Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“Faauta! Ou te Faatasi ma Outou i Aso Uma Lava”

“Faauta! Ou te Faatasi ma Outou i Aso Uma Lava”

“Faauta! ou te faatasi ma outou i aso uma lava seʻia oo i le taufaaiʻuiʻuga o le faiga o mea a le lalolagi.”​—MATA. 28:20.

1. (i) Faamatala puupuu le talafaatusa i le saito ma le vao leaga. (ii) Na faapefea ona faamatala e Iesu le uiga o le talafaatusa?

O SE tasi o talafaatusa a Iesu e faatatau i le Malo, na ia faamatala ai se faifaatoʻaga na ia lūlūina fatu lelei o le saito faapea se fili na ia lūlūina i ai vao leaga. Na tele atu vao leaga nai lo o le saito. Peitaʻi, na faatonuina e le faifaatoʻaga ana pologa ina ia “tuu ai pea e tutupu faatasi seʻia oo i le seleselega.” Na faamatala e Iesu, a o faagasolo le vaitau o le seleselega, o le a faatamaʻia vao leaga ae aoaoina mai le saito. (Faitau le Mataio 13:24-30, 37-43.) O le ā ua faaalia mai i lenā talafaatusa? (Tagaʻi i le pusa “Le Saito ma le Vao Leaga.”)

2. (i) O le ā ua faaāta mai e mea na tutupu i le fanua o le faifaatoʻaga? (ii) O le ā le vaega o le talafaatusa o le a uaʻi atu i ai lenei mataupu?

2 O mea na tutupu i le fanua o le faifaatoʻaga, na faataʻitaʻi mai ai e Iesu le auala ma le taimi o le a ia aoaoina ai mai le fanau a tagata le vasega atoa o le saito, po o le ʻaufaauuina o le a latou pule faatasi i lona Malo. Na amata ona lūlūina fatu i le Penetekoso 33 T.A. O le a faaiʻu le aoaoina o saito pe a maua e le ʻaufaauuina o loo soifua i le iʻuga o lenei faiga o mea lo latou faamaufaailogaina faaiʻu, ona aveina aʻe lea o i latou i le lagi. (Mata. 24:31; Faaa. 7:1-4) O lenei talafaatusa ua aumaia ai iā i tatou se vaaiga mamao i mea na tutupu i le pe ā ma le 2,000 tausaga ua mavae, seʻia oo mai i le taimi lenei. O lenei talafaatusa e aofia ai le vaitaimi o le lūlūina o fatu, le tutupu aʻe faapea le seleselega. O lenei mataupu o le a uaʻi atu i le vaitaimi o le seleselega. *

I LALO O LE VAAVAAIGA A IESU

3. (i) O le ā na tupu ina ua mavae le uluaʻi senituri T.A.? (ii) E tusa ai ma le Mataio 13:28, o le ā le fesili na lāgā ai, ma o ai na lāgāina le fesili? (Tagaʻi i le faaopoopoga.)

3 I le amatamataga o le senituri lona lua T.A., na amata ona “tupu mai ai le vao leaga” ina ua aliaʻe mai Kerisiano faatagāfai. (Mata. 13:26) E oo ane i le senituri lona fā T.A., ua toʻatele atu Kerisiano e pei o vao leaga nai lo o le ʻaufaauuina. I le talafaatusa, na talosaga atu ai pologa i le matai ina ia liaʻi ese vao leaga. * (Mata. 13:28) Na faapefea ona tali atu le matai?

4. (i) O le ā na faailoa mai i le tali a le Matai o Iesu? (ii) O anafea na amata ona manino mai ai le vasega e pei o le saito?

4 Na fetalai Iesu e faatatau i le saito ma le vao leaga: “Tuu ai pea e tutupu faatasi seʻia oo i le seleselega.” O lenā faatonuga ua faailoa mai ai, e iai pea saito po o le ʻaufaauuina i le lalolagi talu mai le uluaʻi senituri T.A. seʻia oo mai i le taimi lenei. E faamaonia lenā manatu ina ua fetalai Iesu i ona soo: “Ou te faatasi ma outou i aso uma lava seʻia oo i le taufaaiʻuiʻuga o le faiga o mea a le lalolagi.” (Mata. 28:20) O lea, e puipuia e Iesu le ʻaufaauuina i aso uma seʻia oo i le iʻuga o le lalolagi. Peitaʻi, ona e toʻatele atu Kerisiano faatagāfai po o vao leaga, e tatou te lē mautinoa ai la po o ai le ʻaufaauuina na soifua i lenā vaitaimi umi. Peitaʻi, i le pe ā ma le 30 tausaga a o leʻi amata le vaitaimi o le seleselega, na amata ona manino mai ai le vasega o le saito. E faapefea?

ʻSAUNIA E SE AVEFEʻAU LE ALA’

5. Na faapefea ona faataunuu le valoaga a Malaki i le uluaʻi senituri T.A.?

5 I senituri a o leʻi faia e Iesu le talafaatusa e faatatau i le saito ma le vao leaga, na faagaeeina ai e Ieova le perofeta o Malaki e valoia mai mea e tutupu e fesootaʻi i le talafaatusa a Iesu. (Faitau le Malaki 3:1-4.) Sa avea Ioane le Papatiso ma ʻavefeʻau e saunia le ala.’ (Mata. 11:10, 11) Ina ua afio mai Iesu i le 29 T.A., ua lata i le taimi e faamasinoina ai le nuu o Isaraelu. O Iesu le “avefeʻau o le feagaiga” lea na taʻua i le valoaga a Malaki. Na ia faamamāina faalua le malumalu i Ierusalema, i le amataga o lana faiva ma ina ua lata ina faaiʻu lana faiva. (Mata. 21:12, 13; Ioa. 2:14-17) O lea, sa iai se vaitaimi na aofia i le galuega faamamā sa faia e Iesu.

6. (i) O le ā le faataunuuga sili o le valoaga a Malaki? (ii) O le ā le vaitaimi na asiasia ai e Iesu le malumalu faaleagaga? (Tagaʻi i le faaopoopoga.)

6 O le ā le faataunuuga sili o le valoaga a Malaki? Mai vaitausaga o le 1870 seʻia oo i le 1914, na faia ai e C. T. Russell ma ana aumea se galuega e pei ona faia e Ioane le Papatiso. O lenā galuega tāua, e aofia ai le toe aʻoaʻoina o aʻoaʻoga moni o le Tusi Paia. Na aʻoaʻoina e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia le uiga moni o le taulaga togiola a Keriso, faailoa le sesē o le aʻoaʻoga o le faapuapuagatia i le afi, ma faailoa atu le iʻuga o le Taimi o Nuu Ese i le 1914. Peitaʻi, sa anoanoaʻi pea vaega faalelotu na faapea mai o i latou o soo o Keriso. O lea na tulaʻi ai se fesili tāua: O ai tonu le vaega na faaataina mai le saito? Ina ia tali lenā fesili, na asiasia e Iesu le malumalu faaleagaga i le 1914. O lenā asiasiga ma le galuega faamamā na amata mai le 1914, seʻia oo i le tauamatamataga o le 1919. *

VAITAIMI O LE ASIASIGA MA LE FAAMAMĀINA

7. O le ā na mātauina e Iesu ina ua amata lana asiasiga i le 1914?

7 Ina ua amata le asiasiga a Iesu, sa ia mātauina ai se vaega toʻaitiiti o Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, na tuuina atu lo latou malosi ma alagaʻoa e lagolago ai ma le maelega le galuega talaʻi, mo le silia i le 30 tausaga. * Maʻeu le fiafia o Iesu ma agelu i le mātauina o se vaega toʻaitiiti o tagata e pei o saito, e leʻi mafai ona faavaivaia i vao leaga a Satani. E ui i lea, na manaʻomia pea ona “faamamāina atalii o Levi,” po o le ʻaufaauuina. (Mala. 3:2, 3; 1 Pete. 4:17) Aiseā?

8. O ā mea na tutupu ina ua mavae le 1914?

8 I le faaiʻuga o le 1914, na lotovaivai ai nisi o Tagata Aʻoga o le Tusi Paia ina ua lē ō i le lagi. Ae i le 1915 ma le 1916, na telegese ai le galuega talaʻi ona o teteega mai fafo atu o le faalapotopotoga. Na sili atu ona leaga ina ua maliu le uso o Russell iā Oketopa i le 1916. Na aliaʻe ai teteega mai i le faalapotopotoga. O le toʻafā mai le toʻafitu o faatonu o le Watch Tower Bible and Tract Society, na tetee i le tofiaina o le uso o Rutherford e avea ma taʻimua. Na latou taumafai e faatupu fevaevaeaʻiga i le ʻauuso. Iā Aokuso i le 1917, na latou tuua ai le Peteli, e pei o se faamamāina. Na aafia foʻi nisi Tagata Aʻoga o le Tusi Paia i le fefe i tagata. Peitaʻi, i le avea ai ma se faalapotopotoga, na lotomalilie ai Tagata Aʻoga o le Tusi Paia e tali atu i le galuega faamamā a Iesu, ma faia suiga manaʻomia. O lea, na faamasinoina ai e Iesu Kerisiano faamaoni e pei o saito, ae teena Kerisiano faatagāfai, e aofia ai ma i latou na iai i lotu ua faapea mai o Kerisiano. (Mala. 3:5; 2 Timo. 2:19) Ina ia iloa po o le ā na sosoo ai, seʻi tatou toe iloiloina le talafaatusa e faatatau i saito ma vao leaga.

O LE Ā E TUPU PE A AMATA LE VAITAU O LE SELESELEGA?

9, 10. (i) O le ā o le a tatou iloiloina? (ii) O le ā le mea e muamua tupu a o faagasolo le vaitau o le seleselega?

9 Na fetalai Iesu: “O le seleselega, o le taufaaiʻuiʻuga lea o le faiga o mea a le lalolagi.” (Mata. 13:39) Na amata le vaitau o le seleselega i le 1914. O lea, o le a tatou iloiloina mea na taʻua e Iesu o le a tutupu i lenā vaitaimi.

10 Muamua: E vele ese le vao leaga. Na fetalai Iesu: “Pe a oo i le tau e selesele ai, ona ou fai atu lea i ē selesele, Ia vele ese muamua le vao leaga e fusifusi.” Ina ua mavae le 1914, ona amata lea ona “vele ese” e agelu Kerisiano e pei o ni vao leaga, e ala i le tuuesea o i latou mai i le ʻaufaauuina po o ʻatalii o le malo.’​—Mata. 13:30, 38, 41.

11. O le ā se galuega na iloga ai Kerisiano moni seʻia oo mai i aso nei?

11 Na matuā manino mai le eseesega o vaega e lua a o faagasolo le veleeseina o vao leaga. (Faaa. 18:1, 4) E oo ane i le 1919 ua paʻū Papelonia le Aai Tele, ina ua saʻoloto Kerisiano moni mai i taaʻiga a lotu sesē. O le ā se vala na matuā faaesea mai ai Kerisiano moni mai Kerisiano faatagāfai? O le galuega talaʻi. Na faamamafa e i latou na taʻimua i Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, le tāua o le faia o se sao i le galuega talaʻi. O se faataʻitaʻiga, i le tamaʻitusi To Whom the Work Is Entrusted sa lomia i le 1919, na uunaʻia ai Kerisiano faauuina uma e talaʻi mai i lea fale i lea fale. Na taʻua i lenā lomiga: “E telē le galuega. Peitaʻi ona o le galuega a le Alii, o lona mana e tatou te mafaia ai. O se faaeaga le faia ai o sou sao.” Talu mai lenā taimi, na taʻua i le Watch Tower i le 1922, na matuā agaʻigaʻi i luma le talaʻiga a Tagata Aʻoga o le Tusi Paia. E leʻi umi, ae iloga Kerisiano moni i le galuega talaʻi e oo mai lava i aso nei.

12. O anafea na amata ona aoaoina ai le vasega e pei o le saito?

12 Lona lua: Aoaoina le saito. Na faatonu e Iesu ana agelu: ʻIa ao mai le saito ma tuu i loʻu fale saito.’ (Mata. 13:30) Na amata ona aoaoina mai le ʻaufaauuina i le faapotopotoga Kerisiano talu mai le 1919, ina ua māeʻa ona faamamāina. O le aoaoina faaiʻu mo Kerisiano faauuina o le a soifua i le iʻuga o lenei faiga o mea, e tupu pe a maua lo latou tofi faalelagi.​—Tani. 7:18, 22, 27.

13. I le Faaaliga 18:7, o le ā le manatu o le fafine talitane po o Papelonia le Aai Tele, e aofia ai ma lotu ua faapea mai o Kerisiano?

 13 Lona tolu: Fetagisi ma lilivau. Ina ua uma ona fusifusi e agelu vao leaga, o le ā na sosoo ai? Na faamatala e Iesu o latou tulaga: “O i inā e latou te tagiauē ai ma lilivau o latou nifo.” (Mata. 13:42) Po ua tupu lenā mea i aso nei? E leai. O lotu ua faapea mai o Kerisiano, o se vaega o le fafine talitane o loo taʻua i le Faaaliga e 18. Ua latou faapea mai e uiga iā i latou lava: “Ou te nofo o se tupu fafine, e lē o aʻu o se fafine ua oti lana tane, ma e lē taitai ona ou faavauvau.” (Faaa. 18:7) Ua manatu lotu ua faapea mai o Kerisiano ua latou maua le pule. O loo ʻnofo o ia e pei o se tupu fafine,’ i luga o taʻitaʻi faalemalo. O loo fiafia i le taimi lenei i latou o loo faaata mai e vao leaga. Peitaʻi, o le a suia lenā tulaga.

Ua lata mai le taimi e uma ai le faiā vavalalata a lotu ua faapea mai o Kerisiano, ma taʻitaʻi faa-polotiki (Tagaʻi i le  palakalafa 13)

14. (i) O afea e ʻlilivau ai nifo’ o Kerisiano faatagāfai, ma aiseā? (ii) E faapefea i le suiga fou o lo tatou malamalamaga i le Mataio 13:42, ona ōgatusa ma le Salamo 112:10? (Tagaʻi i le faaopoopoga.)

14 Pe a māeʻa ona faaumatia lotu sesē, ona taumafai lea o i latou na lagolagoina na lotu e sosola, ae e leai se nofoaga e mafai ona latou sulufaʻi i ai. (Luka 23:30; Faaa. 6:15-17) Ona o le lē mafai ona latou sosola ese mai i le faaumatiaga, o le a latou tagiauē ai ma “lilivau o latou nifo.” E pei ona muaʻi taʻua e Iesu i le valoaga e faatatau i le puapuaga tele, o lenā taimi o le a latou “taufaitagituʻi” ai. *​—Mata. 24:30; Faaa. 1:7.

15. O le ā o le a tupu i vao leaga, ma o afea e tupu ai lenā mea?

15 Lona fā: O le lafoina i le ogaumu aasa. O le ā o le a tupu i vao leaga? O le a “lafoina i le ogaumu aasa” e agelu, ma o se faaumatiaga aʻiaʻi. (Mata. 13:42) O le a faaumatia tagata lotu o lotu sesē uma, i le vaega faaiʻu o le puapuaga tele iā Amaketo.​—Mala. 4:1.

16, 17. (i) O le ā le mea mulimuli o le a tupu na taʻua e Iesu i le talafaatusa? (ii) Aiseā e tatou te faapea atu ai o le a faataunuu lenā mea mataʻina i le lumanaʻi?

16 Lona lima: E susulu atu le malamalama. Na faaiʻu e Iesu lana valoaga i le faapea mai: “I lenā taimi e susulu atu ai o ē e amiotonu, e pei o le malamalama o le lā i le malo o lo latou Tamā.” (Mata. 13:43) O afea ma o fea e tupu ai lenā mea? O le a faataunuuina lenā mea i le lagi i le lumanaʻi. Peitaʻi e lē o se mea o loo tupu i le taimi nei i le lalolagi. * O lea, seʻi o tatou iloiloina māfuaaga e lua ua tatou fai atu ai faapea.

17 Muamua, o afea e faataunuu ai? Na fetalai Iesu: “I lenā taimi e susulu atu ai o ē e amiotonu.” O le faaupuga “lenā taimi,” e faasino atu i le mea mataʻina lea na faatoʻa māeʻa ona taʻua e Iesu, o le ʻlafoina o vao i le ogaumu aasa.’ E tupu lenā mea i le vaega faaiʻu o le puapuaga tele. O lea, e tatau ai ona “susulu” atu le ʻaufaauuina i lenā foʻi taimi i le lumanaʻi. Lona lua, o fea e tupu ai lenā mea? Na fetalai Iesu o le a susulu atu tagata amiotonu “i le malo.” O lona uiga, e māeʻa ane le vaega muamua o le puapuaga tele, ua uma ona maua e le ʻaufaauuina faamaoni o loo totoe i le lalolagi lo latou faamaufaailogaina faaiʻu. E pei ona taʻua i le valoaga a Iesu, o le a aoaoina i latou i le lagi. (Mata. 24:31) O i inā o le a latou susulu ai “i le malo o lo latou Tamā.” Pe a māeʻa le taua iā Amaketo, ona latou olioli lea i le avea o i latou ma vaega o le tamaʻitaʻi faaipoipo, i le “faaipoipoga a [Iesu] le Tamaʻi Mamoe.”​—Faaa. 19:6-9.

E FAAPEFEA ONA TATOU MAUA AOGĀ?

18, 19. O ā ni aogā o lo tatou malamalama i le talafaatusa a Iesu e faatatau i le saito ma le vao leaga?

18 E faapefea ona tatou maua aogā mai le vaaiga mamao e faatatau i le lumanaʻi, ua tatou maua mai i lenei talafaatusa? Seʻi o tatou iloiloina ni vala se tolu. Muamua, e faaloloto ai lo tatou malamalama. Ua faailoa mai i le talafaatusa le māfuaaga ua lē faaumatia ai e Ieova ē amioleaga. Ua faapalepale o Ia iā i latou ina ia sauniunia ai “ipu o le alofa mutimutivale,” po o le vasega e pei o le saito. * (Roma 9:22-24) Lona lua, e faamalosia ai lo tatou mautinoa. A o lata mai le iʻuga, o le a matuā faasagatau mai o tatou fili, “ae e latou te lē manumalo.” (Faitau le Ieremia 1:19.) E pei ona puipuia e Ieova le vasega o le saito i le tele o senituri, e faapena foʻi ona faatasi mai Ieova iā i tatou “i aso uma lava,” e ala mai iā Iesu ma agelu.​—Mata. 28:20.

19 Tolu, ua fesoasoani le talafaatusa e tatou te iloa ai po o ai le vasega e pei o le saito. Aiseā e tāua ai lenā vala? Ina ia mafai ai ona tatou taliina se tasi o fesili na lāgā e Iesu i le valoaga e faatatau i aso e gata ai: “O ai la le pologa faamaoni ma le faautauta?” (Mata. 24:45) O mataupu e lua o loo sosoo mai, o le a tali ai lenā fesili.

 

^ pala. 2 Palakalafa 2: Ina ia malamalama i isi vaega o le talafaatusa, e faalaeiauina oe e faitau le mataupu ʻE Susulu Atu o Ē amiotonu e Pei o le Lā’ i le Olomatamata o Mati 15, 2010, itulau e 19-21, palakalafa 1-9.

^ pala. 3 Palakalafa 3: Ona ua maliliu aposetolo o Iesu, ma ua faaataina e le saito le vaega totoe o le ʻaufaauuina, o lea, e faasino atu ai pologa i agelu. I le vaega mulimuli o le talafaatusa, ua faaalia ai o agelu e veleeseina vao leaga.​—Mata. 13:39.

^ pala. 6 Palakalafa 6: O le fetuunaʻiga lenei i lo tatou malamalamaga. Sa tatou manatu i le taimi muamua, na asiasia e Iesu le malumalu faaleagaga i le 1918.

^ pala. 7 Palakalafa 7: Talu mai le 1910 seʻia oo i le 1914, e toetoe 4,000,000 tusi ma le silia i le 200,000,000 sāvali ma tamaʻi tusi, na tufatufaina atu e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia.

^ pala. 14 Palakalafa 14: O le suiga fou lenei o lo tatou malamalamaga i le Mataio 13:42. Sa taʻua i a tatou lomiga i le taimi muamua, e ʻtagiauē ma lilivau nifo’ o Kerisiano faatagāfai mo le tele o tausaga, ona o le faaalialia atu e “atalii o le Atua,” o i latou o ʻatalii o lē o loo leaga.’ (Mata. 13:38) Peitaʻi, o le lilivau o nifo e fesootaʻi atu i le faaumatiaga.​—Sala. 112:10.

^ pala. 16 Palakalafa 16: Ua taʻua i le Tanielu 12:3, “o ē ua iai le tofā mamao,” po o Kerisiano faauuina, “o le a susulu atu e pei o le malamalama o le vanimonimo.” E latou te faia faapea a o iai i le lalolagi, e ala i le faia o so latou sao i le galuega talaʻi. Peitaʻi, o le Mataio 13:43, o loo faasino atu i le taimi o le a latou matuā susulu ai i le Malo o le Atua i le lagi. I le taimi muamua, sa tatou manatu e faasino atu uma nei mau e lua i le galuega talaʻi.

^ pala. 18 Palakalafa 18: Tagaʻi i le tusi Faalatalata Atu iā Ieova itulau 288-289.