Eaha to roto?

Tapura tumu parau

“Tei ia outou na vau, i te mau mahana atoa”

“Tei ia outou na vau, i te mau mahana atoa”

“Inaha, tei ia outou na vau, i te mau mahana atoa e tae noa atu i te hopea o teie nei ao.”—MAT. 28:20, TE FAUFAA API.

1. (a) A haapoto na i te faahohoˈaraa o te sitona e te zizania. (b) Mea nafea Iesu i te faataaraa i to te reira auraa?

 TE FAATAA ra te hoê faahohoˈaraa a Iesu no nia i te Basileia i te hoê taata faaapu o tei ueue i te huero sitona e i te hoê enemi o tei ueue atoa ˈtu i te huero zizania. Ua rahi roa mai te zizania. Ua parau râ te taata faaapu i ta ˈna mau tavini ia “vaiiho noa ia tupu apipiti noa na e ia auhune.” I te tau auhune, ua tutuihia te zizania e ua haaputuhia te sitona. Na Iesu iho i faataa i te faahohoˈaraa. (A taio i te Mataio 13:24-30, 37-43.) Eaha ta teie parabole e faaite ra? (A hiˈo i te tapura “Te sitona e te zizania.”)

2. (a) Eaha ta te mau mea e tupu ra i roto i te aua o te taata faaapu e faahohoˈa ra? (b) O teihea tuhaa o te parabole ta tatou e hiˈopoa mai?

2 Te faahohoˈa ra te mau mea e tupu ra i roto i te aua o te taata faaapu e nafea e afea Iesu e haaputu ai mai roto mai i te huitaata i te pǔpǔ taatoa o te sitona. Oia hoi te mau Kerisetiano faatavaihia o te faatere e o ˈna i roto i to ˈna Basileia. Ua ueuehia te huero mai te Penetekose 33 mai â. E hope te haaputuraa ia tapao-roa-hia te feia faatavaihia o te ora noa ra i te hopea o teie nei ao a faatiahia ˈtu ai ratou i nia i te raˈi. (Mat. 24:31; Apo. 7:1-4) E tauturu mai teie parabole ia taa maitai i tei tupu i nia fatata e 2 000 matahiti. Eaha te mau tupuraa taaihia i te Basileia ta tatou e ite nei? Te faataa ra te parabole i te hoê tau ueueraa huero, tupuraa e auhune. E hiˈopoa mai iho â râ tatou i te tau auhune. *

PARURUHIA E IESU

3. (a) Eaha tei tupu i muri i te senekele matamua? (b) Ia au i te Mataio 13:28, eaha te uiraa i tuuhia ˈtu e na vai ma? (A hiˈo atoa i te nota.)

3 I te area matahiti 100, ua “itea ihora te zizania.” Oia hoi te mau faahua Kerisetiano. (Mat. 13:26) I te area matahiti 300, mea rahi aˈe te Kerisetiano tei au i te zizania i te Kerisetiano faatavaihia. A haamanaˈo na, i roto i te parabole, ua ani te mau tavini i to ratou fatu i te parau faatia no te hutihuti i te zizania. * (Mat. 13:28) Eaha ta te fatu pahonoraa?

4. (a) Eaha ta te pahonoraa a Iesu i faaite? (b) Afea i te ite-maitai-raahia te mau Kerisetiano tei au i te sitona?

4 Ua na ô te Fatu, Iesu, no nia i te sitona e te zizania: “E vaiiho noa ia tupu apipiti noa na e ia auhune.” Ia au i teie faaueraa, e Kerisetiano faatavaihia noa iho â tei au i te sitona i te fenua nei mai te senekele matamua mai â. Na teie parau a Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e haapapu ra: “Inaha, tei ia outou na vau, i te mau mahana atoa e tae noa atu i te hopea o teie nei ao.” (Mat. 28:20, Te Faufaa Api) E haapao ïa Iesu i te mau Kerisetiano faatavaihia i te mau mahana atoa e tae noa ˈtu i te hopea. I te mea râ e mea rahi aˈe te Kerisetiano tei au i te zizania, aita tatou i ite papu o vai i tera roaraa tau to roto i te pǔpǔ o te sitona. Fatata e 30 matahiti râ hou a haamata ˈi te tau auhune, ua ite-maitai-hia ˈtura te pǔpǔ o te sitona. Mea nafea?

TE HAAMAITAI RA TE HOÊ VEA I TE EˈA

5. Mea nafea te parau tohu a Malaki i te tupuraa i te senekele matamua?

5 Tau senekele hou Iesu e horoa ˈi i te faahohoˈaraa o te sitona e te zizania, ua turai Iehova ia Malaki ia tohu i te tahi o tera mau tupuraa. (A taio i te Malaki 3:1-4.) O Ioane Bapetizo ‘te vea o tei haamaitai i te eˈa.’ (Mat. 11:10, 11) I to ˈna haereraa mai i 29, ua piri mai te taime haavaraa o te nunaa Iseraela. O Iesu te piti o te vea. Ua tamâ oia i te hiero i Ierusalema e piti taime, i te omuaraa e i te pae hopea o ta ˈna taviniraa. (Mat. 21:12, 13; Ioa. 2:14-17) Ua tupu ïa te ohipa tamâraa a Iesu i te hoê area tau.

6. (a) Eaha te tupuraa rahi aˈe o ta Malaki parau tohu? (b) I teihea area tau Iesu i te hiˈopoaraa i te hiero pae varua? (A hiˈo atoa i te nota.)

6 Eaha te tupuraa rahi aˈe o ta Malaki parau tohu? E rave rahi matahiti hou 1914, ua ohipa Charles Russell e to ˈna mau hoa ohipa mai ia Ioane Bapetizo. Ua hiˈopoa ratou i te Bibilia no te ite eaha ta ˈna e haapii mau ra. E ua faataa ˈtura i te auraa mau o te tusia taraehara o te Mesia, aita e po auahi, e e hope to te Etene anotau i 1914. Mea rahi â râ te pǔpǔ faaroo tei parau e e pǐpǐ ratou na te Mesia. Mea faufaa ïa ia pahonohia teie uiraa: O teihea pǔpǔ te sitona? No te ite, ua haamata Iesu i te hiˈopoa i te hiero pae varua i 1914. Ua tupu teie hiˈopoaraa e ohipa tamâraa mai 1914 e tae atu i te omuaraa o 1919. *

MATAHITI HIˈOPOARAA E TAMÂRAA

7. A haamata ˈi Iesu i ta ˈna hiˈopoaraa i 1914 eaha ta ˈna i ite?

7 A haamata ˈi Iesu i ta ˈna hiˈopoaraa eaha ta ˈna i ite? Te hoê pǔpǔ iti Feia haapii Bibilia itoito rahi o tei horoa i nia hau atu e 30 matahiti i to ratou itoito e faufaa no te poro. * Auê Iesu e te mau melahi i te oaoa i te ite e aita teie mau sitona, mea iti hoi ratou, i paruparu no te zizania a Satani! Ua titauhia râ ia “tamâ i te tamarii a Levi,” oia hoi te feia faatavaihia. (Mal. 3:2, 3; Pet. 1, 4:17) No te aha?

8. Eaha tei tupu i muri iho i te matahiti 1914?

8 I te hopea o te matahiti 1914, ua toaruaru vetahi Feia haapii Bibilia, aita hoi ratou i haere i nia i te raˈi. Mai 1915 e tae atu i 1916, ua tapea-rii-hia te ohipa pororaa no te mau patoiraa i rapaeau mai i te faanahonahoraa. A pohe ai te taeae Russell i Atopa 1916, ua patoi vetahi i roto i te faanahonahoraa i te mau taeae e aratai ra i te reira. I nia e hitu faatere o te taiete Watch Tower, e maha tei patoi i te faaotiraa e na taeae Rutherford e faatere. Ua tamata ratou i te faatupu i te amahamaharaa i rotopu i te mau taeae. I Atete 1917 râ, ua faarue ratou i te Betela. Ua tupu ïa te hoê tamâraa! Ua mǎtaˈu atoa vetahi Feia haapii Bibilia i te taata. Ua farii râ te rahiraa i te ohipa tamâraa a Iesu e ua rave i te mau tauiraa i titauhia. No Iesu, o ratou ïa te Kerisetiano mau, te sitona. Ua patoi râ o ˈna i te mau faahua Kerisetiano atoa e tae noa ˈtu te feia i roto i te mau ekalesia a te Amuiraa faaroo Kerisetiano. (Mal. 3:5; Tim. 2, 2:19) Eaha tei tupu i muri iho? E hiˈopoa faahou anaˈe ïa i te parabole o te sitona e te zizania.

EAHA TE TUPU A HAAMATA ˈI TE TAU AUHUNE?

9, 10. (a) Eaha ta tatou e hiˈopoa mai no nia i te tau auhune? (b) Eaha tei tupu na mua i te tau auhune?

9 Ua parau Iesu: “Te auhune ra, o te hopea ïa o teie nei ao.” (Mat. 13:39) Ua haamata te tau auhune i 1914. E hiˈo mai tatou e pae tupuraa ta Iesu i tohu no tera tau.

10 A tahi, te raveraa aore ra te haaputuraa i te zizania. Te na ô ra Iesu: “E ia tae i te tau auhune ra, na ˈu e parau atu i te feia ooti, E mata na i te rave i te zizania” a ruuruu atu ai. I muri iho 1914, ua haamata te mau melahi i te “haaputu” i te Kerisetiano tei au i te zizania ma te faataa ê ia ratou i ‘te tamarii faatavaihia o te basileia.’—Mat. 13:30, 38, 41

11. Na te aha e faataa ê noa ra i te mau Kerisetiano mau i te mau faahua Kerisetiano?

11 E ite-maitai-hia ˈtu â te taa-ê-raa i rotopu i na pǔpǔ e piti a haere noa ˈi te ohipa haaputuraa i mua. (Apo. 18:1, 4) I 1919, mea papu e ua topa Babulonia Rahi. Na te aha iho â i faataa ê i te mau Kerisetiano mau i te mau faahua Kerisetiano? Te ohipa pororaa. Ua faaite te mau taeae e aratai ra i te Feia haapii Bibilia e mea faufaa ia apiti roa ˈtu i te pororaa i te Basileia. Ei hiˈoraa, ua faaitoito te buka rairai Ua horoahia teie ohipa ia vai ma? (Beretane) piahia i 1919 i te mau Kerisetiano faatavaihia atoa ia poro i tera i tera fare: “E ohipa faahiahia tera ohipa, na te Fatu râ hoi, e maoti to ˈna puai e na reira ˈi tatou. Na outou te fanaˈoraa taa ê e apiti atu.” Ua aha ratou? Ia au i Te Pare Tiairaa i 1922, ua poro rahi atu â te Feia haapii Bibilia. E o te pororaa i tera i tera fare noâ te tapao taa ê o tera mau Kerisetiano taiva ore.

12. Mai anafea mai te pǔpǔ o te sitona i te haaputuraahia?

12 Te piti, te hopoiraa aore ra te haaputuraa i te sitona. Te faaue ra Iesu i ta ˈna mau melahi: “E hopoi . . . i te sitona i roto i tau fare vairaa.” (Mat. 13:30) Mai 1919, ua haaputuhia te feia faatavaihia i roto i te amuiraa Kerisetiano tei tamâhia. E no te mau Kerisetiano faatavaihia o te ora noa ra ia tae mai te hopea o teie nei ao? E tupu te haaputuraa hopea a haere ai ratou i nia i te raˈi.—Dan. 7:18, 22, 27.

13. Ia au i te Apokalupo 18:7, mai te aha te huru o te Amuiraa faaroo Kerisetiano e o te vahine faaturi, aore ra o Babulonia Rahi?

13 Te toru, te oto e te auauraa niho. Eaha te tupu ia ruuruu te mau melahi i te zizania? No nia i te pǔpǔ o te zizania, te na ô ra Iesu: “Tei reira te oto e te auauraa niho.” (Mat. 13:42) Tera anei te itehia ra? Aita. Ei tuhaa o te vahine faaturi, te parau noa nei te Amuiraa faaroo Kerisetiano no nia ia ˈna iho: “Te parahi arii vahine nei au, e ere au i te ivi, e ore au e ite i te oto.” (Apo. 18:7) Te manaˈo nei te Amuiraa faaroo Kerisetiano e mea rahi ta ˈna hopoia, oia atoa e “te parahi arii vahine nei” o ˈna i nia i te mau tia poritita. Aita te feia faahohoˈahia e te zizania e oto ra, te faateitei nei râ. Fatata râ te reira i te taui.

Fatata roa te taairaa piri o te Amuiraa faaroo Kerisetiano e te mau tia faatere i te mutu (A hiˈo i te paratarafa 13)

14. (a) Afea e no te aha te mau faahua Kerisetiano e ‘auau ai i to ratou niho’? (b) E nafea to tatou haamaramaramaraa apî o te Mataio 13:42 e tuati ai i te manaˈo o te Salamo 112:10? (A hiˈo i te nota.)

14 Ia haamouhia te haapaoraa hape, e imi to ratou mau taata i te tahi parururaa. Eita râ ratou e ite hoê noa ˈˈe haapuraa. (Luka 23:30; Apo. 6:15-17) A taa ˈi e aita e hororaa, e oto e e ‘auau ratou i to ratou niho’ no te riri. Mai ta Iesu e tohu ra no nia i te ati rahi, e “oto” ratou i tera taime peapea. *Mat. 24:30; Apo. 1:7.

15. Eaha te tiai ra i te mau zizania e afea te reira e tupu ai?

15 Te maha, te huriraahia i roto i te umu auahi. Eaha te tiai ra i te mau zizania i ruuruuhia? E ‘huri te mau melahi ia ratou i roto i te umu auahi.’ (Mat. 13:42) E haamou-roa-hia ïa te mau taata o te mau faanahonahoraa faaroo hape i te tuhaa hopea o te ati rahi i Aramagedo.—Mal. 4:1.

16, 17. (a) Eaha te tupuraa hopea ta Iesu i faahiti i roto i ta ˈna faahohoˈaraa? (b) No te aha e manaˈo ai e e tupu te reira i mua nei?

16 Te pae, te anaanaraa. Te faaoti ra Iesu i ta ˈna parau tohu ma te na ô: “Ei reira te feia parau-tia e anaana mai ai i te basileia o to ratou ra Metua mai te anaana o te mahana ra.” (Mat. 13:43) Afea e ihea te reira e tupu ai? Aitâ teie mau parau i tupu atura. Ua tohu Iesu i te hoê ohipa o te tupu i mua nei i nia i te raˈi, eiaha râ te hoê ohipa o te ravehia nei i nia i te fenua. * No te aha? Teie e piti tumu.

17 A tahi, te uiraa ïa “Afea?” Ua parau Iesu: “Ei reira te feia parau-tia e anaana mai ai.” Te parau “ei reira,” no te tupuraa ïa ta Iesu i faahiti iho nei. Oia hoi te ‘huriraahia te zizania i roto i te umu auahi.’ E tupu te reira i te tuhaa hopea o te ati rahi. E fa atoa ïa te “anaana” o te feia faatavaihia i tera taime. Te piti, te uiraa ïa “Ihea?” Ua na ô Iesu e e ‘anaana mai te feia parau-tia i te basileia.’ Eaha ïa te auraa? Ia hope te tuhaa matamua o te ati rahi, ua oti ê na te tapaoraa hopea o te feia faatavaihia taiva ore atoa o te ora noâ. I reira ratou e haaputuhia ˈi nia i te raˈi, mai tei faaitehia i roto i ta Iesu parau tohu no nia i te ati rahi. (Mat. 24:31) I te raˈi e anaana ˈi ratou “i te basileia o to ratou ra Metua.” E i muri iti noa ˈˈe i te tamaˈi o Aramagedo, e apiti ratou i te “faaipoiporaa a te Arenio” ei vahine faaipoipo oaoa.—Apo. 19:6-9.

EAHA TE MAU MAITAI NO TATOU IHO?

18, 19. Eaha te mau maitai ia taa i te parabole a Iesu o te sitona e te zizania?

18 Eaha te mau maitai ia taa i teie parabole? A tahi, e maramarama ˈtu â tatou no te aha Iehova e vaiiho noa ˈi i te ino. Ua ‘faaoromai oia i te mau farii no te riri’ no te haaputu i “te mau farii o te aroha,” oia hoi te pǔpǔ o te sitona. * (Roma 9:22-24) Te piti, e tiaturi atu â tatou. A piri mai ai te hopea, e aro atu â to tatou mau enemi ia tatou. Teie râ, “e ore ratou e upootia.” (A taio i te Ieremia 1:19.) * Ua paruru noa iho â Iehova i te pǔpǔ o te sitona. Tei ia tatou atoa ïa to tatou Metua i te raˈi maoti Iesu e te mau melahi “i te mau mahana atoa” i mua nei.—Mat. 28:20, Te Faufaa Api.

19 Te toru, maoti teie parabole e itea ˈi ia tatou o vai te pǔpǔ o te sitona. Mea faufaa roa te reira no te ite i te pahonoraa o te hoê uiraa ta Iesu i tuu i roto i ta ˈna parau tohu faufaa roa no nia i te mau mahana hopea. Ua ui o ˈna: “O vai hoi te tavini haapao maitai e te paari?” (Mat. 24:45) E pahono-maitai-hia teie uiraa i roto i na tumu parau e piti i muri nei.

 

^ Paratarafa 2: No te haamanaˈo i te auraa o te tahi atu mau tuhaa o te parabole, te faaitoito nei matou ia oe ia taio i te tumu parau “E anaana te feia parau-tia mai te anaana o te mahana” i roto i Te Pare Tiairaa o te 1 no Mati 2010.

^ Paratarafa 3: I te mea e ua pohe te mau aposetolo a Iesu e ua faahohoˈahia te toea o tei faatavaihia i nia i te fenua mai te sitona eiaha mai te mau tavini, o te mau melahi ïa te mau tavini. I roto i te faahohoˈaraa, ua faaitehia e o te mau melahi te feia ooti.—Mat. 13:39.

^ Paratarafa 6: E faatanoraa teie o ta tatou i maramarama na. I na mua ˈˈe, i manaˈo na tatou e ua haamata Iesu i te ohipa hiˈopoaraa i 1918.

^ Paratarafa 7: Mai 1910 e tae atu i 1914, ua opere te Feia haapii Bibilia fatata e 4 000 000 buka e hau atu i te 200 000 000 api parau iti e buka rairai.

^ Paratarafa 14: E faatanoraa teie o ta tatou i maramarama na no nia i te Mataio 13:42. I faaite na ta tatou mau papai e ‘e oto e e auau te mau faahua Kerisetiano i to ratou niho’ e rave rahi matahiti i te maoro. Ua faaite hoi ‘te tamarii a te basileia’ e teie mau taata, e ‘tamarii ïa a te varua ino.’ (Mat. 13:38) A tapao râ e ua taaihia te manaˈo o te auauraa niho i te haamouraa.—Sal. 112:10.

^ Paratarafa 16: Te na ô ra te Daniela 12:3: “Te feia i haapii i te parau maitai ra [te mau Kerisetiano faatavaihia], e anaana mai ïa mai te anaana o te raˈi ra.” A ora noa ˈi i nia i te fenua, e na reira ratou ma te apiti i te pororaa. Te faaite nei râ te Mataio 13:43 i te taime e anaana ˈi ratou i roto i te Basileia i te raˈi. I na mua ˈˈe, ua manaˈo matou e te faataa ra na irava toopiti i te hoê â ohipa, te ohipa pororaa.

^ Paratarafa 18: A hiˈo i te buka E haafatata ˈtu ia Iehova, api 288-289.

^ Paratarafa 18: Ieremia 1:19 (Te Bibilia Moˈa V.C.J.S., 1976): “E tamai mai hoi ratou ia oe, e ore ratou e upootia.”