutya Babilon Shinene osha teka po. Oshike unene sha yoolola ko Ovakriste vashili kwaavo have liti Ovakriste? Oilonga yokuudifa. Ovo va li hava kwatele komesho mokati kOvakonakoni vOmbibeli ova li va divilika kutya osha fimana keshe umwe a kale ha kufa ombinga moilonga yokuudifa Ouhamba. Pashihopaenenwa, mo 1919, opa li pa nyanyangidwa okambo To Whom the Work Is Entrusted oko ka li ka ladipika Ovakriste ovavaekwa aveshe va udife eumbo neumbo. Okafo oko oka ti: “Oilonga oihapu, ashike ohatu ka dula oku i wanifa po kekwafo lOmwene. Omu na oufembanghenda wokukufa ombinga moilonga oyo.” Mbela ova li ve linyenga ngahelipi? Oshungonangelo yOshiingilisha yomo 1922 oya ti kutya, okudja kefiku olo, Ovakonakoni vOmbibeli ova li va tamununa mo oilonga yavo yokuudifa. Konima yefimbo lixupi, oilonga yokuudifa eumbo neumbo oya li ya didilikifa mo Ovakriste ovo ovadiinini ngaashi naanaa shi li kunena.

12. Ongudu yoilya oya kala tai ongelwa okudja naini?

12 Oshitivali, okwoongelwa kwoilya. Jesus okwa li a lombwela ovaengeli vaye ta ti: “Oilya i tuvikileni momaanda ange.” (Mat. 13:30) Okudja mo 1919, ovavaekwa ova kala nokwoongelwa meongalo lopaKriste olo la kosholwa. Ovakriste ovavaekwa ovo tava ka hangika ve li kombada  yedu pexulilo lounyuni otava ka ongelwa lwaxuuninwa eshi tava ka pewa ondjabi yavo meulu. — Dan. 7:18, 22, 27.

13. Ehololo 18:7 ola holola shike shi na sha nelihumbato lombwada ile laBabilon Shinene, mwa kwatelwa Oukwakriste?

13 Oshititatu, elilaano nomalikweshelo omayoo. Oshike sha li tashi ka ningwa po konima eshi ovaengeli va manga po oipandi yeu? Jesus okwa popya shi na sha nonghalo yongudu yeu a ti: “Omo hamu kala elilaano nomalikweshelo omayoo.” (Mat. 13:42) Mbela osho otashi ningwa paife? Hasho nandenande! Kunena, Oukwakriste oo u li oshitukulwa shombwada, natango onghee ngoo tau ti: “Ame [ondi] li apa omutumba ndi hambakainhu, ndele nghi fi omufiyekadi noitandi ka hangika koluhodi.” (Eh. 18:7) Oukwakriste ou udite u na eenghonopangelo eshi ‘u li omutumba ngaashi ohambakainhu’ kombada yovapangeli vopapolitika. Ovo tava fanekwa keu paife otave litade, ponhele yokukala va nyika oluhodi. Ashike ove li pokunyika oluhodi mafiku.

Ekwatafano lopofingo olo li li pokati kOukwakriste novawiliki vopapolitika otali ka xula po mafiku (Tala okatendo 13)

14. (a) Onaini nomolwashike ovo have liti Ovakriste, tave ke ‘likwesha komayoo’? (b) Ongahelipi eudeko letu li na sha naMateus 13:42 olo la pepalekwa tali tu kumwe nediladilo olo li li mEpsalme 112:10? (Tala oitwa yopexulilo.)

14 Konima eshi omalongelokalunga aeshe oipupulu a hanaunwa po pefimbo loudjuu munene, ovayambididi vao otava ka konga ouhondameno, ndele itave ke u mona. (Luk. 23:30; Eh. 6:15-17) Ndele eshi tava ka mona kutya kave na apa tava xupile, otava ka lilaana koumbada ‘nokulikwesha komayoo’ omolwehandu. Ngaashi Jesus a xunganeka shi na sha noudjuu munene, pokafimbo oko ka nyikifa oluhodi otava ka “lilaana.” * — Mat. 24:30; Eh 1:7.

15. Oshike tashi ka ningilwa eu, noshiningwanima osho otashi ka ningwa naini?

15 Oshitine, okweekelwa mediko la hanya. Oshike tashi ka ningilwa oipandi yeu? Ovaengeli otave ke i ‘ekela mediko la hanya.’ (Mat. 13:42) Naasho otashi ka tya ehanauno laalushe. Onghee hano, ovayambididi vomalongelokalunga oipupulu otava ka hanaunwa po pefimbo loshitukulwa shaxuuninwa shoudjuu munene, sha hala okutya, puHarmagedon. — Mal. 4:1.

16, 17. (a) Oshiningwanima shilipi Jesus a tumbula mefaneko laye osho tashi ka ningwa xuuninwa? (b) Omolwashike twa fika pexulifodiladilo kutya oshiningwanima osho inashi ningwa natango?

16 Oshititano, okuvilima. Jesus okwa li a xulifa exunganeko laye ta ti: “Opo nee ovayuki otava ka vilima ngaashi etango mouhamba waXe.” (Mat. 13:43) Osho otashi ka ningilwa peni nonaini? Eendjovo odo inadi wanifwa natango. Oshinima osho Jesus a xunganeka otashi ka ningwa monakwiiwa meulu, ndele itashi ningwa paife kombada yedu. * Natu ka kundafaneni omatomheno avali oo tae tu kwafele tu fike pexulifodiladilo olo.

 17 Lotete, oli na sha nefimbo opo oshinima osho tashi ka ningwa. Jesus okwa ti: ‘Opo nee ovayuki otava ka vilima.’ Outumbulilo “opo nee” owa kwatakanifwa noshiningwanima osho Jesus a li a popya metetekelo, ‘okweekelwa mediko la hanya.’ Osho otashi ka ningwa pefimbo loshitukulwa shaxuuninwa shoudjuu munene. Onghee hano, ‘okuvilima’ kwovavaekwa otaku ka ningwa yo pefimbo opo monakwiiwa. Etomheno etivali, oli na sha naapo oshinima osho tashi ka ningilwa. Jesus okwa ti kutya ovayuki otava ka ‘vilima mouhamba.’ Mbela osho osha hala okutya shike? Ovavaekwa aveshe ovadiinini ovo tava hangwa kombada yedu konima yoshitukulwa shotete shoudjuu munene otava ka didilikwa lwaxuuninwa. Onghee hano, ngaashi sha popiwa mexunganeko laJesus li na sha noudjuu munene, ovavaekwa otava ka ongelwa meulu. (Mat. 24:31) Otava ka vilima “mouhamba waXe,” nokonima ashike yoita yaHarmagedon otava ka kala ve li omufuko “mehombolo lOdjona.” — Eh. 19:6-9.

NGHEE HATU DULU OKUMONA OUWA

18, 19. Omeenghedi dilipi eudeko lefaneko laJesus li na sha noilya neu tali tu etele ouwa pauhandimwe?

18 Ongahelipi hatu dulu okumona ouwa mwaasho twe lihonga mefaneko laJesus? Ohatu dulu okumona mo ouwa meenghedi nhatu. Yotete, ole tu kwafela tu mone eudeko lomoule. Efaneko ola holola etomheno la fimanenena kutya omolwashike Jehova a efa oukolokoshi u kale po. Okwe ‘lididimikila oitoo yehandukilo’ opo a longekide ‘oitoo yefilonghenda’ oyo tai fanekwa koilya. * (Rom. 9:22-24) Onhivali, otali tu kwafele tu kale tu na omukumo. Eshi exulilo tali ehene popepi, ovatondi vetu otave ke tu lwifa nonyanya ndele ‘itave tu dulu nande.’ (Lesha Jeremia 1:19.) Ngaashi ashike Jehova a li a amena ongudu oyo tai fanekwa koilya monakudiwa, natango Tate yetu womeulu ota ka longifa Jesus novaengeli opo e tu yambidide ‘momafiku aeshe’ oo e li komesho. — Mat. 28:20.

19 Onhinhatu, efaneko ole tu kwafela tu didilike mo ongudu yoilya. Omolwashike oshinima osho sha fimanenena? Okumona kutya Ovakriste ovo va fa oilya ovo oolyelye osha fimana opo tu mone enyamukulo kepulo olo la li la pulwa kuJesus mexunganeko laye li na sha nomafiku axuuninwa. Okwa li a pula ta ti: “Olyelye hano omupiya omudiinini nomunaendunge”? (Mat. 24:45) Oitukulwa ivali oyo tai shikula ko otai ka nyamukula epulo olo monghedi tai mbilipaleke.

 

^ okat. 2 Okatendo 2: Opo u pepaleke eudeko loye li na sha neityo loitukulwa ikwao yefaneko, ohatu ku ladipike u leshe oshitukulwa, “Ovayuki otava ka vilima ngaashi etango” mOshungonangelo ye 1 Marsa 2010.

^ okat. 3 Okatendo 3: Osha yela kutya ovapiya otava faneke ovaengeli molwaashi ovayapostoli vaJesus ova fya, vo ovavaekwa ava ve li kombada yedu otava fanekwa koilya ndele hakovapiya. Lwanima osha ka yela mo nawa mefaneko kutya ovo va li tava ongele eu ovaengeli. — Mat. 13:39.

^ okat. 6 Okatendo 6: Eudeko louyelele oo ola pepalekwa. Nale, otwa li hatu diladila kutya Jesus okwa hovela oilonga yaye yokukonakona mo 1918.

^ okat. 7 Okatendo 7: Okudja mo 1910 fiyo 1914, Ovakonakoni vOmbibeli ova li va andjakaneka omambo hanga e fike po 4 000 000 nosho yo oufo noumbo ve dulife po 200 000 000.

^ okat. 14 Okatendo 14: Eudeko letu li na sha naMateus 13:42 ola pepalekwa. Nale, oishangomwa yetu oya li ya popya kutya oule womido dihapu, ovo have liti Ovakriste ova kala tava ‘lilaana nokulikwesha komayoo’ eshi “ovanhu vouhamba,” ile tu tye, “ovana vOuhamba” have va nyaneke pomutenya kutya “ovanhu vomunawii.” (Mat. 13:38) Onghee hano, otu na okudidilika kutya ediladilo lokulikwesha komayoo ola yukifwa kehanauno. — Eps. 112:10.

^ okat. 16 Okatendo 16: Daniel 12:3 okwa ti: “Ovanaendunge [Ovakriste ovavaekwa] otava ka vilima ngaashi evalelwa leulu.” Fimbo ve li kombada yedu, ohava ningi ngaho mokukufa ombinga moilonga yokuudifa. Ashike Mateus 13:43 ota ulike kefimbo opo eshi tava ka vilima mOuhamba womeulu. Otwa li tu shii omishangwa odo mbali adishe otadi popi shi na sha noilonga yokuudifa.

^ okat. 18 Okatendo 18: [7] Tala embo Ehena popepi naJehova, epandja 288-289.